• English

Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana SOE-5

SOE-5

NAZIV PROJEKTA :

Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana

DONATOR:

Njemačka vlada preko Ministarstva vanjskih poslova

REALIZACIJA:

Februar  2021. – Decembar 2022

BUDŽET :

505,600 Eura

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke: 78.400 Eura

UIKS: 50.000 Eura

OPIS PROJEKTA :

Opšti cilj programa je pridonijeti smanjenju socijalne isključenosti ranjivih skupina u regiji Zapadnog Balkana ekonomskom i socijalnom inkluzijom.

Njemačka nevladna organizacija Help –Hilfe zur Selbsthilfe će na Zapadnom Balkanu realizovati program vrijedan 3,35 milion eura, uz podršku njemačke Vlade u okviru programa “Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana” da bi osnažili stabilnost regiona u 2021. do kraja decembra 2022.

Cilj programa je da se stvore mehanizmi i mreža za osnaživanje marginalizovanih grupa i njihovo uključivanje u društvo, uključujući i opravak od posljedica mjera uvedenih zbog COVID-19.

Fokus na aktivnostima u svim zemljama Zapadnog Balkana je na stvaranju novih radnih mjesta krouz uspostavljanje novih biznisa i obezbjeđivanje podrške postojećim, pogođenim pandemijom  COVID-19. Podrška će biti obezbijeđena socijalno ranjivim grupama, ženama, mladima, osobama sa posebnim potrebama, zatvorenicima i lokalnim zajednicama, kroz ekonomsko osnaživanje koje uključuje i izgradnju ličnih i profesionalnih vještina.

Do kraja projekta, Help će na Zapadnom Balkanu  podržati najmanje 470 biznisa manjeg obima. Najmanje 900 osoba će povećati svoje lične i profesionalne vještine. Planirana je podrška za 18 zatvorskih ustanova kao i potpuno realizovanje najmanje 15 lokalnih incijativa, kao i socijalna platforma operativana na lokalnom nivou.

Timo Štigelman (Stegelmann), zamjenik direktora Help-a, naglašava da je cilj poboljšati uslove života svih ranjivih kategorija stanovništva na Zapadnom Balkanu.

„Slijedeći princip ‘Pomoć prema samopouzdanju’ Help podržava napore porodica sa niskim primanjima, žene, mlade, zatvorenike i bivše zatvorenike, ljude sa invaliditetom da poboljšaju uslove života sopstvenim sredstvima i mogućnostima i tako  dugoročno osnažujemo otpornost ovih zajednica“.

Povezivanje nezaposlenih i poslodavaca i obuka na radu

Projekat će u Crnoj Gori pomoći olašavanje pristupu tržišta rada za ranjive kategorije, mlade ljude i žene, preko obuke na radu u privatnim kompanijama i firmama, da bi im pomogli da steknu znanje, kvalifikacije i vještine privlačne za tržište rada. Očekuje se da će najmanje 40 nezaposlenih osoba proći šestomjesečnu obuku na radu, a za 15 od njih će biti omogućena posebna obuka na radu za koju će dobiti sertifikate o stečenim vještinama. Poslodavci će biti podržani za opremom neophodnom za poroširenje poslovanja. Zatvor u Spužu takođe će dobiti pomoć u opremi kao i obuci.

Regionalni koordinator Help-a Klaus Mok (Mock) kaže da je riječ o modelu pomoći koji se u predhodnim projektima pokazao kao efikasan.

“Drago mi je da ćemo biti u mogućnosti da nastavimo da pružamo podršku ranjivim grupama u Crnoj Gori kroz aktivnosti jačanja ekonomskih kapaciteta žena i mladih. Podrška za ostvarivanje prihoda pokazalo se, daje najbolje rezulatate, kada joj je cilj da poboljša uslova života ranjivih grupa. Jednako odlični rezulatati su postignuti kroz podršku Ustanovi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu (UIKS) i radujemo se nastavku saradnje sa ovom institucijom. Ranije je UIKS davao značajan finansijski doprinos našim zajedničkim aktivnostima, što ja izuzetno cijenim. Podrška njemačke ambasade za naše aktivnosti je ključna i želim da iskoristim ovu priliku da iskažem Help-ovu zahvalnost, kao i zahvalnost za podršku  koju dobijamo od njemačke Vlade“.

Cilj projekta je i revitalizacija ekonomije – kojom je predviđena šestomjesečna obuka na radu za 20 nezaposlenih osoba sa fokusom na sjeverni region Crne Gore (60% učesnika obuke), od čega će 15 stažista proći sertifikovanu tromjesečnu stručnu obuku. Takođe, biće podržano 20 poslodavaca koji će nezaposlene osobe na obuci na radu, nakon uspješno završene obuke, zaposliti na period od minimum 12 mjeseci.

Nezaposlene osobe će tokom šestomjesečne obuke na radu dobijati iznos od po 250 eura mjesečno za pokrivanje troškova tokom treninga.

Help će pregovarati sa onim poslodavcima koji budu naveli potrebu za stručnim profilima prijavljenih kandidata i nezaposlenih osoba koje su se već povezale/pronašle i predložile poslodavca. Poslodavci koji će ponuditi zaposlenje po isteku obuke i ponude najbolje uslove angažovanim nezaposlenim osobama biće u prioritetnoj grupi za odabir.

Na osnovu dobijenih podataka, Help će pregovarati sa onim nezaposlenim i poslodavcima koji ponude najbolje uslove nakon plaćene obuke na radu, u cilju dugoročnog zaposlenja.

Osnivanje farme svinja u zatvoru Spuž

Projektom će se obnoviti postojeća staja (400 m²) u prostorijama zatvora u Spužu. To će omogućiti upravi zatvora da ponudi mogućnosti zaposlenja za oko 10 radnika i da proizvodi uzgoj svinja za potrebe cca. 1.000 zatvorenika u zatvoru kao i prodaja. Kapacitet obnovljenih objekata bit će dovoljno velik za uzgoj oko 250 svinja. Objekt će se također koristiti kao privremeni smještaj za stoku koju su zaplijenile carinske, tržišne i druge inspekcije. To je od posebne važnosti jer država nema trenutno rješenje za oduzimanje zaplijenjene ili napuštene stoke. Dakle, osim na proizvodnji mesa, UIKS bi zaradio i od tih usluga.

Linija za proizvodnju / pletenje čelične žičane mreže

Nabavkom st za pletenje (kalibratora i razboja) UIKS će dobiti značajan resurs za proizvodnju čeličnih mreža za vlastite potrebe (procijenjena vrijednost mreža za UIKS je oko 80 000 eura za sljedeće 4 godine) i prodaju viška proizvoda za tržište. Pored linije za blokove, koju je Help osigurao prošle godine, linija za proizvodnju mreže upotpunila bi građevinske potrebe UIKS-a. Šest zatvorenika imat će priliku raditi na liniji za proizvodnju čeličnih mreža. UIKS bi samostalno prilagodio odgovarajući prostor u jednoj od dvorana za ove  mašine.

Obuka zatvorenika za vodoinstalatera

Projekt će se nastaviti pružanjem stručnog osposobljavanja zatvorenika koji će a) olakšati ekonomske aktivnosti unutar zatvora za vrijeme dok pripravnik ostane u zatvoru i b) omogućit će pristup pripravniku radnoj snazi ​​označenoj nakon puštanja iz zatvora. Obukom bi se licencirala 4 zatvorenika za vodoinstalatere.

Šta će se realizovati u drugim državama regiona: 

Albanija

Najmanje 45 korisnika dobit će podršku , uključujući i za poslovno i stručno osposobljavanje, kao i 20 mikro poljoprivrednika kroz opremu i jačanje kapaciteta. Najmanje 30 nezaposlenih mladih ljudi moći će steći profesionalne vještine i kompetencije kako bi im olakšali pristup tržištu rada kroz obuku na radnom mjestu. Radi poboljšanja lokalnih zajednica obnovit će se jedan vrtić koji će omogućiti bolje uslove za najmanje 90 djece.

Bosna i Hercegovina

Projektom u Bosni biće obuhvaćeno osam opština sa najmanje 150 malih poduzeća i 100 ljudi za  poboljšanje profesionalnih performansi, uključujući mjere za ublažavanje uticaja COVID-19 na lokalne ekonomije. Osam lokalnih zajednica bit će ojačano, podržana dva zatvora i najmanje 20 bivših zatvorenika osnaženo za samostalnost.

Kosovo

Na Kosovu će najmanje 160  malih preduzeća dobiti podršku, a najmanje 190 polaznika poslovno i stručno usavršavanje kako bi se povećali njihovi kapaciteti, kao i olakšao pristup tržištu rada. Tri zatvora bit će podržana u okviru komponente resocijalizacije. Što se tiče poboljšanja lokalnih zajednica, najmanje četiri vrtića bit će podržana u stvaranju boljeg okruženja. Uz to, prethodno uspostavljene lokalne strukture u sinergijskim akcijama radiće za opšte dobro na proizvodnji i postavljanju spoljašnjih  kanti za smeće u glavnom gradu Kosova, Prištini.

Srbija

U Srbiji je planirana  podrška za najmanje 80 malih poduzeća koja stvaraju dovoljan prihod, uz 25 ranjivih osoba (žene i osobe s invaliditetom) i najmanje 10 bivših zatvorenika. Programi kazneno-popravnog liječenja biće poboljšani u 12 zatvora. Što se tiče izgradnje kapaciteta, najmanje 400 ljudi će pohađati napredne poslovne, stručne i specijalizovane obuke. Socijalna platforma predviđena je kao saradnička mreža relevantnih učesnika i socijalno ranjivih grupa koje najučinkovitije koriste postojeće resurse i potencijale za održivi razvoj.

Nastavak saradnje Help-a i Ministarstva rada i socijalnog staranja

Help je značajan partner u rješavanju humanitarnih kriza i pružanju pomoći koja se tiče dugoročne ekonomske obnove i razvoja, ocjenjeno je na sastanku crnogorskog ministra rada i socijalnog staranja, Admira Adrovića i regionalnog koordinatora Help-a, Klausa Mocka održanog 7. juna.

Sagovornici su se saglasili da je Help pružio značajnu podršku kako Crnoj Gori tako i državama regiona u projektima zapošljavanja i samozapošljavanja, socijalnoj i ekonomskoj stabilnosti.

Ministar Adrović i Mock su razgovarali o aktuelnoj krizi, prouzrokovanoj ruskom agresijom na Ukrajinu i mogućnostima saradnje u pružnju podrške izbjeglicama iz te zemlje.

Ministar je upoznao Mocka o aktivnostjma koje se sporovde na nivou Vlade Crne Gore u cilju obezbjeđivanja podrške izbjeglicama koje utičište traže u Crnoj Gori.

Ministar Adrović je ukazao na značajan i uspješan rad Help-a, „koji se sagledava kroz aktivno učešće na mnogim projektima koji su doprinijeli poboljšanju uslova života manjih zajednica, ranjivih grupa i njihovoj socijalnoj inkluziji u crnogorsko društvo“.

Projekti Help-a u Crnoj Gori, već godinama, su, između ostalog, usmjereni na poboljšanje uslova stanovanja raseljenih i izbjeglica smještenih u privatnom smještaju i kolektivnim centrima, kao i crnogorski građani u stanju socijalne potrebe i ranjive kategorije.

Kako je saopšteno, zajednički projekati i programi Help-a će se sprovoditi u skladu sa definisanim aktivnostima sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja u ovim oblastima.

Nova grupa nezaposlenih počela obuku na radu na sjeveru i jugu

3. 06 . 2022

Nova grupa od 20 nezaposlenih počela je obuku na radu i licenciranu obuku u trajanju od šest mjeseci. Komisija je,  odabira prijavljenih na javni oglas, odabrala 20 poslodavaca i 20  nezaposlenih, od toga 12 na sjeveru (Rožaje, Berane i Bijelo Polje) i 8 na jugu (Ulcinj i Podgorica) Crne Gore.

Od broja angažovanih nezaposlenih – 14 je žena i 6 muškaraca. Oni će se obučavati za rad u obalstima IT-ja, digitalnog marketinga, administrativnih poslova, računovodstva, te poslovima turističkih usluga: vodič, kuvar, šanker, sobarica, prodaca i sl.

Krajem aprila potpisani su ugovori o praktičnoj obuci na radnom mjestu, a po potpisivanju ugovora, nezaposleni su započeli šestomjesečnu obuku na radu od 01.maja.

Uz to su odabrani i potpisani ugovori sa tri provajdera koji će realizovati programe licencirane obuke za 15 od 20 angažovanih nezaposlenih do kraja godine.

Raspisan je javni tender za nabavku opreme i sredstava za rad  koji je u toku  i zainteresovani se mogu prijaviti do 9.06. 2022 . Sproveden je i pozivni tender za izbor provajdera obrazovanja odraslih.

Poslodavci, koji su najavili da će nakon obuke, zadržati na poslu osobe koje su se obučavale kod njih dobiće opremu kao jedan vid stimulacije za zapošljavanje nezaposlenih. Tako će, između ostalog, Help poslodavcima obezbijedti vrijednu IT opremu, rashladnu frigo opremu, kuhinjsko-pekarske aparte, alate za opravku mašina i drugo.

Sve se implementira u okviru projekta koji Help realizuje na Zapadnom Balkanu u okviru programa vrijednog 3,35 milion eura, uz podršku njemačke Vlade pod nazivom “Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana” u cilju osnaživanja stabilnost regiona u 2021. pa do kraja decembra 2022.

Koordinator projekta Dženan Demić, kaže da je ovo nastavak dobre prakse na, u Help-u već dugo testiranom uspješnom modelu povezivanja nezaposlenih i poslodavaca, te omogućavanja stručnog usavršavanja kroz sertifikovane obuke.

„Posebno vodimo računa o kriterijumima. Među našim prioritetima su deficitarna zanimanja za koja imaju potrebu sami poslodavci, kao i omogućavanje stručnog usavršavanja najranjivijim kategorijama nezaposlenih poput žena i mladih.  Takođe vodimo računa da prednost dajemo nezaposlenima na siromašnijem sjeveru zemlje, gdje fali i poslova ali i kavlifikovane radne snage. Kako već duže, kroz različite programe implementiramo isti model, osim nezaposlenih i sami poslodavci su preooznali interes –  dobijaju obučenu radnu snagu i vrijednu opremu za unapređenje poslovanja“.

Help na Sajmu EU projekata u Podgorici

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova, organizovala je 28. maja Sajam evropskih projekata u Parku Dvorca Petrovića u Podgorici.

Među više od 60 štandova na Sajmu bio je Help-ov. Help godinama u Crnoj Gori realizuje projekte koje finansira EU. Posebno važan projekat u ovom trentku, za nas i romsko-egipćansku (RE) zajednicu u Crnoj Gori, sa kojom Help radi već više od dvije decenije, je  “Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“  koji se implementira u ukupno 11 opština (Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Tivat i Ulcinj). Projekat se finansira u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu. Partneri Help-a na projektu su Glavni grad -Podgorica i opštine Berane i Nikšić.

Ukupno 34 Help-ova medijatora radi u lokalnim institucijama, od oktobra 2021., na period od 12 mjeseci i to:  13 u oblasti socijalne zaštite, 11 u oblasti zapošljavanja i 10 u oblasti zdravstvene zaštite. Cilje je, da država kroz institucije/službe na lokalnom nivou, prepozna značaj instituta romskog medijatora /saradnika za socijlanu inkluziju i uključi ga u sistematizaciju radnih mjesta na lokalnom nivou, čime će se ovo pitanje riješiti na dobrobit RE populacije u Crnoj Gori i njihovog efikasnijeg uključivanja u društvene tokove.

Manifestacija, upriličena kao dio proslave Mjeseca Evrope, bila je prilika da se posjetioci upoznaju sa projektima koje implementiraju institucije, opštine, kompanije, univerziteti i NVO sektor, te za razgovore sa potencijalnim partnerima o pozivima koji se očekuju u narednom periodu.

Sajam su otvorile, ambasadorica EU u Crnoj Gori dr Oana Cristina Popa, potpredsjednica Vlade i ministarica evropskih inteegracija, Jovana Marović, te domaćin predsjednica Privredne komore Crne Gore, Nina Drakić.

„Učešće 45 institucija, organizacija i kompanija na ovogodišnjem Sajmu, koji na preko 60 štandova predstavljaju više od 200 projekata koje implementiraju, potvrđuju da Crna Gora ima kapaciteta da koristeći dostupnu podršku evropskih fondova radi na sebi i ispunjava postavljene ciljeve. Iako uvijek može i više i bolje, smatram da imamo razloga da budemo ponosni na ono što se na ovom polju radi. Nadam se da svi dijelite moje uvjerenje da ćemo IPA III koristiti u još većem procentu, posebno uzimajući u obzir sve benefite koji se kroz nju nude, pa spremno čekamo nove pozive koji su u najavi za drugu polovinu godine“ rekla je na direktorica Privredne komore, Nina Drakić.

Ambasadorica Oana Cristina Popa smatra da brojni projekti prezentovani na Sajmu, koje finansira EU, dokazuju ne samo to da je Unija najveći donator Crnoj Gori, već i da se podrška koristi na pravi način.

Istakla je da se predpristupni fondovi EU koriste za mnoge važne projekte, od podrške reformi javne uprave i jačanja vladavine prava do ulaganja u zaštitu okoliša i transportnu infrastrukturu.

„Naši novi IPA fondovi će se još bolje fokusirati na prioritetne oblasti koje odabere Crna Gora. Već smo dodijelili Crnoj Gori programe pomoći u vrijednosti od 40 miliona eura koji pokrivaju saobraćaj, životnu sredinu, poljoprivredu i druge u okviru programa 2021, koji će se realizovati ove i naredne godine“ poručila je Popa.

Potpredsjednica Vlade,  Jovana Marović istakla da je Evropa centralna tema ovih dana s obzirom na to da je u susret Sajmu otvorena i Evropska kuća

„Evropske intergracije su u središtu rada nove Vlade, koja je posvećena tome da Crna Gora što prije pristupi EU i ovi projekti doprinose ostvarenju tog cilja“, kaže Marović.

Podsjetila je da Crna Gora koristi EU fondove od 2007. godine, te da su uz njihovu podršku realizovani brojni projekti.

Trenutno se radi na okviru za sredstva koja će se koristiti do 2027. godine.

U nastavku prenosimo atmosferu koju smo zabilježili na fotografijama. Help-ov štand i naše RE medijatore posjetili su ambasadorica Popa i ministrica Marović.

Mladi Romi i Egipćani u obilasku srednjih škola

25.05.2022.

Pitanje broj 1. pred svršenim osnovnoškolcima je : Koju srednju školu upisati? Mladim svršenim osnovcima iz romsko-egipćanske (RE) populacije u odgovoru na tu dilemu pomaže Help-ov medijator Dejvid Sejdović, koji je organizovao dvodnevnu posjetu srednjim školama u Podgorici, tokom koje će se budući srednjoškolci upoznati sa konkretnim programima, koje škole u Glavnom gradu nude za nastavak obrazovanja.

Posjetu podgoričkim srednjim školama 23 RE đaka započeli su u Školi za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić“, gdje, kako su nam rekli predstavnici škole, na svakom od smjerova ima RE srednjoškolaca. Neki od njih su toliko uspješni da su nedavno učestvovali na međunarodom takmičenju u Grčkoj.

Grupa đaka je izazila želju da se uskoro upoznaju sa svojim uspješnim sunarodnicima i sa njima podijele iskustvo.

Škola „Sergije Stanić“ nudi stručno obrazovanje u različitim ugostiteljskim djelatnostima. Predstavnice škole, PR i pedagog predstavile su budućim potecijalnim đacima sve obrazovne module koje imaju, kao i koja im se vrata za posao ili nastavak školovanja nude po okončanju tri ili četri godine srednje škole.

Djeca su imala priliku da postavljau pitanja i dobiju odgovore kao i da obiđu neke od kabineta u kojima se obavljaju nastava i praksa, koja je u ovoj školi od izizetne važnosti.

Koordinatorka projekta Dijana Anđelić naglasila je, da je incijativa veoma važna, posebno zato što, kada je riječ o đacima iz RE populacije, odustajanje od upisa u srednju školu i dalje predstavlja jedan od ključnih problema kada je u pitanju edukacija.

Osim Help-ovih medijatora, Sejdovića, ako i Erdija Beriše i Nedžmedina Šalje, u posjetu školi sa predstavnicima Help-a, bila je šefica kancelarije za Rome u Glavnom gradu, Hristana Laban.

Glavni grad Podgorica, uz opštine Ulcinj i Berane partner je Help-u u realizaciji projekta “Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“  koji se implementira u ukupno 11 opština (Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Tivat i Ulcinj). Projekat se finansira u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu.

Ukupno 34 Help-ova medijatora radi u lokalnim institucijama, od oktobra 2021., na period od 12 mjeseci i to:  13 u oblasti socijalne zaštite, 11 u oblasti zapošljavanja i 10 u oblasti zdravstvene zaštite.

Cilje je, da država kroz institucije/službe na lokalnom nivou, prepozna značaj instituta romskog medijatora /saradnika za socijlanu inkluziju i uključi ga u sistematizaciju radnih mjesta na lokalnom nivou, čime će se ovo pitanje riješiti na dobrobit RE populacije u Crnoj Gori i njihovog efikasnijeg uključivanja u društvene tokove.

Akcija posjete školama samo je jedna od brojnih aktivnosti, koju medijatori svakodnevno, uz redovne druge obaveze u institucijama na loklanom nivou,  organizuju kao podršku RE zajednici i njenoj efikasnijoj inkluziji.

Po okončanju posjete srednjoj školi „Sergije Stanić“, đaci su sa medijatorima nastavili obilazak, srednje medicinske, mašinske, građevnske, hemijske i elektro-tehničke škole. Grupa đaka koja će sjutra ići u obilazak škola, posjetiće još i srednju ekonomsku školu u Podgorici.

Tender P-MNE-SOE5-21-22-DZD4 za dobavljača za nabavku opreme za poslodavce

Help-Hilfe zur Selbsthilfe  OGLAŠAVA  NADMETANJE U PRIKUPLJANJU PONUDA ZA:

IZBOR DOBAVLJAČA ZA  OPREMU ZA POSLODAVCE  REF. Br. P-MNE-SOE5-21-22-DZD4

Učešće u nadmetanju mogu uzeti sva pravna lica koja su registrovana i protiv kojih se ne vodi sudski postupak. Tenderska dokumentacija se može preuzeti registracijom na web sajtu: https://help-montenegro.me/tenderi

ROK ZA DOSTAVLJANJE PONUDA: 09.06.2022. do 9:00 časova  po lokalnom vremenu  

JAVNO OTVARANJE PONUDA: 10.06.2022. u 10:00 časova  po lokalnom vremenu  

Dodatne informacije se mogu dobiti upitom na e-mail: helphelp@t-com.me

Molimo Vas da popunite formu da bi preuzeli tendersku dokumentaciju: LINK

Javni poziv za nezaposlene i poslodavce

Javni poziv za nezaposlene i poslodavce

Organizacija Help-Hilfe zur Selbsthilfe je započela realizaciju projekta ‘Socijalno-ekonomsko osnaživanje u regionu zapadnog Balkana’ koji će trajati do decembra 2022.godine. Projekat se implementira uz finansijsku podršku njemačke Vlade i Vlade Crne Gore.

Cilj projekta je revitalizacija ekonomije – kojom  je predviđena šestomjesečna obuka na radu za 20 nezaposlenih osoba sa fokusom na sjeverni region Crne Gore (60% učesnika obuke), od čega će 15 stažista proći sertifikovanu tromjesečnu stručnu obuku. Takođe, biće podržano 20 poslodavaca koji će nezaposlene osobe na obuci na radu, nakon uspješno završene obuke zaposliti na period od minimum 12 mjeseci.

U prilozima možete preuzeti aplikacione formulare.

ZA PREUZIMANJE APLIKACIONIH FORMULARA molimo Vas da popunite formu u nastavku… 

 

Грешка: Образац за контакт није пронађена.

Pohvale iz Bijelog Polja za Help-ove medijatorke

16. 05. 2022

Načelnica Zavoda za zapošljavanje Bijelo Polje, Milka Bošković o Help-ovoj medijatorki Sanji Selimović, koja već pola godine radi kao posrednik za inkuziju romsko-egipćanske (RE) populacije, ima samo riječi hvale.

„Nijesam je dovoljno pohvalila u ovom snimku vjerujte mi, ona je toliko vrijedna i angažovana da bi slobodno mogla da radi ne samo kao medijator za Rome i Egipćane“, rekla nam je gospođa Bošković.

Osim Sanje Selimović, u Bijelom Polju je na skraćno vrijeme anagažovana i Elma Šahman, i obje medijatorke daju sve od sebe da u sve programe koje Zavod nudi, gdje god je moguće, uključe i nezaposlene pripadnike RE zajednice.

Poslušajte njene utiske o dobroj praksi u proteklih pola godine, i za nas važnoj preporuci:

Help-ova medijatorka Sanja Selimović tri dana u sedmci radi u ZZZ u Bijelom Polju, a dva dana u područnoj jedinici Zavoda u Beranama, gdje su takođe izuzetno zadovoljni njenim radom i angažovanjem u posredovanju sa RE zajednicom.

I drugi predstavnici institucija, zavoda za zapošljavanje, domova zdravlja i centara za socijalni rad iz 11 opština, u koljima se projekat implementira,  pohvalili su Help-ove medijatore.

Riječ je o projektu „Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“,  u oblastima zdravstva, socijalne zaštite i zapošljavanja, koji Help realizuje zajedno sa partnerima Glavnim gradom Podgoricom i opštinama Berane i Ulcinj. Projekat se finansira u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje.

Ukupno 34 medijatora, koji su prošli stručnu obuku i dobili sertifikate, raspoređeni su u 11 opština, a cilj je da državne službe, prepoznaju značaj ovog instituta i sistemski, uvodeći kroz zakonske akte poziciju posrednika za socijalnu inkluziju u sistematizaciju radnih mjesta na loklanom nivou, riješe ovo pitanje na dobrobit RE populacije u Crnoj Gori i njihovog efikasnijeg uključivanja u društvene tokove.

Na Forumu u Petrovcu, koji je Help organizovao 11. i 12. maja, sa predstavnicima državnih institucija na lokalnom nivou, razmijenjena su iskustva i pozitivni primjeri iz angažovanja naših RE medijatora u proteklih pola godine.

Medijatori i predstavnici institucija razmijenili iskustva na forumu

13.05.2020

Romsko-egipćanski (RE) medijatori, koji već više od pola godine rade u institucijama na lokalnom nivou – zavodima za zapošljavanje, centrima za socijalni rad i domovima zdravlja u 11 opština, posredujući između zajednice i ovih službi,  na dvodnevnom Forumu u Petrovcu razmijenili su iskustva i pozitivne prakse u dosadašnjem radu, sa predstavnicima ovih instutucija na lokalnom nivou.

Osim predstavnika lokalnih službi iz opština u kojima se projekat implementira, na Help-ovom forumu su učestvovali predstavnici državnih institucija: savjetnik Predsjednika Crne Gore za zdravlje i socijalnu politiku, dr. Amer Halilović, predstavnica ministarstva zdravlja Nina Milović, predstavnik ministarstva pravde i ljudskih i manjinskih prava Ramiz Šahman i predstavnik ministarstva ekonomije Jasmin Lukačević.

Riječ je o projektu „Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“,  u oblastima zdravstva, socijalne zaštite i zapošljavanja, koji Help realizuje zajedno sa partnerima Glavnim gradom Podgoricom i opštinama Berane i Ulcinj. Projekat se finansira u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje.

Ukupno 34 medijatora, koji su prošli stručnu obuku i dobili sertifikate, raspoređeni su u 11 opština, a koordinator projekta Dijana Anđelić je izazila nadu da će nadležne državne službe, prepoznati značaj ovog projekta i sistemski, uvodeći kroz zakonske akte poziciju posrednika za socijalnu inkluziju u sistematizaciju radnih mjesta na loklanom nivou, riješiti ovo pitanje na dobrobit RE populacije u Crnoj Gori i njihovog efikasnijeg uključivanja u društvene tokove.

Sa ponosom možemo istaći da su pojedini predstavnici instucija naglasili važnost rada i zalaganja Help-ovih medijatora za koje nijesu štedjeli riječi hvale. Opšta je ocjena da su medijatori u proteklom periodu u praktično na terenu pokazali značaj njihovog rada i uloge kao kao posrednika u ostvarivanju prava RE populacije na mnogo brži i efikasniji način nego do sada.

Kroz rad u grupama osim o pozitivnim primjerima novouspostavljene  saradnje medijatori i predstavnici loklanih institucija, očekivano su razmijenili iskustva i o nekim praktičnim problemima sa kojima se susrijeću u praksi te razmotrili načine na koje bi te prepreke mogle biti otklonjene.

Help se nada i očekuje da će predstavnici institucija na lokalnom, ali i na državnom nivou, zadovljstvo radom medijatora prenijeti i svojim pretpostavljenima te da ćemo svi skupa dokazati važnost sistematizacije radnog mjesta medijatora u ove tri oblasti u okviru sistema javne uprave.

Prenosimo atmosferu sa dvodnevnog foruma u okviru kojeg smo imali i dvije tematske radionice.

Uzori za nezaposlene Elma Šahman – od volonterizma do posla

9. 05. 2022

UNDP i Help realizuju novi pilot projekat, u okviru projekta Activate! čiji je glavni cilj pomoći mladim i nezaposlenim ljudima do 35 godina, kako da lakše i brže, ličnim aktiviranjem i angažmanom- radeći na sebi i svom radnom profilu dođu do zaposlenja. U narednih pet mjeseci sa stručnjacima iz oblasti zapošljavanja i socijalne politike, motivišemo i pomažemo mladim, a nezaposlenim ljudima, kako da osim redovnog javljanja na biro i oglase za zapošljavanje, učine korak više i porade na sebi i izgradnji svog poslovnog profila, da bi se lakše nametnuli poslodavcima i tržištu rada.

Tim povodom predstavljamo uspješne mlade ljude – one koji su učinili korak više, od samo pasivnog javljanja na zavod za zapošljavanje i pomogli sebi da brže dođu do posla.

Elma Šahman (34) – dobitnica godišnje nagrade Bijelog Polja za volonterski rad, prenosi nam svoje iskustvo potrage za poslom, od povratka iz inostranstva do sticanja kvalifikacija, preko volonterskog rada do zaposlenja:

Ifatri za RE zajednicu u Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju

4.05. 2022

Povodom velikog islamskog praznika – Ramazanskog bajrama, Help je za pripadnike romske i egipćanske (RE) zajednice u Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju organizovao iftare.

U Podgorici je ovaj simboličan događaj u susret Bajramu, za dio pripanika RE populacije, upriličen u saradnji sa Romskim savjetom. U Nikšiću su ga oragnizovali Help-ovi RE medijatori, a u Bijelom Polju smo događaj realizovali sa Romskim pokretom i civilnim aktivistima Rafetom Mulićem i Goranom Joksimovićem.

Ramazanski bajram važan je islamski praznik koji se održava svake godine nakon ramazana, islamskog svetog mjeseca posta i odricanja. Ovim praznikom se obilježava završetak 29 ili 30-dnevnog posta od izlaska do zalaska Sunca. Ramazanski bajram traje tri dana, a pada na prvi dan mjeseca ševala, desetog od dvanaest lunarnih mjeseca Islamskog kalendara.

Help, koji već više od dvije decenije pomaže RE zajednicu u Crnoj Gori, jednu od najranjivijih kategorija stanovništva, i  ove se godine, na simboličan način, iftarskim okupljanjima, pridružio obilježavnju ovog važnog blagdana kod islamskih vjernika.

Ivana Labović uzor mladima i nezaposlenima- instruktorka vožnje koja želi biti policajk

28.04.2022

UNDP i Help realizuju novi pilot projekat, u okviru projekta Activate! čiji je glavni cilj pomoći mladim i nezaposlenim ljudima do 35 godina, kako da lakše i brže, ličnim aktiviranjem i angažmanom- radeći na sebi i svom radnom profilu dođu do zaposlenja. U narednih pet mjeseci sa stručnjacima iz oblasti zapošljavanja i socijalne politike, motivišemo i pomažemo mladim, a nezaposlenim ljudima, kako da osim redovnog javljanja na biro i oglase za zapošljavanje, učine korak više i porade na sebi i izgradnji svog poslovnog profila, da bi se lakše nametnuli poslodavcima i tržištu rada.

Tim povodom predstavljamo uspješne mlade ljude – one koji su učinili korak više, od samo pasivnog javljanja na zavod za zapošljavanje i pomogli sebi da brže dođu do posla.

Ivana Labović ima 26 godina – promijenila je nekoliko poslova, trenutno je instruktor vožnje, a planira da postane policajka- evo njene priče :

Help-ovi RE medijatori kod predsjednika Đukanovića

11.04.2022

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović  primio je Help-ove, romsko-egipćanske (RE) medijatore i  Klausa Mocka, regionalnog koordinatora Help-a, povodom Dana Roma.

Iskorištena je prilika da se crnogorskom Predsjedniku predstavi projekat namijenjen socijalnoj inkluziji romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori, „Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“. Projekat se implementira u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu u 11 opština, a partneri Help-a na projektu su Glavni grad Podgorica i opštine Berane i Ulcinj.

Krajnji cilj projekta je da država prepozna značaj i prihvati institut RE medijatora i ubuduće ga sistematizuje kao radno mjesto u institucijima sistema na lokalnom nivou.

Predsjednik Đukanović  je uz dobrodošlicu izrazio zadovoljstvo susretom povodom nedavno oblježenog Svjetskog dana Roma, što je prilika da se skrene pažnja društva na potrebu afirmacije zajednice Roma i Egipćana u Crnoj Gori.

Đukanović je zahvalio Help-u „na važnoj misiji koju ostvaruju u Crnoj Gori duže od dvije decenije, kako na humanitarnom, tako i na planu emancipacije ukupnog društva kada je riječ o uključivanju Roma i Egipćana u društvene procese“.

U tom smislu posebno je važno osnažiti inkluziju u oblasti obrazovanja, kazao je Predsjednik, ističući pozitivnim što je u proteklih nekoliko decenija skrenuta pažnja na ova pitanja i da se prepoznaju rezultati, ali i jasnije uočavaju potrebe koje pripadaju odgovornom društvu.

Regionalni koordinator Help-a Klaus Mock, je uz zahvalnost za prijem, koji vide kao znak podrške organizaciji, medijatorima i ukupnoj romskoj zajednici, predstavio Predsjedniku dosadašnje rezultate djelovanja, Help-a u Crnoj Gori i aktuelni program obuke medijatora u cilju uključivanja u rad institucija na lokalnom nivou u oblasti zapošljavanja, socijalne zaštite i zdravlja.

Prisutni medijatori, Šejla Pepić, Denisona Beriša, Minira DelijaNardi Ahmetović, Dejvid Sejdović i Enis Eminović, zahvalili su u ime zajednice za dosadašnju podršku i iskazali potrebu da ovakvi programi budu prioritet državne politike u ovoj oblasti.

Predsjednik je izrazio spremnost za punu afirmaciju akcija koje za cilj imaju savladavanje zaostajanja zajednice u odnosu na društvena kretanja i snaže građanski i multietnički identitet Crne Gore, što će biti konkretizovano i kroz njegovo obraćanje nadležnim institucijama izvršne vlasti.

Koordinator projekta Dijana Anđelić predstavila je Predsjedniku Đukanoviću, projekat „Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“, naglašavajući da je dosadašnji rad Help-ovih medijatora na terenu, kako kroz projekat, tako i ranije kroz višegodišnje testiranje ovog modela u Help-u,  u oblastima orazovanja, zdravstva, socijalne zaštite i zapošljavanja, pokazao i da je lokalnim RE zajednicama, u 11 opština u kojima se projekat realizuje, olakšan pristup ostvarivanju osnovnih prava u lokalnim službama, ali i samim instutucijima zbog bolje i efikasnije komunikacije sa romsko-egipćanskom populacijom.

Ukupno 34 medijatora, koji su prošli stručnu obuku i dobili sertifikate, raspoređeni su u 11 opština, a Anđelić je izazila nadu da će nadležne državne službe, prepoznati značaj ovog projekta i sistemski, uvodeći kroz zakonske akte poziciju posrednika za socijalnu inkluziju u sistematizaciju radnih mjesta na loklanom nivou, riješiti ovo pitanje na dobrobit RE populacije u Crnoj Gori i njihovog efikasnijeg uključivanja u društvene tokove.

Slavimo Dan Roma – Igrama bez granica, izložbom, drugarijadom …

08. 04. 2020

Od početka djelovanja Help-a u Crnoj Gori,  prije 23 godine, tu smo za romsku zajednicu – stalna smo podrška socijalno-ekonomskoj integraciji ove najranjivije i najdiskriminisanije zajednice u Crnoj Gori, kroz projekte koji podstiču poboljšanje životnog standarda i veću uključenost u društvo.

Na 8. april sa njima slavimo Svjetski dan Roma – romsku istoriju i kulturu i podsjećamo da su naši sugrađani – tu pored nas – dijele sa nama dobro i zlo! Formalno su ravanopravni građani -suštinski nije baš tako – odavno je vrijeme da to mijenjamo- do nas je!

Rijetki su među nama koji ne vole romsku muziku – često se identifikujemo sa njom svojatamo je. Naši romski sugrađani su nas podsjetili na to u podgoričkom Njegoševom  parku – gdje je na incijativu Help-ovog medijatora Dejvida Sejdovića organizovana Drugarijada – socijalizacija između većinskog i manjinskog naroda uz romsku muziku :

Obrazovanje gradi budućnost – mladih Roma i njihove prosperitetnije i bolje uključenosti u crnogorsko društvo.

U podgoričkoj OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“, koju pohađa najveći broj romske djece u Glavnom gradu, podržali smo organizaciju akcije „Igre bez granica“.

Podaci UNICEF-a iz 2018-te, kažu da samo 16 odsto romske djece pohađa predškolske ustanove, 77 posto završi osnovnu školu i 7 odsto srednju školu, dok je 29 posto Roma uzrasta od 20-24 godine stupa u brak prije 15-te godine. Iz ovih podataka se vidi da je posebno veliki problem na cijeloj teritoriji države, to što mnogi osnovci iz RE populacije po završetku osnovnog obrazovanja, i kada upišu srednju školu, često je brzo napuštaju.

Sa ovim, velikim problemom, ozbiljno bi trebalo i u okviru obrazovnog sistema, da se pozabave svi iz romske zajednica ali i državne institucije i romski nevladin sektor, jer je to u velikoj mjeri i uzrok lošeg socijalno-ekonomskog položaja RE populacije uopšte, kao i još uvijek nedvoljno uspješne inkluzije u crnogorsko društvo.

U cilju da suštinski, a ne samo na papiru, mijenjamo teško ukorijenjene navike i smanjujemo stepen diskriminacije prema Romima, i to baš počevši od najmlađih,  u OŠ „21. maj“ u Podgorici, na incijativu Help-ovih medijatora, organizovano je predavanje na časovima istorije – o istoriji i kulturi Roma.

A osim muzike, kada je riječ o istoriji, kulturi i identitetu – Romi imaju šta da ponude društvu u cjelini.

Povodom Dana Roma u Podgorici su takođe u Kulturno informativnom centru (KIC) „Budo Tomović“ i Izložbenom salonu „Petar Lubarda“ u okviru Srpske kuće,  upriličene izložbe crteža, takođe romskog medijatora Slobodana Boba Lalovića.

Izložbu u KIC-u Budo Tomović otvorili su predsjednik Skupštine Glavnog grada dr. Đorđe Suhih i direktorica KIC-a, Snežana Burzan- Vuksanović.

U srijedu i četvrtak u Bijelom Polju je održan i antidiskriminacioni trening za medijatore i predstavnike lokalnih institucija sa sjevera Crne Gore.

Godinama je u svim istraživanjima javnog mnjenja u Crnoj Gori konstanta, činjenica da je RE populacija najdiskriminisanija zajednica, jer većinske grupe ili populacija imaju najveći stepen distance prema Romima.

Podsjetimo, Međunarodni dan Roma, 8. april, je dan slavljenja romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi suočavaju. Službeno je prvi put proglašen 1990. godine u mjestu Serock (Serok) u Poljskoj, gdje je održan četvrti Svjetski romski kongres- Međunarodne romske unije (IRU), u spomen na prvi veći međunarodni susret romskih predstavnika koji je održan u Chelsfieldu (Česterfildu) kraj Londona 7—12. aprila 1971. godine. Na tom je Kongresu donesena odluka o romskoj himni za koju je izabrana pjesma Đelem, đelem (romski: Išao sam, išao) i odluka o zastavi za koju je odabrana plavo-zelena dvobojnica s crvenim točkom u sredini, simbolom napretka i pokreta, ali i migracije Roma tokom istorije.

Početkom 14. vijeka Romi su došli na Balkan.

U nastavku podsjećanje na Help-ovu i CAREP-ovu prošlogodišnju storiju za 8. april, o Romima na ovim prostorima – od naseljavanja do danas – i težnjama i nadanjima mladih i uspješnih romskih predstavnika u Crnoj Gori:

Kao i prošle godine i ove godine na incijativu Centra za afrirmaciu RE populacije- CAREP-a, više domaćih institucija i stranih ambasada prihvatilo da povodom Dana Roma svoje zgrade osvijetle u bojama romske zastave.

Help-ove romske medijatore u ponedjeljak 11. aprila, istim povodom primiće i predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović.

Istog dana u Bijelom Polju,  NVO ,,Centar za preduzetništvo“ uz podršku Help-a, a organizuje  okrugli sto ,,Mogućnosti zapošljavanja Roma/Romkinja u opštini Bijelo Polje”.

Sve aktivnosti povodom Dana Roma, realizujemo u okviru Help-ovog aktuelnog projekta,  „Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“.

Projekat se implementira u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu u 11 opština, a partneri na projektu su Glavni grad Podgorica i opštine Berane i Ulcinj.

Krajnji cilj projekta je da država prepozna značaj i prihvati institut RE medijatora i ubuduće ga sistematizuje kao radno mjesto u institucijima sistema na loklanom nivou.

Bio bi to još jedan važan korak ka istinskoj, a ne samo simboličnoj inkuziji na Dan Roma, kako  romske, isto tako i egipćanske zajednice u Crnoj Gori.

Help i UNDP promovišu pozitivne uzore za nezaposlene

31. 03. 2022

UNDP i Help realizuju novi pilot projekat, u okviru projekta Activate! čiji je glavni cilj pomoći mladim i nezaposlenim ljudima do 35 godina, kako da lakše i brže, ličnim aktiviranjem i angažmanom- radeći na sebi i svom radnom profilu dođu do zaposlenja. U narednih pet mjeseci sa stručnjacima iz oblasti zapošljavanja i socijalne politike, motivišemo i pomažemo mladim, a nezaposlenim ljudima, kako da osim redovnog javljanja na biro i oglase za zapošljavanje, učine korak više i porade na sebi i izgradnji svog poslovnog profila, da bi se lakše nametnuli poslodavcima i tržištu rada.

Tim povodom predstavljamo uspješne mlade ljude – one koji su učinili korak više, od samo pasivnog javljanja na zavod za zapošljavanje i pomogli sebi da brže dođu do posla.

Jasmin Ramusović  ima 25 godina, zaposlen je u fabrici namještaja Arte Home u Beranama i prenosi nam svoje iskustvo.

Pokreni se! Recekliraj i sačuvaj životnu sredinu! u Nikšiću

18.03.2022

Čišćenjem parka i šetališta oko Saborne crkve Sv. Vasilija Ostroškog, Muzeja i Gradske kuće, Help i Centar za afirmaciju RE populacije –  CAREP u saradanji sa Omladinskim klubom Nikšić su simboličnom akcijom obilježili  Međunarodni dan reciklanja.

Akcija pod nazivom „Pokreni se, recikliraj i sačuvaj svoju životnu sredinu“ nakon Bara, održana je i u Nikšiću.

Potom smo donirali tri kontejnera za reciklažu u Ekonomsko-ugostiteljskoj školi u Nikšiću, u kojoj se inače već duže primjenjuje praksa odvajanja otpada i odnošenja na reciklažu; plastika, papir i metal, kako nam je pojasnila profesorica ekologije, Olivera Lučić, koja se takođe učestvovala u akciji čišćenja parka.

Škola, prema njenim riječima, ima ugovor sa lokalnim reciklažnim centrom da odvajaju otpad i nadaju se da će tu praksu slijediti i ostali u gradu, naročito brojne obrazovne institucije.

Na kraju smo u Gradskoj kući sa predstavncima Opštine razgovarali o potrebi recikliranja i planovima za bolje i održivije odlaganje otpada. Kako nam je rekao Boro Vuković, savjetnik za ekologiju u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, u planu je nekoliko projekata koji bi na efikasniji način riješili odlagane 28.000 tona otpada, koliko se godišnje prouzvede u Nikišiću, što je po 50 do 60 tona dnevno.

Kada je riječ o glavnoj gradskoj deponiji na Budušu – Mislov do, ramatra se mogućnost da se u saradnji sa holanskim stručnjacima za tu oblast, na tom mjestu i crnoj ekološkoj tački, rade takozvane male gasne kontejnerske elektrane koje bi od zapaljivog metana, dobijenog od metalnog otpada, proizvodile struju.

U Nikšiću velike količine metala, osim na gradskoj deponiji postoje i na privantoj deponiji za sakupljanje metala, u koju se metalni otpad doprema i iz drugh crnogorskih opština.

Drugi projekat je prvi reciklažni centar na lokaciji Stubice, gdje bi se napavio pogon za recikliranje otpada iz sedam crnogorskih opština: Nikšića, Danilovgrada, Šavnika, Plužina, Kotora, Tivta i Herceg-Novog. Taj projekat bi se realizovao takođe sa partnerima iz vana – Austrije.

I kao treća ideja koju nam je predstavio predstavnik Opštine je fabrika za preradu starih guma od koje bi se proizvodila bio ulja na području Gračanice. Ta fabrika ne bi bila velikog kapaciteta, ali bi svakako bila još jedno mjesto koje bi omogućilo i zapošljavanje jednog broja ljudi.

Sve su ovo ideje za dugoročno, i savim sigurno smanjenje velikog ekološkog i zdravstvenog problema sa zagađenjem vazduha u Nikšiću, gdje je 62 dana u godini zagađanje vazduha, prema rijčima ekologa Vukovića iznad dozvoljene granice.

Takođe smo čuli da Nikšiću fali i sistemsko rješenje problema građavinskog i medicinskog otpada, ali bi realizacija ove tri predložene incijative, bio početak ka održivijem razvoju, ove druge po veličini crnogorske opštine.

Dan reciklaže – u beranskom Talumu godinama sakupljaju metalni ot

18. 03. 2022

Na 18. mart Međunarodni dan reciklaže, posjetili smo beransko naselje Talum, gdje se već godinama pet romsko-egipćanskih porodica bave sakupljanjem i odvajamnjem metala, po cijeloj sjevernoj regiji Crne Gore. Help im je  nedavno kao donaciju podijelio opremu koja će im olašati posao razdvajanja i reciklaže

Posjetili smo ih:

Akcija „Pokreni se! Recekliraj i sačuvaj životnu sredinu!“ održana u Baru

17. 03.2022

Povodom Međunarodnog dana reciklaže Help je u saradnji sa Centrom za afirmaciju romsko-egipćanske populacije CAREP- om i Omladinskim klubom Bar organizovao akciju čišćenja Gradske plaže. U akciji su osim Help-a i CAREP-a, učestvovali i aktivisti Omladinskog kluba Bar i srednjoškolci.

Ovom smo akcijom željeli ukazati na važnost sakupljanja i razdvajanja otpada te reciklaže za očuvanje životne sredine. Bar je, kako su nam rekli aktivisti, volonteri i predstavnici opštine koji su bili naši domaćini jedan od najčistiji gradova u Crnoj Gori ali još puno toga treba uraditi da bi se započelo sa sistemskim procesom odvajanja otpada i reciklaže :

Sljedeći korak naše akcije u Baru bio je da Gimanziji Niko Rolović i Srednoj ekonomskoj školi koje se nalaze u istoj zgradi, uručimo kante za odlaganje otpada za reciklažu, za plastiku, papir i staklo. Direktorica Gimanzije Marija Đonović rado se pridružila sa Help-ovim medijatorima/volenterima u montiranju kanti za otpad u dvorištu škole/la:

Direktorica Đonović nam je rekla da smo  sa donacijom stigli u pravom trenutku, budući je đački savjet škole već razmatrao ideju kupovine kanti za razdvajanje otpada.

Đaci obje škole u jednoj zgradi zajedno sa upravom rade na održavanju zgrade iznutra, dok je vani, dvorište koje okružuje školu, iako zeleno, znatno teže održavati jer škola nije ograđena, pa je park okolo na korišćenje svima, koji ga, kako kažu u školi, ne čuvaju kako bi trebalo – kao javno dobro, ali se uprava obje škole zajedno sa đacima trudi koliko je moguće. Kako ćete vidjeti sa fotografija koje slijede, unutrašnjost je predivno oslikana, a imaju i unutrašnju zelenu oazu, koja podrzumijeva i vjerovatno najstariji fikus u Crnoj Gori.

Kako nam je ispričala gospođa Đonović, fikus je davne 1972. godine, kada je Gimazija, inače osnovana 1920. godine, preseljena u sadašnju zgradu donio tadašnji direktor. Kako danas igrleda 50-togodišnji fikus kao i radove učenika pogledajte na fotografijama koje slijede.

Akciju smo završili na kraju, u sali za sastanke Opštine Bar,  na tribini na kojoj smo sa predstavnicima Opštine razgovarali na temu značaja recikliranja za zaštitu okoline, ali i mogućnostima koje se tim procesom otvaraju.

Najviše je bilo riječi kako zajedničkim naporima sa simboličnih i pojedinačnih akcija preći na sistemsko rješvanje problema odvajanja otpada i reciklaže, koje su mogućnosti gradske uprave, zašto su prethodi pokušaji odvajanja i recikliranja u ovom gradu propali i kako ponovo oživjeti taj proces.

Ključno je podizanje svijesti građana, o potrebi, prvo pravilnog odlaganja smeća, a potom i odvajanja i reciklaže.

U petak 18. marta, na Međunarodni dan reciklaže smo u Nikšiću gdje ćemo u saradnji sa Omladinskim klubom Nikšić i srednjoškolcima čistiće šetalište oko Crkve, Muzeja i Gradske kuće sa početkom u 10 sati. I tamo ćemo uručiti Srednjoj stručnoj školi kante za reciklažu a potom održati tribinu o reciklaži, kao važnom procesu za budućnost održivog ekološkog razvoja.

Dođite na motivacione radionice za aktivnije traženje posl

14. 03. 2022

Prvom radionicom u Nikšiću, u srijedu, za mlade i nezaposlene do 35 godina starosti (korisnike materijalnog obezbjeđenja), Help će započeti seriju razgovora za nezaposlenima u šest crnogorskih gradova, sa ciljem da ih motivišemo da se uključe u program „Aktiviraj se kroz obuku i mentorstvo!, za efikasnije traženje zaposlenja.

Help će u saradnji sa UNDP -om u okviru projekta Activate, u narednih pet mjeseci sa stručnjacima iz oblasti zapošljavanja i socijalne zaštite, motivisati i pomoći mladim, nezaposlenim ljudima, kako da osim redovnog javljanja na biro i oglase za zapošljavanje, učine još jedan korak više i porade na sebi i izgradnji svog poslovnog profila, da bi se lakše nametnuli poslodavcima i tržištu rada.

Da bi upravo te mlade ljude ohrabrili da se priključe i objasnili – kako im tačno možemo pomoći, pozvali smo ih da nam se pridruže na motivacionim radionicama koje će se održati: u Nikšiću 16. marta u 10 sati u Tehnopolisu, u Bijelom Polju 17. marta, u hotelu Franca u 9 i 30, istog dana i u  Rožajama u hotelu Milenijum u 14 sati i 30 minuta. U Baru 18. marta, radionica će se održati u 9 i 30 u Biznis centru, a za isti dan zakazana je i radionica u Ulcinju, u hotelu Nobel u 14 i 30. Paralelno istog dana, radionica za nezaposlene održaće se u Podgorici, u hotelu Ramada sa početkom u 10 sati.

Pilot projekat, Radna aktivacija korisnika/ca socijalne zaštite realizuje se u opštinama Podgorica, Tuzi, Golubovci, Nikšić, Plužine, Šavnik, Bijelo Polje, Ulcinj, Bar, Rožaje.

Ako ste mladi i još nijeste našli posao, dođite, pomoći ćemo vam da se nametnete i istaknete svoje najbolje radne osobine, ili vas obučiti kako da ih izgradite – na trenizima koji će uslijediti nakon  motivacionih radionaca.

Učinite još jedan korak naprijed – koji će vas brže dovesti do željenog rezultata – zaposlenja.

Da bismo se stekli bolji uvid u cijeli proces, upoznali vaše obrazovne i socijalne profile koji će nas  približiti vašim potrebama, te da bismo vidjeli koje su to najvažnije karike, ali i prepreke kada je u pitanju zapošljavanje mladih, radno sposobnih korisnika materijalnog obezbjeđenja (MO), prošle smo sedmice organizovali i radionice sa predstavnicima lokalnih zavoda za zapošljavanje i centara za socijalni rad. Na njima smo ljudima sa kojima  komunicirate u potrazi za poslom, predstavili  ovaj pilot projekat, razmijenili iskustva i dobili i dali sugestije za zajednički rad koji predstoji sa ovom važnom kategorijom stanovništva – koja još nije dobila šansu da u potpunosti ostvari svoj puni potencijal i doprinese, kako ličnom tako i ukupnom razvoju zajednice i društva u cjelini.

Na fotografijama je radna atmosfera sa radionica sa predstavnicima lokalnih službi, koje su, kako možete vidjeti sa slika, zajedno sa nama i vama – umreženi za podršku.

Medijatori Nikšiću organizovali obuku za aktivno traženje posla za RE populaciju

Medijatori Help-a u Nikšiću su organizovali dvodnevnu obuku za nezaposlene Rome i Egipćane (RE), na kojem su ih uz stručnu pomoć obučavali kako da se aktivnije uključe u tražnje posla. Ukupno 14 nezaposlenih osoba iz RE populacije, sa evidencije Zavoda za zapošljavanje u Nikšiću, uz pomoć pedagogice Milene Vlahović obučeni su kako da pišu CV i na koji način da se aktivnije uključe u pronalazk odgovarajućeg zaposlenja.

Obuka je organizovana neposredno pred sajam zapošljavanja koji se ove sedmice održava u Nikšiću u hotelu Onogošt, a koji će, između ostalog, okupiti i veliki broj poslodavaca sa crnogorskog primorja. Biće to prilika da se obučeni pripadnici RE populacije lakše i profesionalnije predstave eventualnim poslodavcima.

Help-ov medijator, Valentina Naza, angažovana kao socijalni saradnik za zapošljavanje u Birou rada u Nikšiću, navela je da je ovo bila odlična prilika za nezaposlene iz RE zajednice, da nauče važnost CV-ja i aktivnog traženja posla i da je sada stvorena mogućnost da se lakše prijave na svaki javni poziv.

“Veći dio naše zajednice je nepismen, ali imaju radno iskustvo.  Takođe, veliki dio zajednice Roma i Egipćana redovno se javlja na evidenciju Zavoda i obično zapošljavaju sezonski. Ali nikada nijesu imali priliku da sami ili uz pomoć drugih pripreme svoju radnu biografiju (CV). Ova inicijativa je veoma važna, iako je mali broj, za početak, prošao našu obuku”, navela je medijatorka Naza.

Polaznica obuke Leonora Kelemedni zadovoljna je što dobila svoju prvu  poslovnu biografiju dodajući da joj je žao što nije završila srednju školu, što bi joj otvorilo veće mogućnosti za pronalazak zaposlenja.

“Nastaviću aktivno da tražim posao i nadam se da će i za mene biti mjesta na nekom sezonskom poslu, iako bi mi bilo drago da se zaposlim ovdje u Nikšiću. No, nijesam završila srednju školu, a to je moja krivica kao i mojih roditelja. Ali ipak tražim posao higijeničarke ili nešto slično” kaže Kelemendi.

Načelnica Područne jedinice Zavoda za zapošljavanje Nikšić, Aleksandra Radulović kaže da na evidenciji biroa imaju 152 osobe iz romske i egipćanske populacije, od čega 92 žene i 60 muškaraca. Bez školske spreme ih je 86, sa završenim od I do VII razreda 29 nezaposlenih, a sa završenom punom osnovnom školom 34 osobe.

U 2020. godini zaposleno je 11, a u 2021. godini 19 osoba RE populacije. Za uključivanje u javne radove zainteresovano je njih sedam, a za uključivanje u projekte za lica sa invaliditetom zainteresovana su dva lica – navela je Radulović.

Sve je organizovano kroz zajednički projekat Evropske unije i Vlade Crne Gore „Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“ koji se realizuje u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu.

Projekat implementira “Help”, koji je i poslodavac medijatorima raspoređenim u institucijama, u partnerstvu sa opštinama Podgorica, Ulcinj i Berane.

Ukupno 34 medijatora, koji su prošli stručnu obuku i dobili sertifikate, raspoređeni u 11 opština, sa zadatkom da pripadnicima RE zajednice omoguće lakši pristup lokalnim servisnim službama, odnosno olakšaju  ostvarivanje osnovnih prava, a time i omoguće bolju uključenost u društvo.

Help-ova koordinatorka projekta, Dijana Anđelić navodi, da u prilog opravdanosti projekta i njegovog konačnog cilja – da pozicija RE medijatora bude sistematizovana u nadležnim državnim službama, govori i ova incijativa nikšićke medijatorke Valentine Naze, zahvaljući kojoj je jedan broj nezaposlenih žena iz RE populacije dobio svoj CV.

Ovakvih inicijativa se očekuje još, svim gradovima u kojima rade  naši medijatori,“  poručila je Andjelić.

Odluka o dodjeli - Kupovina automobila

Award Notice / Odluka o dodeli

Kupovina automobila / Car purchase

Contracting Authority / Ugovarač:

Help – Hilfe zur Selbsthilfe Montenegro

Reference / Referenca:

P-MNE-183-24-25-18

Publication date of the Tender Notice / Datum objavljivanja poziva za učešće u tenderu:

03.04.2025.

Contract value / Vrednost ugovora:

30991.74 eur

Date of award of the Contract / Datum dodele ugovora:

06. 05.2025.

Number of offers received / broj primljenih ponuda:

1 offer / ponuda

Name and country of successful contractor / Naziv i zemlja porekla uspešnog ponuđača:

AUTOČAČAK PODGORICA doo 

Crna Gora/Montenegro

Pet RE porodica u Beranama dobilo opremu za razvoj malog biznisa

21.02. 2021

Ukupno pet romsko-egipćanskih (RE) porodica iz beranskog naselja Donji Talum, dobilo je pomoć u opremi za razvoj malog biznisa u oblasti reciklaže. Help će na taj način pomoći podizanje životnog  standarda za 113 članova ovih porodica, koji spadaju u jednu od socijalno-ekonomski  najranjivijih kategorija stanovništva Crne Gore.

RE porodice koje su podržane kroz ovaj projekat, žive od sakupljanja materijala za reciklažu, najčešće metala, što je veoma težak posao u koji su često uključeni svi odrasli članovi domaćinstva. Kroz projekat, koji Help realizuje zahvaljući finansijskoj pomoći humanitirane organizacije Crkve Isusa Hrista Svetaca posljednjih dana, ovih pet porodica, a preko njih posredno ukupno 16 dobilo je opremu koja će im olakšati rad i povećati produktivnost procesa reciklaže.

“Humanitarna organizacija Svetaca posljednjih dana zaista voli da pomaže sve ljude koji žive u nepovoljnim uslovima. Mi vjerujemo da je najbolji način pružanja pomoći Romima i Egipćanima kroz pomoć pri zapošljavanju i obrazovanju. I ovo smo vidjeli kao priliku da pomognemo romskim porodicama da obezbijede bolje uslove za svoje porodice, nastavkom rada na reciklaži,” naveo je donator Lari Dreper (Larry B. Draper).

Vrijednost donirane opreme iznosi 10.000 eura.

Help na ovaj način kontinuirano pomaže podizanje ekonomsko-socijalnog položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori, i njihove manjinske zajednice u Beranama, koja broji oko 900 članova.  Oni su uglavnom nastanjeni u naseljima Talum i Riversajd, gdje žive najčešće od socijalne pomoći, zbog visoke stope nezaposlenosti.

Njemačka podrška osnaživanju Zapadnog Balkana- šta smo do sada uradili

17.02.2022

U okviru programa podrške nezaposlenima i  poslodavcima, nakon javnog poziva za prijavu, u junu prošle godine (2021), te održanih motivacionih radionica, selekciona komisija je od 32 prijavljena nezaposlena i 32 poslodavca odabrala po 20 kandidata sa obje strane. Ukupno 12 nezaposlenih i 12 poslodavaca upareni su na sjeveru Crne Gore, gdje je nazaposlenost najveća, a osam u ostatku države.

Sve se implementira u okviru programa koji  nevladna organizacija Help –Hilfe zur Selbsthilfe na Zapadnom Balkanu realizuje u okviru programa vrijednog 3,35 milion eura, uz podršku njemačke Vlade pod nazivom “Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana” u cilju osnaživanja stabilnost regiona u 2021. pa do kraja decembra 2022.

Krajem juna, uslijedilo je potpisivanje ugovora o šestomjesečnoj obuci uz rad između nezaposlenih i poslodavaca i Help-a, a od 20 nezaposlenih, njih 15 je iskazalo želju za pohađanjem sertifikovane obuke za određena zanimanja.

Od ukupnog broja polaznika obuke, devet su žene a 11 muškarci, što je u skladu sa Help-ovom politikom podrške marginalizovanim grupama, uključujući i ženama. Najviše zanimanja iskazano je za IT obuku (13), stolar (2), kuvar (1), bagerista (1) i krojač (1).

Vrijedi napomenuti da su i predstavnici crnogorske vlade među svoje prioritete u više navrata obećali podršku obrazovanju kadrova u IT sektoru, kao jednom od ključnih zanimanja za sve oblasti privrednog i društvenog razvoja.

Pararelno sa početkom šestomjesečne obuke uz rad, kako je predviđeno projektom, poslodavci su imali priliku da se prijave i za podršku u vidu različite neophodne opreme za razvoj djelatnosti kojima se bave, što je u ovom slučaju iskoristilo 19 od 20 poslodavaca, koliko ih učestvuje u programu.

Ukupna vrijednost profesionalne opreme koja je obezbjeđena putem tendera iznosila je 46.135,50 Eura. Nakon šestomjesečen obuke poslodavci imaju obavezu da na godinu dana zaposle korisnike koji su se kod njih obučavali. Ta faza procesa započela je krajem januara. Budući da se uglavnom radi o obuci na deficitranim zanimanjima, tokom monitoringa procesa neki poslodavci su nam najavili da bi u okviru svojih mogućnosti, neke od zaposlnika mogli zadržati na stalnom radu.

Help kroz prethodne slične projekte ima više takvih pozitivnih iskustava, pa se i pored određenih promjena, tačnije povećanja u obračunu ličnih zarada, koje predstavlju teret za poslodavce, naročito na siromašnijem sjeveru, nadamo da će tako biti i ovoga puta.

Jedna od komponenti projekta je poboljšanje šansi za zapošljavanje zatvorenika po izlasku iz zatvora te ekonomsko osnaživanje Uprave za izvršnje krivičnih sankcija u Spužu (UIKS), sa kojim kontinuirano sarađujemo, na projektima koje finansira njemačka vlada, preko ministarstva vanjskih poslova. U sklopu novog projekta kao velika investicija rađena je obnova i rekonstrukcija farme svinja u UIKS-u.

U aprilu 2021., potpisan je memorandum između Help-a i UIKS-a, kojim je precizirano da će zatvor sa svoje strane finansirati ukupnu podršku ovoj instituciji sa 50 posto učešća.

Osim rekonstrukcije farme svinja, kupljena je i mašina – sistem za pletenje grifovanog željeza vrijedan 23.000 Eura, rekonstruisan je krov mehaničarske radionice u vrijednosti od 5,975 Eura, a obezbijeđen je i trening za 4 zatvorenika, koja su dobila sertifikat za zvanje kuvara, što im otvara  priliku, da po izlasku iz zatvora u periodu rekovalescencije lakše pronađu posao.

Najopsežniji posao bila je rekonstrukcija farme svinja, za koju je za izvođača radova, nakon tenderske procedure odabrana firma ENTEX, i radovi, čija je ukupna vrijednost 87. 509, 80 Eura, koji su počeli u avgustu 2021. su finalizovani početkom februara 2022.

Telekom donirao mobilne telefone sa internetom za 34 medijatora Help-a za RE populaciju

10.02. 2022.

Crnogorski Telekom je, u saradnji sa organizacijom Help, obezbijedio mobilne telefone sa internetom za 34 medijatora koji u 11 crnogorskih opština pomažu građanima romsko-egipćanske (RE) populacije da lakše ostvare svoja prava. Partnerstvo njemačke organizacije Help i Crnogorskog Telekoma vrijedno je više od 11 hiljada eura.

Direktor Sektora za razvoj servisa i digitalnu transformaciju u Crnogorskom Telekomu, Dušan Banovićizjavio je da podrškom projektu „Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“, Telekom nastavlja uspješnu saradnju sa organizacijom Help, koja je počela prije dvije godine.

“Tada smo, u saradnji sa organizacijom Help, RE djeci obezbijedili preko 100 pametnih telefona sa mobilnim internetom sa ciljem da potpuno ravnopravno mogu da prate nastavu od kuće i učestvuju u programu ‘Uči doma’. Organizacija Help se pokazala kao zaista pouzdan partner, koji postavlja realistične ciljeve, a jedan od njih je i duštvena inkluzija osjetljivih grupa kroz digitalnu inkluziju”, istakao je Banović.

Saradnja se, kako je pojasnio, proširuje i na RE medijatore, koji rade u javnim institucijama u više crnogorskih gradova.

Ovog puta smo sa organizacijom Help obezbijedili 34 pametna telefona sa pristupajućim servisima da bi svi mogli ravnopravno da obavljaju radne zadatke. Pravo društvo je jednio ono koje pruža svima jednaku šansu i zato smatramo da digitalna inkluzija omogućava osjetljivim grupama da se mnogo lakše integrišu u društvo, tako da ćemo i ubuduće biti primjer kako se na pravi i odgovoran način može pristupati problemu i njegovom rješavanju”, kazao je Banović.

Regionalni koordinator organizacije Help, Klaus Mock, zahvalio je Crnogorskom Telekomu na podršci i istakao da su telefoni, koje su dobili medijatori, njihov najvažniji alat da rade i budu u kontaktu sa članovima RE zajednice i sa institucijama.

Ovo nije prvi put da smo dobili podršku od Telekoma. Mnogo nam znači i ovo je odličan primjer društveno odgovornog djelovanja velike kompanije i voljeli bismo da ga i drugi slijede”, poručio je Mock.

Saradnik za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana, Dijamant Pajazitaj, zahvalio je Evropskoj uniji, Vladi Crne Gore, Help-u i svim partnerima koji realizuju projekat i koji su dali šansu Romima i Egipćanima da pomognu svojoj zajednici i institucijama, kako bi se poboljšao položaj RE populacije u Crnoj Gori.

Mobilni uređaji će nam olakšati komunikaciju i dati nove prilike da podijelimo iskustva sa ostalim kolegama i predstavnicima institucija”, rekao je Pajazitaj.

I medijatorka za socijalnu zaštitu i inkluziju u organizaciji Help, Mihaela Čađenović, zadovoljna je što je Telekom još jednom pokazao koliko je važno poštovanje ljudskih prava i integrisanje u društvo.

To je jedan od puteva ka evropskim integracijama, a internet, telefoni i brz protok informacija su prozor u svijet i omogućavaju nam da bolje funkcionišemo, radimo, saznajemo, učimo i svi zajedno stvaramo bolje društvo”, ukazala je Čađenović.

Ukupno 34 medijatora pomažu građanima romsko-egipćanske (RE) populacije da u 11 crnogorskih opština lakše ostvare prava iz oblasti zapošljavanja, zdravstva i socijalnog staranja.  Riječ je o zajedničkom projektu Evropske unije i Vlade Crne Gore „Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“ koji se realizuje u okviru Programa EU i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu. Projekat implementira Help, koji je i poslodvac medijatorima – u partnerstvu sa opštinama Podgorica, Ulcinj i Berane.

Cilj je da država prepozna važnost i prihvati institut RE medijatora u okviru sopstvenog sistema.

ICT Cortex akademija – za budućnost razvoja IT sektora u Crnoj Gori

28.12. 2021

ICT Cortex Akademija je jedan od tri glavna razloga zašto su se brojne crnogorske IT  kompanije okupile u ICT kaster. Generalno, problem je isti – fali kadra, nije adekvatno obrazovan, formalnom obrazovanju treba nadgradnja, rekla je intervju za Help-ov portal Valentina Beg-Deljanin,  direktorica odjela za obrazovanje u ICT Cortex-u, sa kojima sarađujemo u okviru regionalnog programa RECONOMY .

Sa Beg-Deljanin smo razgovarali o njihovim naporima da se kroz prasku i stručno usavršavanje u što bržem roku povežu obrazovni sistem i pivreda, odnosno tržište rada, odnosno, da se kroz edukativne programe koje nudi ICT Coretex Akademija preko njenih članica, IT kompanije, što brže i što efikasnije stvari kavlitetna IT radna snaga. 

Help: Nakon uspješnog starta sa projektom obuke u sedam kompanija, članica klastera ICT Cortex i prvog treninga za srednjoškolce sa Srednjom stručnom školom “Vaso Aligrudić”, vi ste nakon toga organizovali još par uspješnih obuka, što je na kraju rezultiralo formiranjem Akademije. Kako je taj razvojni put išao?

Beg-Deljanin: Mi smo u početku organizirali sa Srednjom elektrotehičkom školom “Vaso Aligrudić” realizaciju njihove praktične nastave u našim kompanijima. Imali smo više faza samog projekta, jer smo između ostalog, osim samog pružanja znanja htjeli pružiti i neke stručne vještine, i uputiti malo djecu u tržište rada. To su uglavnom djeca trećeg i četvrtog razreda srednje škole, koji su već ove godine, ajmo reći, spremni za početak rada ili dalje školovanje.

Oni su prije svega dobili jedan uvodni kurs, koji se bazirao na nativnom PHP-u i nakon tog kursa koji je polagalo 60 đaka, imali smo eliminacioni test koji su provodili njihovi profesori, sastavljeni u surdanji s nama. Nakon toga njih 28 je podijeljno u grupe i išli su na praksu u sedam kompanija.

Oni su imali simulirani prizvodni proces, koji je imao sve faze kako to izgleda i u pravom životu- izrađivali su web aplikaciju informacioni sistem za svoju školsku biblioteku. U samom startu su dobili, u projektnom zadatku i tehničkoj dokumentaciji, klikabilni prototip završeni frontent dio i zvaršenu bazu podataka, što su trebali povezati u laravelu, što je najsuvremnija tehnologija koja se koristi na tržištu rada. Znači isključivo u backendu su kodirali, ali su kroz taj rad, kroz gotovi prototip i bazu podataka, naučili i o samim bazama podataka i o frontendubackandu i svemu tome zajedno.

Tu je zanimljivo istaknuti da su, od njih, dvoje đaka ove godine radili outsource za Bild studio upravo frontend dio, čisto da podvučemo kako su kroz neki backand ipak naučili i frontend.

Help: najboljem od njih, đaku Jovanu Popoviću ste omogućili i dodatno učenje kao i rad u jednoj od članica Cortexa.

Beg-Deljanin: Jeste, Jovan Popović je takođe dobio zaposlenje u jednoj od naših članca Coinis-u, a u drugoj članici na Logate akademiji pohađa kurs iz developmenta. Kurs je u vrijednosti od 1200 eura i to je zaista sjajna prilika da se dodatno usavrši. I on, kad završi školu, osim što već ima zaposlenje, biće stvarno, kako se to u ovom svijetu kaže –mašina.

Help: Ovo je praktično bio jedan pilot projekat, koji se pokazao jako uspješan- povezivanje privrede, prije svega one koja se bavi IT tehnologijima, sa obrazovanjem da bi se podigao nivo znanja i sposobnosti. Da li ste imali neku povratnu informaciju i reakciju od ostalih škola? Ako se ne varam, imali ste saradnju i sa srednjom stručnom školom iz Berana?

Beg- Deljanin: Jeste. Znači to je sad novi ciklus ”let’s do IT” prakse koji će biti dio velikog program Cortex Akademije, i ide na nivou pet gradova u Crnoj Gori. Nakon što je bio uspješan pilot projekat sa školom “Vaso Aligrudić”, mi smo se odlučili na ono što nam je bila želja i ranije, ali sada smo stekli neke dodatne uvjete za realizaciju – poširili smo se na pet gradova. Tako da, osim Podgorice, imaćemo praksu za đake iz Berana, Bijelog Polja, Nikšića i PljevaljaMapirali smo po dvije škole u svim tim gradovima, prije svega srednje stručne škole, koje rade po curriculumu ili računari i mrežni sistemi, ili trehničari za razvoj web i mobilnih aplikacija. Oni u svojim curriculumima već imaju web programiranje i oni su nam prirodno neka bazna skupina, da ih već u toj dobi edekujemo za dalje. A pored njih smo mapirali i gimnazije, jer oko 80 posto kadra u svim IT kompanijima dolazi iz gimnazija, naravno nakon fakulteta. Ono što fali gimnazijalicima, iako imaju jako dobre radne navike i odgovornost, međutim je uža specijalizacija. I onda smo odlučili da i njima pružimo priliku, ukoliko to bude moguće ove školske godine realizirati, uz sve ostale obaveze, da i oni plasiraju timove za praksu.

Odmah bi se nadovezala kako bi to trebalo izgledati:

Upravo su u srijedu (22.decembar) završene prijave. Sa školama još uvijek skupljamo spiskove đaka. U tih pet gradova biće po dva tima po 11 iz svake škole, možda ih i izmiješmo, to je nešto što ćemo prilagoti broju prijavljenih i uspješnosti projekta. Deset timova je sve ukupni kapacitet projekta i deset timova će ići u deset kompanija, kao što je prošle godine išla škola “Vaso Aligrudić”, ali sada će to biti više škola. Optimalno bi bilo da sudjeluje svih devet do 10 škola, da svaka ima svoj tim koji ide u kompaniju, da ima nastavnika koji prati, mentora iz kompanije i na kraju također prezentaciju tehničkog rješenja na nivou pet gradova.

Isto kao prošle godine mi ćemo napraviti uvodne kurseve, međutim nešto proširene ove godine. Osim PHP, radiće i objektno orjentisano programiranje. Imaće dva eliminaciona testa i onda ćemo po jedan tim iz svake škole, koji će imati od pet do sedam đaka, uvesti u praksu takođe da rade web aplikaciju za školsku biblioteku. Od maja do juna ili jula, to su sad već samo neki okvirni periodi, ali krajem školske godine, biće organizirano da dolaze osam nedjelja u kompanije u Podgoricu, gdje će raditi na zadaku, a ostatak sedmice da rade doma uz nadzor profesora i praćenje mentora, preko naših softvera, na tom zadatku.

Takođe imali smo i vrlo uspješne sastanke sa opštinama Berane, Bijelo Polje, Nikšić, Pljevlja naravno Glavni grad Podgorica, koji su podržali ovaj projekat. Tako ćemo prijevoz i hranu, odnosno troškove logistike, što se tiče svake od tih opština, pokriti u suradnji sa opštinama.

Help: Pretpostvljam da ste imali dobru povratnu reakciju, kako od škola tako i ostalih državnih institucija!? Vaš primarni cilj je bio da povežete privredu i obrazovanje, da bi što sposobnije i kvalitetnije kadrove imali na raspolaganju. Da li imate podršku i drugih  iz privredne zajednice?

Beg-Deljanin: Privredna zajednica i stoji iza ovoga, jer ICT Cortex je kao što znate udruženje IT kompanija i sada se već članstvo bliži brojci 20. Tako da privreda s te strane zaista podržava ovaj projekat, vidi benefite. Recimo u nekom procentu od 10 posto je to instant rezultat. Jer prošle školske godine, od 30 đaka, troje ih je dobilo nekakav angažman, bilo stalni ili honorarani, dok će se rezultati za ove ostale vidjeti ili dogodine ili za tri godine. Uglavnom gradi se kadar – vremenom, ali privreda to prepoznaje i privreda stoji iza ovoga.

Help:  Ne samo IT privreda, već pretpostavljam i u svim drugim segmentima ekonomskog razvoja IT stručanjci su veoma potrebni, bolje rečeno neophodni u današnje vrijeme?

Beg-Deljanin: IT indrustija generalno mijenja strukturu tržišta rada u svim sektorima. Ne postoji više sektor u kojem nije potreban IT stručnjak. Što se nas tiče, mi ovdje imamo veoma dobru surdanju sa Crnogorskim Telekomom, ali on i dalje spada u dio komunikacija.  Što se tiče nekog širenja, namjeravamo naravno obrazovati kadar za javnu upravu i za energetiku, turizam i sve ostalo, ali nam je sada fokus na IT kompanijama, čisto radi resursa sa kojima mi raspolažemo.

Help: Onda formiranje Akademije u sklopu ovoga dođe kao neki logičan slijed?

Beg-Deljanin: Cortex Akademija je zapravo nešto šira slika od same prakse za srednjoškolce, više je situacija takva da je praksa za srednjoškolce, jedan od smjerova Cortex Akademije.

Akademija je jedan od tri glavna razloga zašto su se kompanije okupile u ICT Cortex-u. Generalno problem je isti – fali kadra, nije adekvatno obrazovan, formalnom obrazovanju treba nadgradnja i onda kompanije kada zapošljvaju ljude, provode dosta vremena i ulaganja na taj “on boarding” proces, gdje od ulaznog nivoa, kreiraju praktički juniora. I same kompanije već dugo godina provode dodatne edukativne programe koji im služe između ostalog kao “on boarding”.

Mi smo sada okupili sve edukativne programe koje nude naše članice pod jedan kišobran Cortex Akademije, gdje je bila jedinstvena prijava, a edukacija će se provoditi u kompanijama. Imamo 13 edukatora: Alicorn, Amplitudo, Bild Sudio, Coinis, Codeus, Codepxel, Logate, Data Design, DigitalBee, Oykos Devolopment, Omnitech, Optimus Academy Samrt i Sky Sat iz Herceg Novog. Svima je sjedište u Podgorici, osim Sky Sat-u.

To će sve trajati od februara do jula. Prijave su se završile, imao preko 1000 prijava, ali naravno moraćmo provesti neku vrstu selekcije. To će raditi kompanije za primitak u svoje programe i ja vjerujem da će to iznjedriti dosta novih zaposlenih, jer sve te obuke za najbolje nude zaposlenje po završetku obuke.

A pored toga, što se tiče Cortex Akademije, mi smo organizirali i neke, jer interes je zaista veliki, a ne mogu svi dospjeti u kompanije, kurseve koji su u suradnji sa ostalim partnerima. Imaćemo konkrenije detalje o njima u januaru, ali radi se o pet velikih oblasti koje prate i edukativne programe u članicama, to su projekti menadžment, dizajn, programiranje- koje sadrži i web aplikacije i mobilne aplikacije i backand i frontend usmjerenje, testiranje softwera i marketing kao neka kruna tog proizvodnog procesa, nakon što se proizvod završi. Trenutno imamo kurseve koji su ponuđeni u kompanijama i online i ukupan broj prijava je rekao 1000.

Help: Vii ste ove godine učestvovali na nekoliko važnih međunarodnih IT događaja, uključujući i Digital Summit, gdje ste postigli i rezultate. Nekoliko vaših čanica je u saradnji sa školom “Vaso Aligrudić” osiguralo jedan značajan projekat vrijedan preko pola miliona eura. Da li to pokazuje koliki je nivo i kvalitet onoga što ste do sada postigli u povezivanju i podizanju nivoa obrazovanja i privrede?

Beg- Deljanin: Mi smo prošle godine paralelno sa praksom pokrenuli sa školom i aplikaciju za Regional Challenge Fund. Tu se radi o unaprijeđenju obrazovanja kroz kooperativno obrazovanje, i s obzorom na dosta jak konzorcij i dobar program dobili smo taj grant.

Tako da ćemo školu opremiti sa najsuvremenijom opremom, već smo nabavili i računare i druge alate koji su nam potrebni i za rad i za praksu, da je izrađuju same škole. I u sklopu toga biće i obuka za nastavnike. To je praktički plasiralo Elektrotehničku školu “Vaso Aligrudić” u sam vrh što se tiče opremljenosti škole i vjerujemo da će to zaista gurnuti obrazovanje par koraka naprijed. Sada će kadrovi koji dolaze iz te škole biti par koraka ispred kadrova koji su na fakultetu.

Naš je plan ili želja da sličnu ili istu stvar napravimo i sa ostalim školama koje surađuju sa nama. O tim detaljima ćemo znati više u narednim mjesecima, ali u svakom slučaju to je nešto što znato pomaže školstvu. Jer na primjer, kroz našu fondaciju “Čini dobro” opremili smo i školu u Nikšiću, sa 30 računara. Kada imate u curriculumu programiranje i razvoj web aplikacija nije zgodno da je oprema na kojoj se radi zastarjela ili da je nema i da se sistemi podižu cijeli školski čas, pa tako prođe toliko vremena da vi praktično morate pisati kod na papir. To je definitivno nešto što treba promijeniti kroz ovakave incijative, i kroz naš mi rad pokušavamo unaprijediti školovanje.

Help: Pretpostavljam zbog svega do sada urađenog, dobili ste i podršku države. Potpisali ste ugovor o saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja na tri godine vrijedan milion eura.

Beg-Deljanin: Da, vrijedan je milion eura, s tim da pola finansira država, a pola ulažu članice koje su dio Cortexa.

Help: Dakle država je prepoznala interes za saradnju sa vama?

Beg-Deljanin: Pa da, kofinasirani smo od strane države, što je zaista veliko priznanje za jednu NVO jer pokazuje da imamo ozbiljne projekte, da smo od ozbiljnog interesa za ekonomiju i državu i da radimo projekte i stvari koje unaprjeđuju cijelo društvo.

Uglavnom početkom decembra smo potpisali ugovor na tri godine, kojim smo dobili podršku u vrijednosti od pola milijuna eura, a ostalih pola milijuna ulažu članice. Ugovor je na tri godine uz, nadamo se, izvjesnost da će se nastaviti nakon te tri godine.

Help: Već smo pomenuli da se razvoj obrazovanja u IT sektoru ne tiče samo IT privrede i industrije već i svih ostalih oblasti privrede i društva u cjelini. Sa Help-om u okviru projekta RECONOMY sarađujete i na jednom od programa koji se tiče razvoja agrikulture. Trenutno je taj projekat u fazi istraživanja. Šta slijedi?

 Beg –Deljanin: Agritech je nešto što se definitvno u Evropi dobrano koristi- ajmo reći, pametno usmjerenje u agrikulturi i ekonomiji. U Crnoj Gori je to na jako niskom nivou. Upravo sada, kako ste rekli, istraživanje je u toku. To radi kolegica eksterna konsultantica, ali ono što ja znam je da su u toku obilasci na terenu, da se neki rezulati od tog istraživanja izvlače. U nekim kompanijima je to na dobrom nivou, ali većinom treba dosta poraditi na digitalizaciji poljoprivrede, ajmo to tako nazvati.

Primjera radi još bih spomenula- kada je riječ o ovoj praksi, nakon samog završetka prošlog pilot projekta, kada su đaci dobili od nas i Arduino pakete za robotiku, mi smo početkom ove školske godine, negdje u oktobru ili novembru, organizirali obuku iz digitalne elektronike za njih za korištenje tih Arduino paketa. Onda su oni u nešto više od mjesec dana sa našom članicom, Optimus Academy Smart i profesorima sa Univerziteta, prošli od primijenjene matematike, osnova logike, osnova programiranja, elektronike, do izarde praktičnog projekta, 3D štampe itd. I tu su, među zanimljivim projektima, bili i pamenta hranilica za ribe, čime želimo istaknuti da nismo završili sve samo na prezenatciji tehničkih vještina, već smo radili i dalje na podspješivanju edukacije. I nadamo se da ćemo to tako nastaviti sa ovim projektom u 2022.

Help: Rekli ste da ste za ove obuke imali 1000 prijava. Da li to znači da postoji veliko interesovanje mladih za obuku i usavršavanje u IT tehnologijama?

Beg-Deljanin: Postoji dakako. U srednjim školama smo imali dosta dobar odaziv, naravno uz pomoćnastavnika, jer su djeca ponekad malo pasivnija nego što bismo mi očekivali, ali to je logično, jer im je glava u raznoraznim drugim stavrima, pored škole. Ali na fakultetima je bio dosta dobar odaziv, tamo nam je bila puna sala, imali smo dosta upita i putem telefona i putem email-a. Dosta ljudi je zainteresirano i za prekvalifikaciju ili samo specijalizaciju, jer ovo je jedna industrija koja je zaista stabilna.

U ovom prethodnom kovid razdoblju se pokazala kako je praktički jedina koja raste cijelo vrijeme, koja više nije budućnost već i sadašnjost – i to nužna sadašnjost. I koja se osim što je stabilna i stalno raste iz dana u dan mijenja. Tako da su specijalizacije i cjeloživotno učenje jednostavno uvjet za ostanak u toj industriji. Dosta nam je prijava došlo i od starijih. Kad kažem starijih, mislim na ljude koji su već karijerno bili predodređeni, zbog fakulteta ili škole, i koji se sada žele prekvalificirati u IT industriju, bilo to da je to marketing ili programiranje…

Help: I na kraju da li nam možete dati jednu kratkoročnu najavu vaših planova?

Beg-Deljanin: Osim samog provođenja ovih edukativnih programa u našim kompanijima, planiramo sve te polaznike pratiti cijelo vrijeme, nuditi neke ekstra nastavne aktivnosti, kao što su obuke za neke vještine. Za srednjoškolce je to već provedeno prošle školske godine a biće i ove. Također, što se tiče tih online kurseva kako ih sada zovemo, tu postoje dvije grupe ljudi. Dakle neki koji se samo žele spcijalizirati usavršiti ili prekvalificirati, ako ne traže zaposlenje – na njima je da ispune uvjete koje traži sam kurs. Ako slučajno traže zapslenje i nisu u ovom programu obrazovanja kod edukatora, njima ćemo također ponuditi mogućnost da uđu u našu HR (ljudski resursi) bazu, na način da ćemo im dati rok od par mjeseci da sagledaju kurs koji su odabrali, a onda će dobiti praktični zadatak od kojeg će morati napraviti mini projekt da bi se mi onda mogli dalje usmjeravati prema kompanijama u svrhu zapošljavanja ili stavljanja u bazu pa kad zatreba da ih možemo izvući iz baze.

Help:  Kada je riječ o ovim drugim kursevima, dakle ne saradnji sa školama- već o ljudima koji žele da se prekvalifikuju ili usavrše, da li su kursevi na vašoj Akademiji pristupačni?

Beg-Deljanin: Jesu. Većina kurseva na našoj platformi je besplatna. Naplaćuju se kursevi koji su sertificirani na nacionalnom nivou, kao što je kurs iz Oykos developmenta koji u stvari odgovara jednom modulu iz školskog curriculuma, koji je preslikan za odrasle, kao dio nacionalnog obrazovnog programa. Oykos development je sertifikovan za provođenje tih programa i nudi kurseve koji su modularni dijelovi tog programa, tako da se oni sa razlogom plaćaju. Logate akademija isto, zbog svje tradicije i zbog svojih sertifikata i Digital Bee koja je takođe sertificirana za obrazovanje. To su jedini kursevi koji se plaćaju, a ostali su besplatni.

I također za sve imamo jednu jako dobru podršku od strane Glavnog grada Podgorice, oni su u sklopu svojih godišnjih stipendija odvojili određen dio stipendija upravo za IT sektor, jer je prepoznat kao ključna grana razvoja ekonomije.  Imaju starndardne kriterijume, su to moraju biti studenti završnih godina sa visokim prosjekom, i oni imaju sve kurseve, pa i ove koji se plaćaju, besplatno, uz narvno praksu u kompaniji.

A što se toga tiče, znanje je u ovom slučaju zaista pristupačno, ono što nas brine je činjenica da ljudi često olako shvataju ponuđeno obrazovanje, kada je besplatno, više ga cijene kada se plaća. Međutim mi idemo u dobroj vjeri da će se stvarno prepoznati i ozbiljno shvatiti mogućnost koju nudimo, jer ako neko samo prođe edukaciju da bi je prošao u konačanici, neće zadovoljiti, jer neće dobiti formalan papir i neće dobiti zaposlenje.

Nama je cilj da zaista obučimo ljude, da oni dobiju vrijednost, da znaju raditi da se usavrše, i u konačnici da nam svima zajedno pomognu da podižemo sektor na jedan viši nivo.

Help sarađuje sa kasterom ICT Coretex na regionalnom program RECONOMY.

RECONOMY je regionalni inkluzivni zeleni program privrednog razvoja Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida), koju sprovodi HELVETAS Swiss Intercooperation u partnerstvu sa drugima u zemljama Istočnog partnerstva i Zapadnog Balkana.

Biljana Jovićević

Borba za ljudska prava – na konkretnim primjerima – svakog dana

10.12.2021.

Međunarodni je dan ljudskih prava! Lako je upotrijebiti već toliko puta ponovljene fraze koje ovom prigodom postiramo po medijima i društvenim mrežama – tipa:  „Danas je Dan ljudskih prava. Poštovanje ljudskih prava i digniteta je osnovna  vrijednost“!

Sprovoditi rečeno u djelo mnogo je teže i zahtjevnije. Njemačka organizacija Help – Hilfe zur Selbsthilfe pak već 45 godina,  svakoga dana na terenu, od Evrope do Afrike i Azije to čini konkretnim djelima. U Crnoj Gori od 1999. kada su kolone izbjeglica sa Kosova (oko 120.000)  pristigle bježeći od rata, pridrživši se brojnim nevoljnicima koji su prethodno pobjegli od rata u BiH.

Jedan broj izbjeglih i interno raseljenih nikad se nije vratio svojim domovima, već ostali i novi život počeli graditi u Crnoj Gori. Help im  je, uz ogromnu finansijsku pomoć donatora,  među prvima pružio ruku pomoći – i dvije decenije kasnije i dalje se svakodnevno trudi, kroz brojne programe prve pomoći,  stanovanja, do brojnih projekata zapošljavanja i posredovanja da je ne ispušta.

U međuvremenu smo neprekidno proširivali krug onih kojima smo direktno pružali ruku – ostale ugrožene kategorije stanovništa u Crnoj Gori, među kojima prednjači Romsko-Egipćanska (RE) zajednica i druge socijalno ranjive grupe, djeca, mladi, žene, nezaposleni.

Širom Crne Gore u tom su periodu izgrađene na destine stambenih jednica za izbjegle, raseljene i socijalno ugrožene, organizovali smo i organizujemo brojne programe usavršavnja, obuka i sticanja znanja i kvalifikacija za zapošljavanje ili samo zapošljavanje svjesni da samo sa dugoročnim održivim rješenjima možemo podići kvalitet života ovih zajednica i grupa.

Primjera radi, Help-ovi medijatori,  Denisona Beriša, Ibrahim Tatari i Dijamant Pajazitaj godinama već pomažu RE populaciji da lakše dobiju zdravstvenu ili socijalnu pomoć, prijave se na biro i potraže posao, ali ne isključivo i samo njima – i ne samo za navedene oblasti već i za obrazovanje.  Institut posrednika za socijlnu inkluziju kao instrument lakšeg pristupa osnovnim socijlnim uslugama i pravima tako smo uspjeli predočiti kao održivi model za koji se nadamo da će ga država preuzeti.

Stoga je u toku realizacija projekta Evropske unije i Vlade Crne Gore „Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“ koji se realizuje u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu.

Projekat implementira “Help”, koji je i poslodavac medijatorima u narednih godinu dana – u partnerstvu sa opštinama Podgorica, Ulcinj i Berane.

Ukupno 34 medijatora, koji su prošli stručnu obuku i dobili sertifikate,  raspoređeni su u 11 opština u narednih godinu dana, sa zadatkom da pripadnicima RE zajednice omoguće lakši pristup lokalnim institucijima, odnosno olakšaju  ostvarivanje osnovnih prava, a time i omoguće bolju uključenost u društvo.

Drugi projekat koji trenutno realizujemo sa, kako se nadamo,  takođe dugoročnim rješenjima, program “Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana da bi osnažili stabilnost regiona u 2021-2022″. Riječ je o regionalnom projektu koji Help implementira na Zapadnom Balkanu uz podršku njemačke Vlade,  vrijedan 3,35 milion eura.

U okviru njega u toku je obuka za nezaposlene uz rad, gdje posredujemo između poslodavaca koji traže radnu snagu i nezaposlenih koji će potom dobiti priliku zaposlenja na godinu dana, sa mogućnošću produženja. Ovo je takođe jedan od modela koji je Help ranije testirao kroz različite projekte.

Osim programa obuke uz rad kojim se stimuliše zapošljavanje i posreduje između nezaposlenih, a  koju će na kraju  proći oko 40 –tak kandidata, projektom za Crnu Goru, nastavili smo davanje podrške Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu – UIKS-u, na rekonstrukciji i obnovi tamošnje farme,  kao i programima za rekovalescenciju zatvorenika koji takođe podrazumijeva i dobijanje stručne i sertifikovane obuke koja će im po izlasku iz zatvora olakšati socijalizaciju.

Kako smo rekli,  jedna od prioritetnih grupa kojima Help želi pružiti podršku su mladi i žene, njihovo što bolje obrazovanje i što brže uključivanje u društvene tokove. Na tom fonu je i projekat RECONOMY  regionalni inkluzivni i zeleni program ekonomskog razvoja Švedske agencije za međunarodnu razvojnu saradnju (Sida), koji provodi HELVETAS Swiss Intercooperation u partnerstvu s Help-om u istočnoj Evropi, Južnom Kavkazu i Zapadnom Balkanu.

U okviru tog projekta Help je u Crnoj Gori partner sa ICT  klasterom Cortex koji, koji okuplja uspješne  tehnološke kompanije  u državi,  koje za svoje potrebe ali i za potrebe razvoja i budućnosti privrede, rade na edukaciji i obuci mladih budućih programera i stručnjaka IT profila, povezujući na taj način obrazovni sektor i biznis.

Jedan od uspješnih modela je i saradnja sa Srednjom stručnom školom „Vaso Aligrudić“, a u planu je i formiranje tehnološke akademije.

Briljantni srednjoškolac Jovan Popović najbolji je primjer koliko je vrijedno ulagati u obrazovanje mladih.

Iako smo, kako se da vidjeti iz navedenog, posljednjih godina fokusirani na dugoročna rješenja, koja bi osigurala dostojanstven život i sigurnost najranjivijim građanima, Help se i dalje trudi da u okvirima mogućeg izađe u susret i sa prvom pomoći za lijekove, hranu za bebe i slično.

Previše je kritičnih tačaka na svijetu na kojima se svakog dana ugrožavaju i krše nečija ljudska prava. O tome  smo obavezni i moramo da govorimo glasno i neprekidno, podsjećajući na osnovne vrijednosti zapisane u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima UN.

Međutim, osim parola, za jednaka prava svih moramo se boriti svakog dana i konkretno, pomažući onima oko sebe, kojima je pomoć najpotrebnija. Help na tome radi svakog dana.

Biljana Jovićević 

Prokom i Viktorija zadovoljni Help-ovim modelom obuke uz rad

30. 11. 2021

Prokom je na “bijeloj listi” poreskih obveznika, zastpunik Peugeot i Suzuki, Suzuki motors , BRP programa za skutere, sanke četvorotočkaše i CF motors za motore i četvorotoškaše.

U stalnoj su potrazi za kavlifikovanom radnom snagom – mehaničarima, koju nijesu mogli dobiti preko Zavoda za zapošljavanje, zbog čega su više nego rado ušli u program “Stučna obuka uz rad nezaposelnih“.

Boro Bogdanović menadžer Prokoma, kaže da su  imali  nevjerovatno veliku podršku Help-a, pogotovo od kolege Dženana Demića  i za pronalaženje radnika, ali i za opremu koju su dobili na korištenje.

Mislio sam da to preko Zavoda za zapošljvanje ide mnogo lakše i bolje. To je bilo moje mišljenje kada neko kaže hoću da zaposlimo radnika, da vam neko kaže ‘evo vam 20 radnika izaberite’. Međutim to uopšte nije tako To je neka njihova procedura i sistem po meni malo zastareo, ne znam ali nećemo da sudimo o tim stvarima. Tu nam je kokretno gospodin Demić pomogao sa pronalaženjem prvog radnika. Dobili smo momka, odličan momak sve fino, sve smo ispoštovali, radio je dva meseca i njemu se odjedanput otvara put za Sloveniju. Ja zovem Help, zovem gospodina Demića, šta ćemo? Ništa kaže, na to ne možemo da utičemo, idemo  raskid –prekid dobrovoljno, sve potpisano, sve ispraćeno sa vaše i sa naše strane. Sve smo to završili, i onda nastaje jedan period gde treba da nađemo drugog radnika. Opet uskače Help, opet  dobijamo novog radnika„.

Renato Siništaj je bio na evidenciji Zavoda za zapošljavanje već nekoliko godina ali je tek  zahvaljući Help-ovoj intervenciji i potrazi uspio da se poveže sa firmom koja traži radnika u njegovoj struci. Povremeno je, da bi izdražavo porodicu,  radio privatno, ali je ovo prilika koja mu otvara prostor usavršavanje i eventualno stalan posao. Auto – moto industrija se stalno mijenja i napreduje i Renato Siništaj koji svakog jutra dolazi na posao iz susjedne podgoričke opštine Tuzi, u Prokomu hvata korak sa promjenama.

Ja sam evo nekoliko godina tamo prijaljen u birou kao nezaposlen. I evo uklopili smo se, svakaog dana se svi više uklapam u posao, znači za sad dobro“.

Na pitanje nada li se stalnom zaposlenju Siništaj odgovara:

„Koliko ja vidim mislim da bi trebalo. Ja radim, kako bi se reklo,  kao  za sebe u firmi ovdje. Oni mene poštuju i ja njih. Ovo će mi značiti dosta jer znam đe sam na primjer, da radim i da mogu da izdržavam familiju. Imam i dijete, oženjen sam“. 

Boro Bogdanović, menadžer Prokoma pohvalio je model koji Help već duže primjenje za pograme stručnog osposobljavanja uz rad.

Model funkcioniše  jako dobro. Prvo mi smo kao poslodavci šest mjeseci bukvalno relaskirani po pitanju plaćanja radnika. Naravno mi kao ozbiljna forma nismo dozvolili sebi da radnik koji dođe kod nas prima samo deo koji ste vi (Help) obezbedili, on ima subvenciju i sa naše strane . Tako da on ima jednu jako finu platu uz vašu pomoć i našu. Znači mi smo šest meseci u mogućnosti da ulažemo u njega i da ga dovedemo na nivo koji je nam potreban da bi nakon toga on dobio kod nas zapošljenje na 12 meseci, ali mi se iskreno nadamo da će to biti i na duži vremenski period“. 

Help –Hilfe zur Selbsthilfe na Zapadnom Balkanu realizuje program vrijedan 3,35 milion eura, uz podršku njemačke Vlade u okviru programa “Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana” da bi osnažili stabilnost regiona u 2021-2022.

Auto-škola Viktorija, čije je sjedište u Beranama ima odnedavno poslovnicu i u Podgorici. Help je sa Viktorijom na programima stručne obuke uz rad, uspješno sarađivao više puta. Miljan Petković menadžer auto-škole Viktorija kaže da su radi poboljšanja uslova na radu aplicirali na poziv njemačke nevladine organizacije Help koji je usmeren na socio -ekonomski razvoj zapadnog Balkana.

U okviru tog projekta dobili smo donaciju od 10 laptopova koji će, kao što sam već rekao, poboljšati uslove za rad u auto školi. Pored obuke za teorijski dio nastave u obuci kandidata za vozače, ti laptopovi  koristiće se i za ostale obuke koje auto škola ima u svojoj ponudi. U ponudi imamo još  obuku za asistenata u nastavi, rukovaoce građevinskim mašinama,  kao i za obuku za rad na računaru. Osim toga želim da istaknem da je u izradi softver koji će našim polaznicima omogućiti provjeru znanja teorijskog dijela obuke. Ovaj projekat je takođe usmjeren na smanjenje broja nezaposlenih sa evidencije Zavoda za zapošljavanje. U okviru ovog projekta kod nas je trenutno na obucu Ivana Labović koja je duže vremena bila na evidenciji Zavoda za zaposljavanje. Ona će u periodu od 6 mjeseci proći praktičnu obuku nakon čega će zasnovati radni odnos u našoj auto-školi u narednoh godinu dana.”

Ivana Labović je instruktorka vožnje na obuci uz rad u auto školi Viktorija. Više godina nalazila se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, a onda se prijavila na konkurs  HELP-a, za projekt u oviru kojeg se organizuje obuka za administrativnog radnika.

„Tako sada u auto školi “Viktorija” prolazim navedenu obuku i stičem znanja koja će mi omogućiti da ove poslove obavljam stručno i kvalitetno. Nakon  šest mjeseci sa auto školom ću zaključiti ugovor i zasnovati radni odnosŽelim takođe da dodam da sam u ovoj auto školi i istruktor vožnje A i B kategorije,  a omogućeno mi je da prođem i andrgošku obuku. Apelujem na sve mlade vozače da dođu i uvjere su u kvalitet kako teoretske tako i praktične obuke”.  

Osim programa obuke uz rad kojim se stimuliše zapošljavanje i posreduje između nezaposlenih i poslodavaca kojima treba kvalifikovana radna snaga,  koju će na kraju  proći oko 40 –tak kandidata, projektom je za Crnu Goru predviđen nastavak podrške Upravi za izvršenje krivičnih snakcija u Spužu – UIKS-u, na rekonstrukciji i obnovi tamošnje farme kao i programima za rekovalescenciju zatvorenika.

Biljana Jovićević 

RE medijatorima podijeljeni računari i zadaci

19. 11. 2021

U EU Info centru u Podgorici u petak su medijatorima za romsko-egipćansku populaciju podijeljeni računari sa kojima će se služiti u narednih godinu dana, dok je istovremeno  iskorištena prilika da se porazgovara o radnim zadacima na kojima su raspoređeni u instutucijima – zavodima za zapošljavanje, centrima za socijalni rad i zdravstvenim ustanovama u 11 opština u kojima se projekat spovodi u narednih godinu dana.

Riječ je o zajedničkom projektu Evropske unije i Vlade Crne Gore „Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“ koji se realizuje u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu.

Projekat implementira “Help”, koj će i biti poslodavac medijatorima u narednih godinu dana – u partnerstvu sa opštinama Podgorica, Ulcinj i Berane.

Ukupno 34 medijatora, koji su prošli stručnu obuku i dobili sertifikate,  biće raspoređeni u 11 opština u narednih godinu dana, sa zadatkom da pripadnicima RE zajednice omoguće lakši pristup lokalnim institucijima, odnosno olakšaju  ostvarivanje osnovnih prava, a time i omoguće bolju uključenost u društvo.

Help je u periodu od 2016. godine do danas, testirao ovaj model i obučio i angažovao brojne medijatore u oblasti zapošljavanja, socijalne, zdravstvene zaštite i obrazovanja. Pokazalo se da su se tokom tog perioda, uz  angažovanje posrednika u navedenim oblastima značajno smanjile prepreke sa kojima se romsko-egipćanska zajednica suočavala prilikom svakodnevnih pokušaja da ostvare ova osnovna prava.

Help očekuje da će do kraja ovog projekta, državne institucije i na loklanom i na državnom nivou prepoznati značaj posrednika između ove, jedne od najranjivojih kategorija stanovništva u crnogorskom društvu, i servisnih državnih instutucija, te da će ovaj institut prepoznati kao jedan od ključnih instrumenata za olakšavanje socijalne uključenosti RE populacije u društvu, te ga uvrstiti u sistematizaciju radnih mjesta. To je, uvjereni smo,  i u skladu sa Strategijom socijalne inkluzije Roma i Egipćana 2021-2025. sa Akcionim planom za 2021. godinu.

Osim Evropske unija, koja koofiansira ovaj projekat, kupovinu jednog broja laptopova za potrebe rada medijatora u narednih godinu dana, kao donaciju, finansirala je američka humanitarna  zajednica Crkve svetaca posljednjeg dana, poznatija kao Mormonska crkva.

Predstavnici ove religijske organizacije, čija je misija da pomognu romsko-egipćanskoj populaciji na ovim prostorima, Lari (Larry) i Debi Dreper (Debbie Draper) Help-ovim su medijatorima i prije desetak dana u Romskom savjetu uručili par laptopava, kao i danas u EU Info – centru.

Help i Zavod za zapošljavanje Crne Gore potpisali Memorandum o saradnji

28. 10 . 2021.

Zavod za zapošljavanje Crne Gore i Help potpisali su Memorandum o saradnji, u okviru projekta “Socijalno uključivanje Roma i Egipćana uz posredovanje saradnika za socijalnu inkluziju”. Memorandum su potpisali vršilac dužnosti  (VD) direktora Zavoda Goran Folić i regionalni koordinator Help-a Klaus Mock.

Romi i Egipćani, uz osobe sa invaliditetom, smatraju se najranjiviji kategorijama u Crnoj Gori u smislu njihovog pristupa obrazovanju, zapošljavanju i socijalnim uslugama. Kao i u mnogim zemljama u kojima žive suočeni su sa teškim društvenim predrasudama i negativnim stereotipima ali i problemima veoma niskog nivoa obrazovanja i zaposlenosti. To su i glavni razlozi njihove izloženosti siromaštvu i socijalnoj isključenosti. Ovi stavovi su prisutni širom Evrope a vidljivi su i u Crnoj Gori. Upravo zato Zavod za zapošljavanje pozdravlja i podržava napore Help-a za uvođenje i jačanje uloge Saradnik za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u zapošljavanju“– istakao je VD direktora Goran Folić.

Obuku je za zdravstvenu zaštitu, socijalno staranje i zapošljavanje  prošlo 43 medijatora, a njih 38 je dobilo sertifikate i biće u narednih godinu dana raspoređeni u 11 crnogorskih opština. Riječ je o zajedničkom projektu Evropske unije i Vlade Crne Gore „Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“ koji se realizuje u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu. Projekat je vrijedan pola miliona eura a realizuje se u saradanji sa partnerima : Glavnim gradom Podgoricom i opštinama Ulcinj i Berane.

Zavod za zapošljavanje će u 11 opština koje su obuhvaćene projektom: u Baru, Beranama, Bijelom Polju, Budvi, Cetinju, Herceg Novom, Nikšiću, Pljevljima, Podgorici, Tivtu i Ulcinju obezbijediti osobu koja će pomagati pojedincima iz RE populacije u ostvarivanju prava na zaposlenje. Saradniik za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u zapošljavanju će, takođe, pružati neposrednu pomoć korisnicima u procesu traženja slobodnog radnog mjesta, ali i podsticati ih na ažurnost i redovnost prijavljivanja u evidenciju lica koja traže zaposlenje. Sa druge strane medijator će pomagati birou rada u sprovođenju pojedinačnih kampanja, edukativnih i informativnih sesija, radi podizanja svijesti korisnika u vezi sa načinom ostvarenja prava iz zapošljavanja (aktuelne ponude, prijava za posao, aktivno traženje posla, subvencije). Vjerujem da će na ovaj način pripadnici RE populacije vremenom naučiti da se sami staraju o svojim potrebama, bez posrednika, baš kao i svaka druga grupa stanovništva“ – rekao je Folić dodajući kako je posrijedi još jedan korak ka poboljšanju uslova za veće zapošljavanje RE populacije.

Osmišljavanjem ovakvih projekata, se pema riječima Folića  može pomoći da i oni dobiju priliku da rade. U tom  je smislu neophodna intezivnija primjena medijacije, širenjem mreže kvalifikovanih RE medijatora, rad na poboljšanju modela najboljih praksi u posredovanju kao i zalaganje za sistematizaciju pozicije medijatora u institucijama na državnom novou.

Regionalni koordinator Help-a Klaus Mock reako je da očekujemo da će, u narednom periodu, i poslodavci prepoznati činjenicu da Romi hoće i žele da rade, samo ih treba motivisati i dati im šansu.

Help će u trajanju od 12 mjeseci obezbijediti mjesečnu zaradu za saradnike u oblasti socijalne zaštite, koji su angažovani u projektu, a pružaju usluge RE zajednicama u 11 opština.

Help je u periodu od 2016. godine do danas, obučio i angažovao brojne medijatore u oblasti zapošljavanja, socijalne i zdravstvene zaštite“ – podsjetio je Mock.

Iz Zavoda za zapošljavanje podsjećaju da je za Rome, koji su prepoznati kao jedna od kategorija teže zapošljivih lica, Zavod je i do sada, kroz programe aktivne politike zapošljavanje, pružao mogućnost pripreme i obuke nezaposlenog za konkretno radno mjesto. Imajući u vidu da preko 95% Roma i Egipćana koji su u evidenciji Zavoda čine lica bez zanimanja i stručne spreme, i u narednom periodu, oni će imati prioritet prilikom uključivanja u programe koje realizuje Zavod, navode iz ove instutucije.

Video: Courtesy by Zavod za zapošljavanje Crne Gore

Medijatori će u 11 opština pomagati RE građanama u zdravstvenoj zaštiti, zapošljavanju i socijalnom staranju

15. 10 . 2021

Njemačka organizacija Help i Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava uručili su  sertifikate, a Help je potpisao ugovore o radu na godinu dana sa medijatorima koji su završili obuku za saradnike u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana (RE) u oblastima zdravstva, socijalne zaštite i zapošljavanja.

Frieda Wuenschmann (Vinšman), Savjetnica za ljudska prava u Delegaciji EU u Podgorici, koja je odnedavno u Crnoj Gori,  ali je radila u mnogim državama Zapadnog Balkana i stoga se osjeća “kao kod kuće” poručila je da joj je veoma drago što je EU odlučila da zajedno sa Vladom Crne Gore finansira ovaj projekat sa pola miliona eura.

Obuku je za zdravstvenu zaštitu, socijalno staranje i zapošljavanje  prošlo 43 medijatora, a njih 38 je dobilo sertifikate i biće u narednih godinu dana raspoređeni u 11 crnogorskih opština.

“Projekat koji implementira naš NVO partner Help – je još jedna demonstracija naše dugoročne obaveze da podržimo Crnu Goru u kompletnoj integraciji romsko-egipćanske populacije. Takođe je važno komentarisati napore Crne Gore da uključi i integriše ženu i djecu druge kulture u obrazovanje, medije i lokalne institucije. Ovo je veoma važno i za proces pristupnih pregovora Crne Gore. Rad romsko-egipćanskih medijatora je zamišljen tako da osigura bolju komunikaciju i kooperaciju između RE zajednice i crnogorskih vlasti,  i bazirano je na najboljoj praksi koju je Help razvio kroz prethodne projekte,” poručila je Wuenschmann.

EU savjetnica za ljudska prava, smatra da je vrlo važno što su medijatori u najvećem broju iz RE zajednice,zbog njihovog znanja jezika, kulture i istorije. Prema riječima Wuenschmann važno je što će se ovaj model primjenjivati na teritoriji cijele zemlje. Rad medijatora će poboljšati pristup zdravstvenoj zaštiti, programima i mjerama zapošljavanja i tržišta rada kao i programe zdravstvene zaštite Roma i Egipćana.

Poručila je da Vlada i institucije treba da sistematizuju radna mjesta za medijatore – u radu lokalnih i državnih organa.

Bojan Božović, generalni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava je naglasio da je upravo ministarstvo koorisnička instutucija ovog projekta. Zahvalio se EU za dodijeljena sredstva uz, kako je rekao, kontribuciju iz budžeta Crne Gore.

“Želim da naglasim da je ovaj projekat u skladu sa posvećenošću Vlade Crne Gore i Ministarstva prava i ljudskih i manjinskih prava za kreiranje i implementaciju politike, za brže i potpuno socijalno uključivanje, kao i poboljšanje ekonomskog položaja Roma i Egipćana”, rekao je Božović.

Podsjetio je, da je u septembru usvojena Strategija za socijalnu inkuziju Roma i Egipćana (2021-2025) sa konkretnim zadacima u svakoj oblasti. Strategija je usklađena sa EU standardima za oblast zaštite Roma.

“U njoj su upravo planirane aktivnosti za veće uključivanje saradnika u socijalnoj inkluziji Roma i Romkinja, Egićanki i Egipćana u svim oblastima života. Drago mi je što smo u ovom projektu već došli do faze da imamo obučene medijatore za socijalnu inkluziju. Vaš rad će biti veoma bitan u komunikaciji između RE zajednice i naših institucija, i siguran sam da ćete se truditi da prevaziđete sve barijere koje postoje da bi se romsko-egipaćanska populacija još kvalitetnije informisala o svojim pravima koja su jasno definisana zakonodavnim okvirom,” poručio je Božović.

Help-ov medijator Dijamant Pajazitaj koji već ima dugodišnje medijatorsko iskustvo, ali koji je i prošao i ovu sertifikovanu obuku zahvalio se EU i Vladi Crne Gore koji su podržali Help-ovu ideju. Ministarstvu za ljudska i manjinska prava zahvalio se na podršci na motivisanju mladih iz RE populacije, da se uključe u ovaj projekat i prođu obuku.

“Moje angažovanje u Help-u u protekle četiri godine pokazalo je da – jednako koliko smo potrebni našoj populaciji toliko smo potrebni i institucijama. Jer nijesmo pomagali samo našoj zajednici, već smo istovremno pomagali i instutucijama i njima olakšali posao. Posebno me raduje što smo napravili mrežu u 11 opština,” rekao je Pajazitaj.

U ime medijatora zahvalio se i Nedmedin Šalja:

Koordinator projekta Dijana Anđelić je pojasnila da je riječ je o zajedničkom projektu Evropske unije i Vlade Crne Gore „Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“ koji se realizuje u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu.

“Cilj projekta je da obučeni asistenti u socijalnoj inkluziji pruže pomoć građanima romske i egipćanske populacije u ostvarivanju prava u oblastima socijalne i zdravstvene zaštite, te zapošljavanja” navela je Anđelić.

Projekat implementira “Help”, koj će i biti poslodavac medijatorima u narednih godinu dana – u  partnerstvu sa opštinama Podgorica, Ulcinj i Berane.

Ugovore sa medijatorima potpisao je Klaus Mock, regionalni koordinator Help-a, koji je izrazio  zadovoljstvo da je ovaj institut –  koji je Help uveo već nekoliko godina, prepoznat kao važan za dalju integraciju RE populacije u  Crnoj Gori, kao i što je dobio podršku crnogorskih institucija i EU.

Tender Br. P-MNE-SOE5-21-21-DZD8- Odkuka o dodjeli opreme

Award Notice / Odluka o dodjeli

Equipment for employers/Oprema za poslodavce

Contracting Authority / Ugovarač:Help – Hilfe zur Selbsthilfe Montenegro
Reference / Referenca:P-MNE-SOE5-21-21-DZD8
Publication date of the Tender Notice / Datum objavljivanja poziva za učešće u tenderu:14.08.2021.
Date of award of the Contract / Datum dodele ugovora:7.10.2021.
Number of offers received / broj primljenih ponuda:8 offers / ponuda

 

Lot number/ Broj lotaName and country of successful contractor / Naziv i zemlja porekla uspešnog ponuđača:Contract value/ Vrijednost ugovora EUR
LOT1 Alati za zanatlije/ Tools for craftsmenMIRABOU doo, Crna Gora/Montenegro10259.19
LOT2 Sivace masine / Sewing machineUNIMONT CG doo, Crna Gora/Montenegro2050.00
LOT4 Bicikla / BicyclesTEMPO TRADE doo, Crna Gora/Montenegro2481.81
LOT5 Kancelarijski namjestaj / Office furnitureARTE HOME doo, Crna Gora/Montenegro3536.00
LOT6 Inspekcijska traka / Inspection tapeBOHROM RZMOM, Srbija/Serbia2480.00
LOT7 Pumpa za farbanje / Paint pumpDESETKA BERANE doo, Crna Gora/Montenegro2400.00
LOT8 Masina za obradu duseka / Mattress processing machineHM doo, Crna Gora/Montenegro2390.00
LOT9 Tegovi za vage / Weights for scalesAGRO PROJEKT MNE doo, Crna Gora/Montenegro2400.00
LOT10 Grijanje / HeatingMIRABOU doo, Crna Gora/Montenegro705.00
LOT11 Rashladna oprema / Refrigeration equipmentMIRABOU doo, Crna Gora/Montenegro1785.00

 

Help-ovi RE medijatori sertifikovani i spremni za rad

23. 09. 2021

Nakon uspješene obuke Help je osposobio 38 sertifikovanih RE medijatora u oblastima socijalne zaštite, zapošljavanja i zdravstvene zaštite. Prema riječima koordinatorske projekta “Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za socijalnu inkluziju”, Dijane Anđelić, u narednoj fazi i što prije bitno obezbijediti potpisivanje Memoranduma o saradnji sa nadležnim ministarstvima u skladu sa prethodnim iskustvom što je preduslov za zapošljavanje RE medijatora tj. saradnika i saradnica u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u jedinicama zdravstvenog sistema, sistema socijalne zaštite i zapošljavanja u cilju pružanje usluge RE medijacije. Zapošljavanje je predviđeno  u opštinama Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Tivat i Ulcinj u trajanju od 12 mjeseci.

Anđelić je  saopštila da su nacrti Memoranduma proslijedjeni nadležnim ministarstvima, ali da do dana održavanja sastanka Nadzornog odbora (ponedjeljak 10.09)  Help nije dobio bilo kakav odgovor.

Kvalitetno organizovana informativna kampanja u saradnji predstavnika Help-a, Romskog savjeta, Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, Glavnog grada, Opština Ulcinj i Berane, kao i mreže RE NVO rezultirala je sa iznenađujuće visokim brojem prijava, ukpuno 83 na javni poziv za obuku od čega je po okončanju obuke  njih 38 dobilo sertifikat za rad.

Tatjana Anđelić, predstavnica Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava istakla je da  institucije je imala brojne pohvale na račun kvaliteta prijavljenih aplikanata, a zatim i polaznika treninga.

Na osnovu dosadašnje prakse i iskustva već angažovanih RE medijatora u dosadašnjem radu pored centara za socijalni rad, biroa za zapošljavanje, domova zdravlja i bolnica, prema riječima Anđelić, predloženo je da se jedan broj RE medijatora angažuje u Kliničko Bolničkom Centru Crne Gore, Romskom Savjetu, kao i Glavnom Gradu Podgorica (kroz lokalnu kancelariju za RE), naglašavajući da ukoliko se smatra za shodno RE medijatori se mogu angažovati i u odjeljenima ministarstava.

Predstavnik Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Ramiz Šahman je govorio o ulozi ovog projekta na postizanje rezultata  Strategije za socijalno inkluziju RE populacije (2021-2025). Šahman, je naveo da je jedan od ključnih fokusa u toku pripreme bila borba protiv diskriminacije i anticiganizma – dakle, rad sa većinskom zajednicom kako bi se taj fenomen iskorijenio, i smatra da će rad medijatora doprinijeti da se etnička distanca sa RE populacijom smanji, te da je projekat u skladu sa ciljevima nove strategije.

On vjeruje  da će projekat socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje  doprinijeti smanjenju nezaposlenosti, zahvaljujući angažovanje medijatora za zapošljavanje i obezbijeđenje komunikacije sa nadležnim institucijama Kako je istakao Šahman, prema istraživanju sprovedenom u okviru izrade strategije 70% RE populacije nezaposleno. Takođe, smanjivanjem nezaposljenosti će se značajno doprinijeti povoljnijim indikatorima u oblastima stanovanja, rješavanja pravnog statusa, socijalne i porodične zastite.

Prema riječima predstavnika ministarstva, ono na šta treba posebno obratiti pažnju je nizak procenat RE populacije koja radi u državnim institucijama, jer samo 10% svih zaposlenih RE zapravo radi u državnim institucijama, te stoga treba težiti da se to popravi. Pream raspoloživim podacima 61% RE populacije je zaposleno u neformalnom sektoru, dok EU insistira da oni pređu u formalni sektor, a medijatori mogu doprinijeti tome, naveo je Šahman.

Šahman je podržao ideju da se medijatori angažuju i u drugim institucijama (Romski Savjet, Glavni Grad), pa je u tom cilju predložio da se ukoliko postoji mogućnost treba razmisliti o angažovanju RE medijatora i u Dnevnom centru „Defendologija“ Nikšić, ali i u Zavodu za socijalnu i dječiju zaštitu Crne Gore.

Na pitanje predstavnika Ministarstva ekonomskog razvoja da li će ministartsva biti u obavezi da nakon isteka ugovora sa Help-om obezbijede stalno zaposlenje za medijatore Tatjana Anđelić, predstavnica Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava je dala pojašnjenje da to neće biti obaveza ministarstava, ali da bi svakako bilo dobro da sva ministarstva razmotre mogućnost sistematizacije ovih radnih mjesta u opštinama gdje je to i moguće. Naime, kako je navela Evropska komisija je u cilju održivosti projekta insistirala da se preuzme obaveza zapošljavanja RE medijatora, ali da se na to nije pristalo, jer je potpuno jasno da nije moguće sistematizovati radna mjesta u svim opštinama. Dodatno je pojasnila, da će zarade medijatora biti obezbijeđene iz projekta, kao i računari, ali da je obaveza institucija da obezbijede fizički radno mjesto za medijatore kako bi obavljali svoj rad u institucijama i u saradnji sa zaposlenima.

Nina Milović, predstavnica Ministarstva zdravlja, zahvalila se što je prepoznat doprinos ministarstva u sistemu socijalne inkluzije RE populacije, i istakla je da se zbog pandemije COVID-19 i opterećenja zdravstvenog sistema s jedne strane, ali i kašnjenja u izradi budžeta ministarstvo nije moglo odrediti za sistematizaciju više od jednog radnog mjesta medijatora u akcionom planu za 2021 godinu. Takođe je navela da će odmah nakon prijema nacrta memoranduma o saradnji izvršiti potrebne konsultacije i obavijestiti predatvnike Help-a. Naime, u akcionom planu su predvidjeli da aktom izmijene sistematizaciju radnih mjesta, i to u cilju zapošljavanja medijatora, ali da je planiranje budžeta i obezbijeđenje sredstava za finansiranje tih pozicija veliki problem. Milović smatra da će medijatori koje Help zaposli na period od 12 mjeseci mnogo značiti za rad ministarstva i Domova zdravlja. Iskazala je spremnost da se svi založe i urade sve što je u njihovoj moći da  se to i ostvari na adekvatan način.

Predstavnica Romskog Savjeta, Ana Popović zahvalila se na prepoznavanju Savjeta kao tijela u okviru kojeg bi se mogli angažovati najmanje 2 medijatora. Ona je istakla problem školovanja RE djece tj. obezbijeđenje podrške za 47 RE djece koja nisu išla u školu, a za koje su u saradnji sa OŠ “Marko Miljanov“ organizovali vanrednu nastavu. Međutim, kako škola ima jednog medijatora za obrazovanje, Romski savjet bi trebalo da obezbijedi podršku u dijelu koji se odnosi na lakšu komunikaciju i koordiniranje djece tokom trajanja nastave. Na ovaj način u saradnji sa OŠ „Marko Miljanov“ Romski Savjet će obezbijediti nesmetanu realizaciju  programa za sticanje osnovnog obrazovanja za RE djecu koja prethodno nisu pohađala osnovnu školu, te da im to predstavlja značajan most za nastavak regularnog školovanja. Pomenuti program traje 4 mjeseca i nakon njega djeca mogu nesmetano nastaviti svoje školovanje u odgovarajućem razredu u zavisnosti od njihovog uzrasta. Stoga, treba razmotriti planiranje dodatnog medijatora koji bi pomagao oko programa (pratio redovnost pohađanja i pomagao oko jezika).

Predstavnici Help-a, kao i Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava smatraju da bi ova podrška Romskom Savjetu bila od izuzetnog značaja i da spada u domen socijalne zaštite. Gospođa Tatjana Anđelić, je predložila da se ugovorno tijelo, Ministarstvo finansija Crne Gore – Direkcija za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći,  konsultuje i informiše o angažovanju RE medijatora u okviru Romskog Savjeta.

Sastanaku Nadzornog odbora za projekat Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za socijalnu inkluziju” prisustvovali su i predstavnici Glavnog grada i Opštine Ulcinj koji su i partneri u ovom programu koji finansira Ministarstvo finansija Crne Gore – Direkcija za finansije i ugovaranje fondova pomoći EU (CFCU).

Sljedeći korak i foksu je na zapošljavanju medijatora.

Help-ovi medijatori uskoro će u 11 opština pomagati RE populaciji

20.08. 2021

Ermina Tafa, iz Herceg Novog, jedna je od polaznica obuke za medijatore održane u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović. Ona je u protekla skoro dva mjeseca redovno pohađala nastavu i na kraju položila stručni ispit za posrednika u socijalnoj inkluziji u obalsti socijalne zaštite i zapošljavanja romsko-egipćanske (RE) populacije u Crnoj Gori.

U podgoričkoj Gimnaziji „Slobodan Škerović“ početkom jula je počela obuka za medijatore/ posrednike u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana (RE) za socijalno staranje i za zapošljavanje.

Obuku za ove dvije oblasti pohađalo ukupno 30 polaznika, koji su u periodu od mjesec i po – u ovoj  sertifikovanoj obrazovnoj ustanovi, dobili stručno znanje koje će potom imati prilike da primjene u praksi, pomažući građanima RE populacije u 11 opština širom Crne Gore. Njih 27 polažilo je početkom sedmice ispit za medijatore za socijalnu zaštitu i zapošljavanje.

Riječ je Help-ovom projektu „Socijalno uključivanje Roma i Egipćana uz posredovanje saradnika za inkluziju“ za koji je novac obezbijedilo Ministarstvo finansija Crne Gore – Direkcija za finansije i ugovaranje fondova pomoći EU (CFCU), iz programa koji kofinansiraju Evropska unija i Vlada Crne Gore.

Partneri Help-u na ovom projektu su Romski savjet, Glavni grad – Podgorica i opštine Ulcinj i Berane.

„Obuka je veoma učinkovita i baš smo se dobro družili, kao i imali dobru komunikaciju sa profesorima i međusobno, i meni se baš svidjelo i jako sam zadovoljna.Puno toga smo naučili što nam može koristiti u budućem radu. Ja sam imala neko osnovno predznanje o ovom ali puno toga novog smo naučili. Tokom obuke smo dobili i saznali puno novih informacija koje nijesmo znali. Predavači su nam zaista u velikoj mjeri približili naš budući posao“.

Kako kaže Ermina, iako je manje više upoznata sa problemima, sa kojima se susrijeće njena zajednica, sada mnogo bolje može da prepozna probleme korisnika.

„Zahvaljujući obuci mnogo bolje možemo da shvatimo i korisnike i njihove probleme i šta se sve proživljava u našoj zajednici- o svemu tome smo detaljno i učili i pričali na ovoj obuci, kao i štoo je najavžnije o metodama na koje im možemo pomoći da ostvare prava“.

Ermina Tafa je položila obuku za posrednika u socijalnoj inkluziji za oblasti socijalne zaštite i zapošljavanja.

„Opredijelila sam se baš za ovu oblast zato što u našoj zajednici ima jako puno socijalnih slučajeva kojima treba pomoć i kojima je potrebno zapošljavanje. To je zapravo ključni problem naše zajednice. Imate puno nezaposlene omladine između ostalog i zbog diskriminacije. Nadam se da ću ovako dobiti priliku da im se približim i da im pomognem.“

U opštini Herceg- Novi, odakle ona dolazi, većina romske populacije zaposlena je ili u Javno komunalnom preduzeću ili u javnim istitucijama tog tipa. Kako kaže, privatnici najčešće nijesu zainteresovani da zapošljavaju ljude iz romsko-egipćanske populacije.

„To je ta diskriminacija o kojoj govorim, ali radimo na tome da se to promijeni. Privatnicima sada fali radne snage, pa onda u sezoni zapošljavaju i Rome i Egipćane. Zimi pak, naći posao ovdje je pravi problem. Takođe, u Herceg Novom ima veliki broj korisnika socijalne pomoći iz RE populacije, zbog toga sam se i opredijelila za medijatora u ve dvije oblasti“.

Mihalea Čađenović, je pripadanica, kako se to kaže, većinske populacije, ali bila više nego entuzijastična da se kao opredijeljeni civilni aktivista uključi u ovaj projekat koji pomaže inkluziju jedne od najranjivijih kategorija u crnogorskom društvu, romsko-egipćanske populacije.

„Meni ovaj projekat zaista djeluje kao nešto što je uspješno i nešto što je pokazalo da je Crna Gora građanska, multietnička država i da brinemo o svima, u smislu da se radi na inkluziji za punom pažnjom. I mislim da ovim Help radi jednu značajnu stvar na unaprjeđenju ove zajednice. Evo ja, kao neko ko dolazi,  kako bi oni rekli, iz većine, prosto sam u toku ove obuke mogla da osjetim koliko je bitno to uklapanje i ta sinergija“.

Aktivizam i ljudska prava su Mihaelino opredjeljene već od ranije i ona nije imala nikakvu dilemu u pogledu toga da li, ili ne, da se priključi obuci za romske medijatore.

„Kroz  akivizam sam se uvijek trudila da dam doprinos za poboljšavanje uslova svih grupa koje su na margini – ženama žrtvama nasilja, podršku ženama za razvijanje samostalnog biznisa i slično. Jako je važno povezati društvo i uspostviti ravnotežu u kojoj će svi biti sa ravnopravnim šansama. Moramo se kao društvo potruditi da svi imaju ravnopravan pristup svemu što garantuje univerzalana deklaracija o ljudskim pravima, kao slobodno, građansko i multietničko društvo.“

Mihaela konstatuje da je opšte poznato da je RE populacija u Crnoj Gori neopravdano na margini i naša je težnja da ova zajednica, kao svi ostali ima jednak i ravnopravan pristup institucijima, posebno svim servisima koje društvo pruža.

„Odlučila sam se za socijalnu zaštitu i zapošljvaanje zato što zahvaljući mom prethodnom aktivizmu već imam iskustvo u radu sa ovim institucijima i iskreno mislim da sam prilično bila uspješna u toj saradnji sa njima. Ja sam neko ko je u svom ranijem radu prošao obuku za medijatora u obrazovanju i ovo je bila prilika i za formalizovanje posredničke uloge i u ovoj oblasti, koja je takođe veoma bitan segment kada je u pitanju pomoć ugroženim kategorijama. I sami znate nezaposlenost je valjda nikad veća i ključni problem RE zajednice, baš kao i pristup socijalnoj zaštiti“.

Mihaela Čađenović poznaje albanski jezik ali ne i romski ali je sasvim sigurna da to neće biti problem u njenom budućem pružanju usluga i pomaganju korisnicima RE populacije.

„Tu su ostale kolege koje će mi sigurno pomagati, kao i ja njima, u obavljanju budućih obaveza i komunikaciji sa RE populacijom. Najbitnije je dati sve od sebe za rješavanje problema ljudi, a vjerujem da ja to mogu“.

Za još 19 polaznika u toku je obuka i za medijatore u zdravstvu.

Goran Marinković iz Bara je 18-godišnjak sa tek završenom srednjom ekonomskom školom i trenutno je još uvijek na obuci za zdravstvene medijatore. Svakodnevno putuje do Podgorice i jako je zadovoljan što mu se pružila prilika da nauči kako da na najblji način bude koristan za svoju zajednicu.

„Obuka protiče jako dobro, imamo dobru priliku da naučimo kako da budemo od koristi našoj zajednici. U toj oblasti je u Baru veoma loša situacija, prevenstveno zato što se zajednica ne snalazi najbolje u obraćanju zdravstvenim institucijima. Upravo zbog toga smatram da bih kao zdravstveni medijator, mogao pomoći građanima Bara iz RE populacije da lakše i brže ostvaruju ova osnovna garantovana prava“ kaže ovaj mladić.

Merljinda Beriša iz Nikšića takođe će nada će biti zdravstveni medijator – i ona je trenutno na obuci nakon koje će polagati ispit za dobiijanje  sertifikata za medijatora iz oblasti zdravstvene zaštite.

„Mnogo mi se sviđa obuka koju pohađamo, ono što imamo priliku da naučimo i baš mi je drago što sam se prijavila za ovaj program. Nakon polaganja ispita očekujem da ću početi da radim kao zdravstveni medijator“.

Merljinda kaže da je motiv za prijavljivanje za obuku za zdravstvenog medijatora bio taj što zna da veliki broj pripadnika RE populacije u Nikšiću, nema sve neophodne papire ili ne zna kako da ih obezbijedi, da bi osigurali pristup zdravstvenoj zaštiti.

„Primijetila sam da su ljudi često bespomoćni i da se stoga ustručavaju da idu kod ljekara. Ja bih im, ukoliko se sve ovo okonča kako je planirano i budem primljena, mogla pomoći da ostvare ova prava, mnogo lakše nego do sada. Zapravo spremna sam da pomognem zajednici za sve što treba“.

Ovoj mladoj 19-godišnjoj Nikšićanki najveća inspiracija je zapravo njena sestra Denisona, koja je već par godina Help-ov medijator u njihovom rodnom gradu i intenzivno i uspješno pomaže RE populaciji na ostvarivanju osnovih prava, koja su im često nedostupna iz različitih razloga.

„Ona to radi i vidim da ima puno posla, ljudi joj se stalno obraćaju i ona uspjeva da im pomogne da lakše ostvare svoja prava. To me zasita inspiriše i stoga mislim da bih i ja mogla da pomažem ljudima“.

Po završetku obuke polaznici polažu ispit i dobijaju sertifikate o stečenom stručnom znanju. Najbolji će potom preko Help-a biti zaposleni u narednih godinu dana i na terenu će pružati pomoć građanima RE populacije u ostvarivanju osnovnih prava i svakodnevnih usluga u oblasti zdravstva, zapošljavanja i socijalnog staranja.

U svakoj od 11 opština uključenih u ovaj projekat, na kojem sarađujemo i sa Ministarstvom pravde i ljudskih i manjinskih prava,  biće zaposleno minimum po tri medijatora.

Help, kao organizacija koja od početka rada u Crnoj Gori, prije dvije decenije, neprekidno pomaže razvoj i socijalizaciju romko-egipćanske populacije i njihovo aktivno uključivanje u društvo i praktično ostvarivanje osnovnih socijalnih i ekonomskih prava,  već nekoliko godina intenzivno razvija i institut medijatora /posrednika, koji se pokazao kao veoma efikasno sredstvo za premoštavanje brojnih barijera, poput primjera radi- jezičke, prilikom ostvarivanja osnovnih servisnih usluga na lokalnom nivou za ovu ranjivu i marginalizovanu zajednicu.

Help već nekoliko godina ima svoja tri medijatora u Podgorici i Nikšiću, koji na dnevnoj bazi pružaju posredničku pomoć građanima RE populacije u sve tri navedene oblasti.

Crna Gora je ranije uspješno sistematizovala ulogu RE posrednika u zdravstvu u Podgorici, kao i uloge medijatora u zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj zaštiti preko pilot projekata u tri opštine.

Cilj je pak da se ovaj model trajno primijeni u svim opštinama sa romsko-egipćanskom populacijom, budući je u brojnim izvještajima utvrđeno da se „marginalizovani Romi suočavaju sa ograničenim pristupom gotovo svim aspektima razvoja, kao što su osnovna prava, zdravlje, obrazovanje, stanovanje, zapošljavanje i životni standard “.

Ukupna vrijednost ovog projekta, čije je trajanje predviđeno 18 mjeseci,  je 500.382 eura.

Help raspisuje tender za dobavljača za nabavku opreme za poslodavce P-MNE-SOE5-21-21-DZD8

Help raspisuje tender br. P-MNE-SOE5-21-21-DZD8 za prikupljanje ponuda za izbor dobavljača za nabavku opreme za poslodavce. Učešće  u nadmetanju mogu uzeti sva pravna lica koja su registrovana i protiv kojih se ne vodi sudski postupak.

Tenderska dokumentacija se može preuzeti registracijom na web sajtu. ROK ZA DOSTAVLJANJE PONUDA: 15.09.2021. do 9:00 časova  po lokalnom vremenu. JAVNO OTVARANJE PONUDA: 15.09.2021. u 10:00 časova  po lokalnom vremenu.

Help raspisuje tender P-MNE-SOE5-21-21-DZD7 za stručnu obuku nezaposlenih

Njemačka organizacija Help vas ovim putem poziva da učestvujete u proceduri nabavke kroz tender br.: P-MNE-SOE5-21-21-DZD7. Više detalja u priloženoj tenderskoj dokumentaciji.

U prilogu je zahtjev za ponudu sa Aneksima. Potpisani i ovjereni Aneksi su obavezni kao i ostala dokumenta sadržana u prilogu. Molimo vas da sva prazna polja dokumenata iz priloga popunite.

Počela rekonstrukcija farme svinja u zatvoru u Spužu

3. 08 . 2021

U okviru zatvorskog kompleksa u Spužu počela je rekonstrukcija i sanacija objekata na farmi svinja. Riječ je projektu koji podržava Help uz finansijsku podršku njemačke vlade u okviru projekta „Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana“.

Riječ je o nastavku Help-ove uspješne saradnje sa Upravom za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) tokom koje smo asistirali, kako na programima rehabilitacije i resocijalizacije zatvorenika, tako i na obnavljanju različitih radnih jednica koje u svom sastavu ima zatvor u Spužu.

Rekontruskciju i sanaciju objekata za framu svinja u zatvorskom kompleksu će u narednih pet mjeseci izvoditi kompanija Entext inžinjering.

Vrijednost radova iznosi 78.769.43 Eura.

Osim obonove farme svinja, Help će u okviru projekta „Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana“ , UIKS-u pomoći i sa obnovom seta mašina- za pletenje čelične žice te programom za rehablitaciju zatvorenika.

U okviru istog projekta u toku je i šestomjesečna obuka na radu, Help-ov uspješan model povezivanja nezaposlenih i poslodavaca, naročito za deficitarna zanimanja,  sa posebnim  fokusom na sjever Crne Gore, najmanje razvijeni dio zemlje, gdje je takođe stopa nezaposlenosti najveća.

U okviru tog dijela programa za dio korisnika -nezaposlenih predviđena je i posebna sertifikovana obuka, nakon koje će oni koji su je uspješno prošli, dobiti sertifikat o stečenom znanju i vještinama.

U Gimnaziji u toku obuka za medijatore u socijalnoj inkluziji RE populacije

20. 07. 2021

U podgoričkoj Gimnaziji „Slobodan Škerović“ početkom jula je počela obuka za medijatore/ posrednike u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana (RE) za socijalno staranje i za zapošljavanje.

Obuku za ove dvije oblasti pohađa ukupno 30 polaznika, koji će u periodu od mjesec i po – u ovoj  sertifikovanoj obrazovnoj ustanovi, dobiti stručno znanje koje će potom imati prilike da primjene u praksi, pomažući građanima RE populacije u 11 opština širom Crne Gore.

Osim za socijalno staranje i zapošljavanje, još 19 polaznika će krajem ove sedmice početi obuku i za medijatore u zdravstvu.

Riječ je Help-ovom projektu „Socijalno uključivanje Roma i Egipćana uz posredovanje saradnika za inkluziju“ za koji je novac obezbijedilo Ministarstvo finansija Crne Gore – Direkcija za finansije i ugovaranje fondova pomoći EU (CFCU), iz programa koji kofinansiraju Evropska unija i Vlada Crne Gore.

Partneri Help-u na ovom projektu su Romski savjet, Glavni grad – Podgorica i opštine Ulcinj i Berane.

Po završetku obuke polaznici polažu ispit i dobijaju sertifikate o stečenom stručnom znanju. Najbolji će potom preko Help-a biti zaposleni u narednih godinu dana i na terenu će pružati pomoć građanima RE populacije u ostvarivanju osnovnih prava i svakodnevnih usluga u oblasti zdravstva, zapošljavanja i socijalnog staranja.

U svakoj od 11 opština uključenih u ovaj projekat, na kojem sarađujemo i sa Ministarstvom pravde i ljudskih i manjinskih prava,  biće zaposleno minimum po tri medijatora.

Help, kao organizacija koja od početka rada u Crnoj Gori, prije dvije decenije, neprekidno pomaže razvoj i socijalizaciju romko-egipćanske populacije i njihovo aktivno uključivanje u društvo i praktično ostvarivanje osnovnih socijalnih i ekonomskih prava,  već nekoliko godina intenzivno razvija i institut medijatora /posrednika, koji se pokazao kao veoma efikasno sredstvo za premoštavanje brojnih barijera, poput primjera radi- jezičke, prilikom ostvarivanja osnovnih servisnih usluga na lokalnom nivou za ovu ranjivu i marginalizovanu zajednicu.

Help već nekoliko godina ima svoja tri medijatora u Podgorici i Nikšiću, koji na dnevnoj bazi pružaju posredničku pomoć građanima RE populacije u sve tri navedene oblasti.

Crna Gora je ranije uspješno sistematizovala ulogu RE posrednika u zdravstvu u Podgorici, kao i uloge medijatora u zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj zaštiti preko pilot projekata u tri opštine.

Cilj je pak da se ovaj model trajno primijeni u svim opštinama sa romsko-egipćanskom populacijom, budući je u brojnim izvještajima utvrđeno da se „marginalizovani Romi suočavaju sa ograničenim pristupom gotovo svim aspektima razvoja, kao što su osnovna prava, zdravlje, obrazovanje, stanovanje, zapošljavanje i životni standard “.

Realizacija projekta, odnosno obuka polaznika za „Socijalno uključivanje Roma i Egipćana uz posredovanje saradnika za inkluziju“ trebalo je da počne još u martu, ali je zbog pandemije koronavirusa i mjera protiv COVID- 19 obuka u Podgorici kasnila i startovala tek početkom jula.

Na konkurs za medijatore u sve tri oblasti prijavilo se više od 80 kandidata iz cijele Crne Gore,  nakon čega je komisija odabrala 60 -tak polaznika.

Ukupna vrijednost ovog projekta, čije je trajanje predviđeno 18 mjeseci,  je 500.382 eura.

Poziv za prijavu na tender P-MNE-SOE5-21-21-DZD6

Njemačka organizacija Help Vas ovim putem poziva da učestvujete u proceduri nabavke kroz tender br.: P-MNE-SOE5-21-21-DZD6.

U okviru projekta „Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana“, Help će u Crnoj Gori podržati 15 nezaposlenih osoba sa licenciranom obukom za zanimanja-znanja-ključne vještine za koje su iskazali interesovanje i kandidovali kao potrebne.

Cilj tendera je sertifikovanje i podizanje nivoa znanja i vještina nezaposlenih osoba, osnaživanje poslodavaca obezbjeđivanjem kvalifikovane stručne radne snage.

U prilogu je zahtjev za ponudu sa Aneksima. Potpisani i ovjereni Aneksi su obavezni kao i ostala dokumenta sadržana u prilozima.

Molimo vas da sva prazna polja dokumenata iz priloga popunite.

Ponudu treba dostaviti u zatvorenoj koverti u skladu sa uslovima i pravilima datim kroz dokumenta iz priloga.

Tenderska dokumentacija se može preuzeti popunjavanjem forme!

Obuka na radu za 20 nezaposlenih, Help posrednik između njih i poslodavaca

19. 07. 2021

Ukupno 20 nezaposlenih građana Crne Gore dobilo je priliku da se u narednih šest mjeseci obučava na radu kod privatnih poslodavaca u različitim oblastima od IT (informacione tehnologije), preko turizma, drugih različitih usluga, menadžerskih poslova, do deficitarnih zanatskih zanimanja.

U okviru nastavka projekata  „Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana“ (februar  2021. – decembar 2022.) koje finansira njemačka Vlada, Help je nastavio sa, do sada uspješnim modelom povezivanja i umrežavanja nezaposlenih i poslodavaca za različita deficitarana zanimanja, dominatno na sjeveru Crne Gore (60 posto): Berane, Pljevalja, Rožaje i Bijelo Polje,  ali i u ostalim gradovima (40 posto). Tako je za obuku na radu angažovano 12 nezaposlenih sa sjevera i osam u ostalim gradovima.

Tokom šestomjesečene obuke, nezaposleni će dobiti stručnu obuku iz različitih deficitarnih zanimanja za koja postoji potreba na tržištu rada,  dok će 15 njih ( isti omjer 60 posto sjever, 40 posto ostali dio), imati i posebenu obuku za koju će dobiti  sertifikat o stečenim vještinama.

Poslodavci će pak biti motivisani za zadržavanje radnika, ukoliko uspješno prođu obuku, na minimum 12 mjeseci, tako što ćemo ih podržati obezbjeđivanjem opreme neophodne za proširivanje poslovanja.

Help je kao i ranije posrednik u umrežavanju poslodavaca i nezaposlenih. Da je model uspješan potvrđuje i to što su se i ovoga puta prijavili poslodavci sa kojima smo sarađivali na prethodnim projektima,  poput auto škole „Viktorija“ ili fabrike za proizvodnju namještaja „Arte Home“  iz Berana, sa kojom upsješno sarađujemo po treći put,  a prethodni nezaposleni koji su bili na obuci kod njih sada su stalni uposlenici.

Obuka je počela 1. jula i trajaće do kraja 2021. Nezaposleni će tokom šestomjesečne obuke biti podržani sa 250 eura za pokrivanje troškova tokom treninga.

Ukupni cilj regionalnog projekta „Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana“ je revitalizacija eknomije zemalja Zapadnog Balkana i osim podrške za smanjenje nezaposlenosti i osnaživanje ranjivih kategorija društva, projektom je za Crnu Goru predviđen i nastavak pomoći Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu (UKIS) kroz nekoliko programa:  infarstrukturni projekat – pomoć za rekonstrukciju farme za uzgoj svinja, obezbjeđivanje linije za proizvodnju /pletenje čelične mreže,  kao i stručno osposobljavanje zatvorenika, koji će zahvaljući obuci po izlasku iz zatvora imati znatno veće šanse za zapošljvanje i socijalizaciju.

Cilj programa je da se stvore mehanizmi i mreža za osnaživanje marginalizovanih grupa i njihovo uključivanje u društvo, uključujući i opravak od posljedica mjera uvedenih zbog COVID-19.

Ukupna vrijednost projekta za Crnu Goru iznosi 505 . 600 Eura.

Projekat socio-ekonomskog osnaživanja se osim u Crnoj Gori realizuje u Albaniji, BiH, na Kosovu i u Srbiji. Njemačka vlada je za ovaj program koji će se realizovati do kraja 2022, ukupno za region Zapadnog Balkana izdvojila 3, 35 miliona eura.

Učenici škole “Vaso Aligrudić” pokazali znanje, talanat i samopouzdanje

Preuzeto: ICT Cortex 

14. 06. 2021

Uspješno je završen prvi projekat edukacije ICT klastera, koji je imao za cilj da se kroz interdisciplinarni pristup učenju i praktični rad u kompanijama, učenici pripreme za sve izazovnije tržište rada i dalje akademsko usavršavanje.

Prvi projekat edukacije ICT klastera završen je prezentacijom finalnih rješenja projekta praktične nastave u realizaciji ICT Cortex, a u saradnji sa Elektrotehničkom školom (ETŠ) “Vaso Aligrudić”. Prvoplasirana je ekipa iz Coinisa, na drugom mjestu je ekipa iz Data designa, a na trećem iz Bild Studia. Najbolji tim je osvojio Arduino paket za robotiku.

Za najboljeg učenika praktične nastaveproglašen je Jovan Popović, koji je nagrađen kursom na Logate akademiji. On se zahvalio profesorima na razumijevanju, mentorima na velikoj pomoći i pobjedničkom timu, čiji je član, na velikoj podršci.

„Drago mi je što se naš trud isplatio i nadamo se da će ovako biti i sljedeće godine. Planiram programiranjem da se bavim u budućnosti“, poručio je Popović.

Mentor pobjedničkog tima, Nikola Kadić, rekao je da je sa kolegom Stevanom Čakićem imao prelijep zadatak i poručio je da je zahvalan na prilici koja mu je pružena.

“Uživali smo u radu i razvoju projekta. Djeca su pokazala ogroman talenat. Nije bilo nikakvih problema da se ovako ozbiljan projekat realizuje na sjajan način. Mi smo ponosni na njih i želim sve da ih pohvalim. Drago mi je da sam bio dio ove organizacije”, kazao je Kadić. Pored mentora iz kompanije Coinis, nagrađeni su i mentori iz kompanije Data Design – Marija Kuveljić i Zoran Mastilović, za najbolji mentorski rad tokom trajanja praktične nastave.

Pomoćnica direktora u Elektrotehničkoj školi Vaso Aligrudić, Danka Markuš, istakla je da je ponosna na svih sedam timova što su, i pored redovnih školskih obaveza, uspjeli da urade ono što je kompanija zahtjevala od njih.

“Zamislite kada već sada rade sa najsavremenijim tehnologijama i alatima sa kojima

Rukoviditeljka Odjeljenja za istraživanje i razvoj kvaifikacija u Centru za stučno obrazovanje, Sandra Brkanović,kazala je da je projekat praktične nastave izuzetan primjer dobre prakse u Crnoj Gori.

“Ovo je jedan od najboljih primjera dobre prakse, pogotovo za oblast informacione tehnologije. Uključivanje i povezivanje privrede, nastavnika i učenika je nešto što je sjajno i veoma značajno za budućnost programiranja u Crnoj Gori”, riječi su Brkanović.

Menadžerka za edukaciju u ICT Cortexu, Valentina Beg Deljanin, smatra da je najveća vrijednost projekta sinergija privrede i školstva, a učenici koji su stekli teorijsko znanje kroz školovanje imali su priliku da vide njegovu konkretnu primjenu i da se dodatno motivišu za samo programiranje, što znači da će tržište rada, možda, već sljedeće godine imati ljude koji će doprinijeti da IT industrija raste i napreduje.

“Đacima se naravno sugeriše da nastave školovanje, ali oni su već spremni da sami isprogramiraju informacijski sistem. Nekim učenicima je na početku sve bilo apstraktno, strano, ali kada su počeli nešto konkretno stvarati, kreirati vidjeli su da se to ispred njih formira, da radi. Oni su već postali ljudi koji prilično barataju terminologijom, snalaze se u svemu, objašnjavaju jedni drugima o čemu se radi, motivisaniji su da se u školi dodatno potrude”, rekla je Beg Deljanin.

Jedan od članova žirija, Marko Lekić,kazao je da su bili iznenađeni rezultatom i da je bio potreban ozbiljan rad da bi se došlo do toga.

“Vidimo puno budućih kolega. Mnogo nam je drago. Nadam se da će ovo puno značiti đacima, koje ćemo kasnije gledati na fakultetu i biće nam kolege. Nama, kao industriji mnogo znače ovakvi događaji i trudićemo se da se ovo proširi na druge škole i gradove”, poručio je Lekić.

Prije sedam sedmica ICT Cortex – klaster za informacione tehnologije, inovacije, edukaciju, dizajn i tehnološki razvoj Crne Gore i ETŠ “Vaso Aligrudić” pokrenuli su projekat praktične nastave za učenike trećeg razreda obrazovnog programa „Elektrotehničar za razvoj web i mobilnih aplikacija“.  Učešće u projektu je uzela prva generacija učenika koji rade po novom obrazovnom programu u čijoj izradi su učestvovali ugledni univerzitetski profesori, nastavnici srednjih stručnih škola, ali i IT stručnjaci iz ICT Cortex-a.

Projekat praktične nastave, realizovan je u sedam kompanija članica klastera (Alicorn, Amplitudo, Bild Studio, Coinis, Data Design, Logate, Oykos development) a koncipiran je na rješavanju konkretnog zadatka – kreiranje online školske biblioteke.

Cijeli projekat praktične nastave bio je upotpunjen i radionicama koje su pomogle učenicima da osim tehničkih znanja savladaju i prezentacione vještine.

Učenici su prezentovali odrađena rješenja pred stručnim žirijem koji su činili: Tarik Zaimović, ICT Cortex; Saša Adžić, Telekom; Marko Lekić, Fleka; Mihailo Obradović, Codeus; Marko Vučurović, Codingo; Sandra Brkanović, Centar za stručno obrazovanje;

Za sve učenike koji su završili projektni zadatak u verziji 3, od čega je dio timova dostigao i naprednu verziju 5. Cortex je pripremio poseban Learning paket koji im omogućava da sljedeće godine konkurišu za stipendiju ICT Cortex fondacije na željenom fakultetu iz oblasti IT-a.

Organizacioni tim ICT Cortexa ukazao je posebnu zahvalnost partnerima događaja koji su doprinijeli sjajnoj realizaciji projekta i pokazali da sinergijski efekat doprinosi razvoju obrazovnog  sistema: Crnogorski Telekom, Help Crna Gora, Logate Akademija, HBC Coca-Cola Crna Gora, kao i partnerima Duka Hosting, Balance2Business i NVO 35mm.

Kako su iz ICT Cortexa najavili ovo je samo prvi projekat u oblasti edukacije, a već od jeseni pokreću veliki program edukacije koji će doprinijeti sticanju praktičnih znanja potrebnih za zaposlenje i prekvalifikaciju kadrova.

Na ovom linku možete pogledati sve prezenatcije i dodjelu nagrada najboljima:  https://www.facebook.com/ictcortex/videos/195174965840218

RECONOMY je regionalni inkluzivni i zeleni program ekonomskog razvoja Švedske agencije za međunarodnu razvojnu saradnju (Sida), koji provodi HELVETAS Swiss Intercooperation u partnerstvu s Help — Hilfe zur Selbsthilfe u istočnoj Evropi, Južnom Kavkazu i Zapadnom Balkanu.