Predrag Djurasovic – Page 5 – Help Montenegro

ICT Cortex i škola „Vaso Aligrudić“ ulažu u budućnost Crne Gore

11. 06. 2020

Klaster ICT Cortex ponudio je do sada najbolji model koji povezuje obrazovanje i privredu u Crnoj Gori. Naime u okviru projekta „Reconomy“ koji podržava Vlade Švedske, a koju Help implementira u saradanji sa Helvetasom (Helvetas Swiss Intercooperation) ICT Cortex je pokrenuo praksu za 28 učenika III razreda Srednje elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“ zahvaljući kojoj, ovi mladi budući IT stručnjaci, imaju priliku da se upoznaju sa najmodernijim tehnološkim programima i vježbaju namjodernije IT alate.

Valentina Beg Deljanin, rukovoditeljica sektora za obrazovanje u ICT Cortex-u nam je pojasnila:

“Đaci na praksi ovdje rade u laravelu da bi pripremili prototip online biblioteke i bazu podataka, oni u stvari rade ‘backend’ dio za tu aplikaciju u laravelu. A laravel je nešto što je na tržištu jako traženo to je ‘php framework’ i što je dodana vrijednost na sve. Podijeli smo inače ovaj zadatak u sedam interacija prema agilnoj metodologiji i stavili ih na softver ‘jira’ – riječ je o softveru koji se koristi u agilnoj metologiji za planiranje zadataka i za scrum medotologiju”, navodi Beg Deljanin, dodajući:

“Oni su dobili sedam sprintova te interacije – to su etape zadatka i to što moraju napraviti u sedam sedmica je podijeljno u etape. Svi timovi to prate i u zavisnosti od pojedinaca, i đaka i mentora, koji su više manje svi vrhunski, ono što rade na kraju će prezentirati i pokazati koliko su radili, znali i naučili. Ono što su već znali su učvrstili, a ono što nijesu znali su naučili i to je veoma zanimljivo za gledati. To je paralelan proces, ja ih sve patim od početka i onda gledam kako različiti timovi na različitim stvarima požure, na nekim drugim uspore. Potencijalno se može dogoditi da sve aplikacije, ako svi to budu savršeno napravili, budu potpuno jednake” navodi naša sagovornica.

Zadak treba da odrade u okviru od sedam sedmica od 29. aprila do 12. juna. U nedjelju 13. juna je prezenatcija urađenih rješenja. Za đake su, prema riječima Beg Deljanin, priredili nagrade jer su podijelili zadatak po verzijama i po težini.

“Ide se od višoj prema nižoj –vezija jedan je najlakša, verzija pet je najkompleksniji dio, a mi očekujemo da će svi završiti do verzije tri, što je prilično dobro u tako kratkom roku, a za najbolji tim smo predvidjeli da dobiju Arduino pack za roboktiku, a svi koji uspiju završiti verziju tri dobiće još jedan paket učenja (learning package) – što je paket kurseva, koje onda dalje mogu učiti i kad ih uspješno završe, to je prva faza”.

Klaster ICT Cortex ima planove da naredne godine radi drugu fazu za mobilnu aplikaciju, jer je ovdje riječ o web aplikaciji.

“I po završetku sljedeće prakse, kao i po završetku srednje škole i paketa učenja, dobiće priliku da ih Cortex fondacija stipendira za upis na neki od crnogorskih univerziteta iz oblasti IT-ja”.

Odabir kanadidata prema riječima Beg Deljanin urađen je u saradnji sa profesorima Srednje škole “Vaso Aligrudić“, jer je to sada dio njihove formalne nastave i obaveznog curriculum-a.

“Uvedena je praktična nastava kao obavezan dio školske nastave i onda smo mi u stvari u saradnji sa profesorima dali đacima jedan mali uvodni kurs kao dodatni -van njihovih regularnih obaveza, koji ih je pripremio na ono što će sad raditi. Za selekciju smo se oslonili na profesore, jer želimo pokazati da ta sinergija školstva i privrede može iznjedriti kvalitetan kadar i da je to ta karika koja nedostaje na tržištu. Jer je odavno primijećen izraziti deficit obučene radne snage”.

Valentina Bed Deljanin kaže da što se tiče mladih, za ovaj sektor, ne nedostaje interesa za uključivanje u ovakve i slične projekte. Ovi đaci su pokazali motiviranost jer su prije dolaska u kompanije već mnogo toga učili samostalno, mimo školskog program i literature, što pokazuje znatno veći interes od samo šturog osnovnog znanja.

“Ovaj pilot projekat se radi sa Srednjom elektrotehničkom školom ‘Vaso Aligrudić’ ali nadamo se da ćemo ovo moći proširiti na ostale stručne škole –u planu je recimo Nikšić, Bijelo Polje, Budva itd…”

Sa rukovoditeljicom sektora za obrazovanje u ICT Cortex-u obišli smo tri od sedam njihovih komapnija-škola: Alicorn, doMEn i Coins, gdje smo razgovarali i sa đacima na praksi, njihovim profesorima i mentorima na ovom projektu.

Vasilije Božarić bio je raspoložen i da nam praktično pokaže kako izgleda njihov rad. On je uvjeren da će u kreiranju aplikacije za web online biblioteku stići i do pete verzije iako su ovdje očekivanja da svi stignu do treće, što se takođe smatra uspjehom

https://www.youtube.com/watch?v=0jzgRuoDVjU

“Ovo je jedna izuzetna prilika koja nam je omogućena zahvaljući saradnji ICT Cortex-a i naše škole i prilika koja se ne propušta. Trudimo se kao i svi ostali timovi da pružimo naš maksimum i da naučimo najviše što možemo iz ovog iskustva. Rad na ovakvom projektu nije nešto što možemo da uradimo u školi i zato je ovo za nas jako vrijedno iskustvo za učenje”, kaže Vasilije koji na pitanje koliko je inovativnije ono na čemu ovdje rade od onoga što uče u školi odgovara:

“Problem je što u školi koliko god da je nov program i koliko god da su dobri profesori, mora da se prati plan koji je godinu, dvije ili nešto više star, a na ovaj način mi možemo da pratimo novije tehnologije. A kada ih pratimo onda i sami možemo da dođemo do tih najnovijih koje izlaze svaki dan”.

“U odnosu na ostale škole i fakultete mi smo dosta napredni, mogu čak reći jedni od najnaprednijih, ali je najveći problem što škola za đake prvog i drugog razreda ne može da zada neke kompleksne programske jezike. Tako da oni nam daju dobru osnovu, ali i neki nastavak na koji možemo da se nadograđujemo kasnije. Ipak najvažnije je da dobijemo osnov iz kojeg možemo da učimo druge programske jezike i druge tehnologije”.

Vasilijeve ambicije za budućnost su, da, kako kaže, vjerovatno bude programmer iako ga interesuje i inžinjerstvo. Dobio je stipendiju za IV razred u SAD –u i nada se da će tamo dobiti stipendiju i za fakultet, a onda će se vjeruje, baviti i softverskim inžinjeringom. Vasilije želi da ostane da živi i radi u Americi.

Član četvoročlane grupe u Alicorn-u je i Balša Maraš, koji bi takođe želio da dobije stipendiju za vani i takođe bi, ne krije, ukoliko bi mu se ukazala prilika, ostao tamo.

Balša za razliku od Vasilija nije od starta znao šta tačno želi da upiše. Kaže, da je njegova ambicija bila da bude automehaničar, kao što je to njegov otac, jer mu je tata bio idol kao dječaku, smjer je upisao više slučajno. Prvo se zapravo upisao na elektroniku, ali kada je shvato šta mu ovaj smjer nudi i koje puteve mu otvara, odlučio je da se prebaci na smjer za razvoj web i mobilnih aplikacija.

“Sabe u budućnosti vidim kako sjedim za kompjuterom i kucam kodove. Iskreno, volio bih i da nešto sam pokrenem. Vidjećemo!”

Njihova profesorica iz Srednje škole “Vaso Aligrudić” Marina Braletić, inače koordinator i jedan od autora obrazovnog programa koji im je omogućio ovakvu praksu, kaže da su od starta, kada su počeli da pišu novi curicculum imali ideju da uključe privredu što je više moguće u proces obrazovanja.

“Ovo je jedna izuzetno dobra prilika da se pomjermo sa mrtve tačke kada je u pitanju sinergija između obrazovanja i privrede i to ne samo u ovom sektoru. Jer zaista mislim da je posljednjih godina, kako je i glasila naša reklama ‘stručno – ključno’ i da se struka malo više forsira u odnosu na prethodnih, nešto više od desetak godina, kada je Gimnazija preovladavala kao favorizovani izbor za srednje obrazovanje”, kaže profesorica Braletić.

“Što se tiče učenika, moram istaći, budući je ovdje riječ o prvoj generaciji koja se obrazuje po ovom programu, da su oni ovu praksu i saradnju sa IT privredom spremno dočekali. Kad su upisali ovaj obrazovni program (prije tri godine, oni su sada u III razredu), djeca nijesu samo pohađali redovnu nastavu. U našoj školi se takođe organizovao i organizuje veliki broj radionica i postojalo je veliko interesovanje baš onih učenika (dva odjeljenja koja su uključena u realizaciju praktične nastave), tako da su prilično bili spremni za ovaj ozbiljan zadatak”.

Profesorica Braletić je posebno zadovoljna ozbiljnošću sa kojom je ICT Cortex istražio prednosti i mane školskog programa.

“Ono što je jako pohvalno i koristim ovu priliku da kažem, je upravo organizacija od strane ICT Cotex-a. Oni su detaljno i pažljivo ušli u sami obrazovni program – jer ni mi, niti oni nismo htjeli da ovo bude forma. Nismo htjeli da se ovo odradi pro forme već suštinski. Oni su prva generacija i sada su kada su u trećem razradu, mogu da kažem da smo bili zadovoljni što tada upisao veliki broj odličnih učenika i što je bilo je veliko intersovanje za ovaj smjer. Prvi put su upisana dva odjeljenja, a sada već upisujemo i tri odjeljenja za taj smjer”.

“U samom obrazovnom programu, postoji određeni broj časova praktične nastave, minimum 36 po godini, ali nama je bilo stalo i osmislili smo, odnosno iz ICT Cortex-a su osmisli da praksa bude konkretan rad, što negdje i učenicima predstavlja poseban izazov. Vasilije je najbolji primjer toga, jer je uporno, od samog starta, siguran da će oni da ostvare svih pet verzija, iako su naša očekivanja, i mi smo sasvim zadovoljni da to bude treća verzija, jer je to fanstastičan rezultat”.

Profesorica Marina Braletić, vjeruje da se ovaj uspješan prilot projekat može primjeniti na cijeloj teritoriji Crne Gore.

“Ja se iskreno nadam da ćemo mi biti dobar primjer i da će se ova praksa primijeniti i u ostalim školama u Crnoj Gori u kojima se novi obrazovni program realizuje. Nije to veliko broj. Najviše firmi je u Podgorici, ali ja sam savim sigurna da se to, u saradnji sa ICT Cortex-om može organizovati bilo gdje u Crnoj Gori, odnosno bilo kom drugom gradu”.

Najveće intersovanje osnovaca kada upisuju srednju školu je upravo za ovaj smjer- razvoj web i mobilnih aplikacija u njihovoj školi i to je, kaže Braletić, zaista dobro i nije iznenađenje.

“Sasvim je jasno da je to sektor koji napreduje i razvija se ogromnom brzinom i konstantno je njima samima dostupna informacija o vekom broju potrebnih kadrova u tom sektoru. Posebno je zadoljstvo što nam se prijavljuju upravo odlični učenici i vjerujem da će se tako nastaviti.”

Kad je riječ o ostalim smjerovima škola se trudi da i drugim učenicima koji su zainteresovani za programiranje organizuju što veći broj radionica na kojima se, kako se kaže, razvijaju “strašni projekti”. Iako ne postoji u obrazovnom programu- robotika je jedan od segmenta gdje su im učenici jako uspješni.

“Pravili su dronove, pravili su robote, idu na razna takmičenja, osvajaju skoro uvijek neku od nagrada. Tako da i elektrotehničari energetike i elektrotehničari elektronike imaju mogućnost, kroz radionice, da se edukuju iz oblasti programiranja”, sa ponosom ističe profesorica.

Jedan od mentora koji direktno radi sa grupom na razvijanju web aplikacije online biblioteke, jako je zadovoljan jer grupa “vrlo dobro napreduje”. Sve se radi i postiže po planu i programu, kako je to od samog početka zacrtano. Kako kaže, niti jednom do sada nijesu imali većih problema, koje nijesu mogli da riješe na licu mjesta ili uz neku blagu pomoć.

“Sve u svemu ova ekipa dobro radi, pokazali su i trud, pokazali su i želju da nauče neke stvari i mislim da i sami rezulati to pokazuju. Vjerujem da ćemo na samom prezentovanju uspjeti da završimo cijeli projekat koji je osmišljen i meni se čini da će ova grupa da pokaže odličan uspjeh, ne samo sad, već i u budućnosti ako ovim tempom nastave,” kaže Jovanović.

U kompaniji -školi Coins, pridružila nam se Danka Markuš, pomoćnica direktora Srednje elektrotehničke škole “Vaso Aligrudić” i kako kaže, njihova profesorica, na šta je posebno ponosna.

“Učenici koji pohađaju praksu koju im je omogućio ICT Cortex su prva generacija kojoj je omogućena takva praksa i koji se obrazuju po novom programu. Ti programi su zasnovani na ishodima i ključnim kompetencijima. Upravo taj novi obrazovni program im je omogućio obaveznu praksu kod poslodavca. Iz mog iskustva, kao uprave škole i kao profesorice, mogu da vam kažem da je ovo na nivou Crne Gore prva ozbiljna i organizovana praksa- odnosno sa imamo sistematičan plan i da znamo i prije nego što đake pošaljemo kod poslodavaca, šta će da rade od prvog dana- do sedme nedjelje – kao i što će biti rezultat toga. Borimo se, kako na nivou srednjih škola tako i cijele privrede da im omogućimo funkcionalna i praktična znanja. Oni trenutno rade sa alatima koje koriste i zaposleni u kompaniji, a oni su III razred srednje škole”.

Kako kaže Markuš, sami đaci u ovom trenutku možda još nijesu ni svjesni koliko je ovo značjano za njih- “oni to gledaju sa tačke da im je zanimljivo i da prati njihov stil života”.

A veliki je zapravo ulog u njihovu budućnost.

“Ovo su generacije koje jedan klik dijeli od tačne informacije. Koliko je za njih ovo značajno reći ću vam samo time, da će svaki učenik koji ispoštuje preporuke i zadatke od ICT Cortex-a biti u mogućnosti da dobije besplatno školovanje, da ne pričamo o zapošljavanju, jer to ide jedno uz drugo. Onda vam je jasno koliko je to značajno za učenike srednje škole, da izmjere svoje znanje i jasnije znaju šta im se pruža. Jako mi je drago da naši učenici i učenice mogu da upoznaju najperspektivniju poslovnu zajednicu, da vide ko su programeri i imaju jasnu predstavu o budućnosti”.

U sedam grupa raspoređenih na praksi u klasteru tj. kompanijama ICT Cortex-a, je po četiri člana, a od toga je, kako nam je rekla profesorica Markuš, šest srednjoškolki.

Tatjana Bečić jedna je od njih i kaže da se za ovaj smjer zainteresovala, zato što je nudio nešto novo što prethodno klasična škola nije nudila.

Vjeruje da u ovoj profesiji leži njena budućnost.

Jovan Popović je iz osnovne škole izašao kao ‘lučonoša’ –dakle sa najboljim ocjenama, danas jasno zna da želi da bude programer. Kaže da se vrlo brzo čim se malo zainteresovao “zaljubio “ u ovaj posao.

Njegov drug u grupi i iz razreda Petar Jovanović kaže:

“Praksa nam pomaže da bismo imali uvid u svijet programera i kako to rade profesionalci. I svi projekti na kojima smo do sada radili- bilo da je takmičenje ili praksa, to uglavnom nije bilo profesionalno, kao ovo. Ovdje imamo specifične zadatke i koristimo specifičan softver i učimo da koristimo i profesionalne alatke”.

I ova grupa kaže da, iako mentor i profesori od njih očekuju da postignu verziju tri, njihova namjera je, da do isteka roka, postignu i verziju pet.

Njihov mentor Stevan Čakčić inače i predavač na Univerzitetu UDG, takođe se nada će se ovaj, kako kaže, veoma uspješan model – koji izuzetno motiviše djecu i otvara im priliku da steknu ozbiljna znanja, nastaviti da se primjenjuje redovno i proširiti i na druge škole u Crnoj Gori.

“Ovdje ova djeca imaju priliku da uče najmoderije i najsavremenije tehnologije, dakle uče nešto što će im koristiti, za razliku od ranije gdje je sve bilo u domenu teorije. Sve ovo što će ovdje naučiti kroz ovaj projekat moći će sjutra praktično da primijene. Sam ovaj projekat je ozbiljan i složen, a oni su pokazali velko i interesovanje i želju da to odrade do kraja. Ovo je prilično izazovan i kvalitetan projekat, a oni imaju neophodno predznanje koje je više bilo teorijsko, a sada je prilika da ga praktično razviju”.

Pomoćnica direktora Srednje škole “Vaso Aligrudić”, Danka Markuš kaže da je ovo konačno i prilika koja omogućava da, umjesto da đaci idu vani da steknu dobro znanje i obrazaovanje, sada taj isti kvalitet, mogu da postignu i dobiju ovdje.

“Tu dosadašnju neusklađenost između obrazovnog sistema i potreba privrede, sada pokušavamo da prevaziđemo ovom metodom, i trudimo se da upravo kroz ovakvu praksu obezbijedimo djeci praktična znanja. Nadamo se takođe, da se ova generacije neće zaustaviti na ovome što im je obezbijedila škola, već da će im i država i sistem kroz dalje obrazovanje, kada upišu studije, omogućiti to bude jedna stepenica više ka njihovo sigurnoj budućnosti”.

Valentina Beg Deljanin na to dodaje da je riječ o uslovu svih uslova za stvaranje kvalitetnije ekonomske i privredne klime.

“Ovo jedan od preduvjeta za stvaranje pozitivne gospodarske klime, dakle to je snažno obrazovanja. Ovo je samo jedan od segmenata na kojima ICT Cotrex namjerava djelovati. Jedan od naših cljeva je sprječavanje ‘odliva mozgova’, što je upravo to što ste pitali i to se ne može postići samo iz jednog pravca, već iz više njih”.

ICT Cortex između ostalog radi na digitalnoj transformaciji, kao pomoć državi da se pokrenu reforme koje su nužne. Da se motiviraju kreatori javnih politika na bolje podsticaje u preduzetničkoj klimi, na generalno bolji eko sistem za privredu.

“Kao jedna i možda jedina od rastućih industrija u svijetu u ovom trenutku- IT je svakako nešto što ima perspektivu i to bi svakako trebalo biti od strateškog interesa za državu, što je već i prepoznato. A mi smo tu iz privatnog sektora kao neko ko je raspoložen za suradnju i već surađujemo sa institucijima u obrazovanju, pa i državom u kreiranju tih nekih novih programa. Već je jasno da je IT jedna horizonatalna grana privrede koja podržava sve ostale, ali naš je cilj da se iskristalizira i kao horizontalna i da se pojača i vertikalno – što znači da stvorimo uvjete da mladi ljudi koji školuju tu, koji su odavde, ostanu tu i dalje grade IT zajednicu. To je nešto što je i današnjica i budućnost. Mislim da uz potporu školstva i potporu države, kao i generalno volju sa strane privrede ima prostora za napredovanje” tvrdi Valentina Beg Deljanin.

RECONOMY je regionalni inkluzivni i zeleni program ekonomskog razvoja Švedske agencije za međunarodnu razvojnu saradnju (Sida), koji provodi HELVETAS Swiss Intercooperation u partnerstvu s Help — Hilfe zur Selbsthilfe u istočnoj Evropi, Južnom Kavkazu i Zapadnom Balkanu.

Biljana Jovićević

Njemačka vlada nastavlja da podržava ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkan

Njemačka nevladina organizacija Help –Hilfe zur Selbsthilfe (u Albaniji, Bosni i Hercegovini , Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji ) obavještava javnost o programu vrijednom 3,35 miliona eura, koji podržava Vlade Njemačke ”Socijalmo-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana”

Zapadani Balkan 28. maja, 2021- Njemačka nevladna organizacija Help –Hilfe zur Selbsthilfe će na Zapadnom Balkanu realizovati program vrijedan 3,35 milion eura, uz podršku njemačke Vlade u okviru programa “Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana” da bi osnažili stabilnost regiona u 2021. do kraja decembra 2022.

Cilj programa je da se stvore mehanizmi i mreža za osnaživanje marginalizovanih grupa i njihovo uključivanje u društvo, uključujući i opravak od posljedica mjera uvedenih zbog COVID-19.

Fokus na aktivnostima u svim zemljama Zapadnog Balkana je na stvaranju novih radnih mjesta krouz uspostavljanje novih biznisa i obezbjeđivanje podrške postojećim, pogođenim pandemijom COVID-19. Podrška će biti obezbijeđena socijalno ranjivim grupama, ženama, mladima, osobama sa posebnim potrebama, zatvorenicima i lokalnim zajednicama, kroz ekonomsko osnaživanje koje uključuje i izgradnju ličnih i profesionalnih vještina.

Do kraja projekta, Help će na Zapadnom Balkanu podržati najmanje 470 biznisa manjeg obima. Najmanje 900 osoba će povećati svoje lične i profesionalne vještine. Planirana je podrška za 18 zatvorskih ustanova kao i potpuno realizovanje najmanje 15 lokalnih incijativa, kao i socijalna platforma operativana na lokalnom nivou.

Timo Štigelman (Stegelmann), zamjenik direktora Help-a, naglašava da je cilj poboljšati uslove života svih ranjivih kategorija stanovništva na Zapadnom Balkanu.

„Slijedeći princip ‘Pomoć prema samopouzdanju’ Help podržava napore porodica sa niskim primanjima, žene, mlade, zatvorenike i bivše zatvorenike, ljude sa invaliditetom da poboljšaju uslove života sopstvenim sredstvima i mogućnostima i tako dugoročno osnažujemo otpornost ovih zajednica“.

Crna Gora

Projekat će u Crnoj Gori pomoći olašavanje pristupu tržišta rada za ranjive kategorije, mlade ljude i žene, preko obuke na radu u privatnim kompanijama i firmama, da bi im pomogli da steknu znanje, kvalifikacije i vještine privlačne za tržište rada. Očekuje se da će najmanje 40 nezaposlenih osoba proći šestomjesečnu obuku na radu, a za 15 od njih će biti omogućena posebna obuka na radu za koju će dobiti sertifikate o stečenim vještinama. Poslodavci će biti podržani za opremom neophodnom za poroširenje poslovanja. Zatvor u Spužu takođe će dobiti pomoć u opremi kao i obuci.

Regionalni koordinator Help-a Klaus Mok (Mock) kaže da je riječ o modelu pomoći koji se u predhodnim projektima pokazao kao efikasan.

“Drago mi je da ćemo biti u mogućnosti da nastavimo da pružamo podršku ranjivim grupama u Crnoj Gori kroz aktivnosti jačanja ekonomskih kapaciteta žena i mladih. Podrška za ostvarivanje prihoda pokazalo se, daje najbolje rezulatate, kada joj je cilj da poboljša uslova života ranjivih grupa. Jednako odlični rezulatati su postignuti kroz podršku Ustanovi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu (UIKS) i radujemo se nastavku saradnje sa ovom institucijom. Ranije je UIKS davao značajan finansijski doprinos našim zajedničkim aktivnostima, što ja izuzetno cijenim. Podrška njemačke ambasade za naše aktivnosti je ključna i želim da iskoristim ovu priliku da iskažem Help-ovu zahvalnost, kao i zahvalnost za podršku koju dobijamo od njemačke Vlade.

Albanija

Najmanje 45 korisnika dobit će podršku , uključujući i za poslovno i stručno osposobljavanje, kao i 20 mikro poljoprivrednika kroz opremu i jačanje kapaciteta. Najmanje 30 nezaposlenih mladih ljudi moći će steći profesionalne vještine i kompetencije kako bi im olakšali pristup tržištu rada kroz obuku na radnom mjestu. Radi poboljšanja lokalnih zajednica obnovit će se jedan vrtić koji će omogućiti bolje uslove za najmanje 90 djece.

Bosna i Hercegovina

Projektom u Bosni biće obuhvaćeno osam opština sa najmanje 150 malih poduzeća i 100 ljudi za poboljšanje profesionalnih performansi, uključujući mjere za ublažavanje uticaja COVID-19 na lokalne ekonomije. Osam lokalnih zajednica bit će ojačano, podržana dva zatvora i najmanje 20 bivših zatvorenika osnaženo za samostalnost.

Kosovo

Na Kosovu će najmanje 160 malih preduzeća dobiti podršku, a najmanje 190 polaznika poslovno i stručno usavršavanje kako bi se povećali njihovi kapaciteti, kao i olakšao pristup tržištu rada. Tri zatvora bit će podržana u okviru komponente resocijalizacije. Što se tiče poboljšanja lokalnih zajednica, najmanje četiri vrtića bit će podržana u stvaranju boljeg okruženja. Uz to, prethodno uspostavljene lokalne strukture u sinergijskim akcijama radiće za opšte dobro na proizvodnji i postavljanju spoljašnjih kanti za smeće u glavnom gradu Kosova, Prištini.

Srbija

U Srbiji je planirana podrška za najmanje 80 malih poduzeća koja stvaraju dovoljan prihod, uz 25 ranjivih osoba (žene i osobe s invaliditetom) i najmanje 10 bivših zatvorenika. Programi kazneno-popravnog liječenja biće poboljšani u 12 zatvora. Što se tiče izgradnje kapaciteta, najmanje 400 ljudi će pohađati napredne poslovne, stručne i specijalizovane obuke. Socijalna platforma predviđena je kao saradnička mreža relevantnih učesnika i socijalno ranjivih grupa koje najučinkovitije koriste postojeće resurse i potencijale za održivi razvoj.

Podržali smo prvog proizvođača šlaga, tople čokolade i šećera u prahu u Crnoj Gori

20.05. 2021

Srđan Nedović, je rođen 1978. god u Đakovici, živi i radi u Beranama od kada je kao raseljeno lice došao 1999. godine i otac je dvoje djece. Od 2014 god. je vlasnik DOO N.N.V. – Radionice za proizvodnju i prodaju šlaga, tople čokolade i šećera u prahu. U okviru ovog projekta je dobio mašinu za pakovanje – pakericu, čime je zadovoljio veći broj kupaca, proširio prodajnu mrežu (manja pakovanja su sve više tražena na tržištu), a planira i proširenje ponude sa proizvodnjom i pakovanjem sladoleda u prahu.

Gospodin Nedović je korisnik Help-ovog projekata „Jačanje individualnih ekonomskih kapaciteta raseljenih osoba u Beranama“ koji finansira američka vlada preko Ambasade SAD-a u Podgorici – iz Fonda Julia Taft.

“Ja sam inače jedini proizvođač ovih proizvoda u Crnoj Gori. Ja proizvodim šlag, toplu čokoladu, proizvodim sladoled u prahu, bazu za sladoled – sve su to proizvodi sa kojima se Crna Gora snadbijeva iz Srbije, Hrvatske, Kosova i drugih iz okruženja”, kaže Nedović kojem ovo nije prvi put da bude korisnik Help-ovih projekata.

Cilj je doprinijeti i poboljšati uključivanju raseljenih osoba u društveni i ekonomski život, odnosno poboljšati život raseljenih i interno raseljenih osoba u opštini Berane, gdje je koncentrisana jedna od najvećih grupacija interno raseljenih sa Kosova u Crnoj Gori.

“Meni je Help od samog starta izašao u susret, ne samo za mašine nego me i bukvalno Help uzdigao na noge, da se tako izrazim. Help mi je kao reseljenom licu još ranije pomogao i kada je u pitanju stambeno pitanje i evo sada opet. Sada ste mi pomogli u unaprijeđenju mog posla jer sam za vrlo kvalitetne proizvide imao neodgovarajuću ambalažu sa kojom nijesam mogao da pristupim marketima, nego su me odbijali upravo zbog loše ambalaže, a ja nijesam imao sredstava da kupim tu mašinu. Help mi je izašao u susret i sada imam mašinu koja zadovoljava standarde velikih lanaca marketa tipa Franca. Sada se moji proizvodi mogu naći u Franci, a nadam se uskoro i u Voli-ju i Laković HDL-u”.

Mašina koju mi je Help osigurao zapravo omogućava pakovanje proizvoda u kesama sa kvalitetnom zaštitnom folijom, koja se zahtijeva po evropskim standardima i po HASAP sistemu. Nedović kaže da mu je ova pomoć izuzetno značajna, ali i da mu fali još jedna mašina da zaokviri u potpunosti proizvodni proces, ali da je svakako najvažnije da ima kvalitetan proizvod što je uslov za dobar plasman.

“Kada su Splendid i Mocart u Budvi, koji su poznati kao velike ugostiteljske firme zadovoljni, mislim da ima razloga da budem optimističan u pogledu posla kojim se bavim. Malo mi predstavlja problem što se jedan dio ovih proizvoda odnosno konkurencije uvozi na crno, ali nadam se da će se taj problem uskoro riješiti. Ja imam firmu već osam godina, ukupno imam tri mašine i neophodna mi je i četvrta mašina zato što planiram da proširim proizvodnju. Kupio sam naime vrhunsku recepturu za sladoled. Probala ih je destina lokala i jako su zadovoljni kvalitetom sladoleda. Ali to sam uradio sa tuđom mašinom. Dakle, nadam se da ću od rada sa ovim sa čim sada raspolažem uspjeti da sakupim novac, da kupim još tu jednu mašinu i proizvodim gotov sladoled”, kaže Nedović.

Uz njega trenutno imaju dvoje usposlenika, ali se nada da će uskoro zaposliti, kako kaže, još “minimum dva radnika”.

“Mnogo sam zahvalan Help-u na pomoći i saradnji jer ste mi omogućili da za vrhunski proizvod sada imamo i super ambalažu. Nadam se nastavku saradnje i ubuduće. Vjerujem da i Help-u znači to što, kada se pojavim na tržištu, jasno vidite da ste dobro uložili sredstva. Moja firma za osam godina proizvodnje i rada ne duguje niti jedan cent državi, tako da, kako se to kaže, uspješno poslujem. Od ove firme podižem svoju porodicu, nemam nikakav bahati život i ne mogu sebi priuštiti neke od skupljih mašina, ali nijesam siromašan,” ispričao nam je Srđan Nedović.

Četvrta mašina bi mu osigurala zaokruživanje proizvodnje i plasmana domaćih proizvoda: sladoleda, šlaga, tople čokolade i tečne čokolade na crnogorsko tržište. I to je za njega perspektiva za budućnost.

Osim gospodina Nedovića korisnica ovog programa je i Mirjana Bojić, 26-godišnjakinja iz Peći, ali je već 20 godina živi u Beranama. Samohrana je majka trogodišnjeg dječaka, nezaposlena.

Podiže sina zahvaljući pomoći od braće, jer prima samo 80 eura socijalne pomoći. Na Help-ovom projektu je korisnica licencirane obuke za kozmetičarku – sa akcentom na manikir. Nakon obuke i sticanja diplome planira otvaranje vlastitog salona jer se odavno želi baviti tim poslom.

„Veoma je koristan ovaj projekat koji realizujete, kako za mlade djevojke koje žele da rade tako i za mene kao mladu ženu i samohranu majku sa trogodišnjim djetetom. Meni ovo posebno znači jer mi se pružila prilika da napredujem u nekom poslu, da pomognem u izgrađivanju same sebe“, kaže.

Mirjana Bojić je prethodno radila u trgovinama u Beranama – minimarketu i u pekari, ovo je pak šansa da sebi omogući zanat koji će joj osigurati stabilnija primanja i veću sigurnost. Zahvaljući ovom projektu dobila je stručnu obuku u beranskom kozmetičkom salonu „Kristal beauty“

„Upravo u momentu kada sam sakupljala novac da upišem kurs za kozmetičarku otvorila se ova odlična prilika kod vas preko Help-a, tako da mi je to ispalo zaista super. Jako sam zadovoljna sa obukom koja mi je omogućena – bili su tu časovi, pa potom praktične vježbe i učenje koje su posebeno važne za ovaj posao. Prezadovoljna sam i sa onim što sam naučila kao i sa mentorkom koja se zaista potrudila da mi prenese znanje“, ispričala nam je Bojić.

Sa dobijenim stručnim sertifikatom otvaraju joj se vrata za zaposlenje u nekom od kozmetičkih salona Berana, a u perspektivi – i to je njena velika želja – je otvaranje sopstvenog kozmetičkog salona.

„U svakom slučaju sa ovim zanatom sigurna sam da sebi uvijek mogu osigurati posao i zaradu i to mi uliva sigurnost koju prije nijesam imala. Iako u ovom trenutku moja mentorka nije imala potrebu za dodatnim radnicima, ja sam samostalno po pozivu već počela da radim, dok ne nađem posao u nekom od ovdašnjih salona“ rekla nam je Mirjana Bojić.

Neško Dejanović je rođen 1974.god. u Prištini. Živi u Beranama već 21 godinu i bavi se svim građevinskim poslovima i tako izdržava porodicu – suprugu i ćerku. Veoma je zadovoljan kvalitetom mašina i alata koji je dobio u okviru projekta i puno mu znači, jer tek sada sa istim može da zaokruži čitav proces radova tipa “ključ u ruke“.

“Ja sam negde pre 10-12 godina aplicirao za pomoć Help-a i nemačke ambasade i tada sam dobio nešto alata i to mi je tada bilo jako dragoceno i od velike važnosti, jer kada smo izašli sa Kosova došli smo bez bilo ičega. U početku kada sam počeo da radim maltene sam rukama mešao malter da bih mogao da radim, nisam imao ni osnovno, ma ni bušilicu, niti bilo šta drugo“, ispričao nam je u pauzi radova, dok se zid sušio na jednoj kući u Beranama.

“Kako se u zemlji dosta gradilo, radilo se i razvijao posao, tako smo mi i kupovali alate i dopunjavali, međutim znate i sami da alata nikad dosta. Ovoga puta sam preko druga saznao da postoji šansa ponovo za apliciranje kod Help-a, za nas raseljene a znam i da Help cijeni majstore”.

Neško Dejanović radi kao samostalni preduzimač i ima dva stalna radnika, ali kada ima veći obim posla, angažuje i po osam ili devet ljudi na građevini.

“U planu je bilo da sa jednim arhitektom otvorimo biro, međutim zbog ovih ludih okolnosti sa pandemijom i posledicama, ništa od toga, on zatvara i postojeću. Tako da će ta ideja o otvaranju firme malo sačekati, dok vidimo šta će se dešavati”.

Na pitanje da li je on lično imao posla u protekih godinu dana usljed pandemije, kaže da jeste i da praktično nije stajao, ali da je istovremeno ovu djelimičnu blokadu iskoristio da završi izgradnju sopstvene kuće.

“Tri četiri udarna meseca sam iskoristio da završim sebi kuću, jer smo dugo – dosta dugo, 17 godina, živeli pod kirijom. Ja se bavim svim unutrašnjim radovima po sistemu ‘ključ u ruke’ – naravno radimo i spoljašnje radove, fasade, radove sa kamenom i plus svi unutrašnji poslovi”.

Dejanović je završio srednju elektrotehničku školu, ali je za vrijeme studija, da bi se izdržavao radio na građavinama i tako je naučio da radi i sve ostale građevinske poslove.

“Trenirao sam džudo kao đak i student, a moj trener je imao građevinsku firmu, gdje sam povremeno radio, da zaradim- i tako to ide, usavršavaš se i ‘kradeš’ zanate- i naučio sam. Taj posao mi zaista ide od ruke i radim ga godinama, iako sam profesor po struci ali nikad nisam uspio dobiti posao”.

Na pitanje da li je od svog zanatskog posla mogao kao samostalni preduzimač sebi uplaćivati radni staž, iskreno odgovara:

“Da nisam živeo kao podstanar i plaćao kiriju pa potom podigao kredit za igradnju kuće, preko supruge, koja radi u prosveti, da mogao sam. Ali znate kako, kad pobegneš i dođeš u drugo mesto, nemaš ništa i sve ti fali, moraš da počneš od nule. Ovde smo 21 godinu, moralo je da se živi ”.

Kako kaže, sve je trebalo izgraditi i zaraditi i živjeti, od vremena kada je pozajmljivao alat do sada, kada je upotpunio svoju kolekciju alata. Preko ovog projekta finansiranog iz Fonda Julia Taft, dobio je kompresor za parket, potom “žirafu” i isušivač vlage. U šali kaže:

“Imam ja još želja, ako vas interesuje“.

Potom ozbiljno dodaje:

“Još uvek imam prvi alat koji sam dobio od Help-a 2005-te. Žao mi je što ste me zatekli u poslu inače smo ga mogli slikati još uvek je u upotrebi i izgleda kao da je sad otpakovan, jer ja pažljivo čuvam svoj alat i ne dozvoljavam da se sa njim ponaša bahato, jer od toga zavisi kora hleba i to je to”, rekao nam je građevinski preduzimač Neško Dejanović.

Opština Berane kroz angažovanje osoblja Regionalnog poslovnog centra podržava projekat „Jačanje individualnih ekonomskih kapaciteta raseljenih osoba u Beranama“ koji implementira Help, a finansira vlada SAD-a preko njihove Ambasade u Podgorici iz Fonda Julia Taft.

Produžen rok za tender: Sanacija i rekonstrukcija objekta za uzgoj svinja br. 2 u UIKS-u Spuž

Podgorica, 11.05.2021

Corrigendum to the Tender no. PMNE-SOE005-21-21-10 for Rehabilitation and reconstruction of the pig breeding facility no. 2 in UIKS Spuž Municipality of Danilovgrad/ Obavještenje o tenderu broj PMNE-SOE005-21-21-10 za dostavljanje ponuda za Sanaciju i rekonstrukciju objekta za uzgoj svinja br. 2 u UIKS-u Spuž Opština Danilovgrad

17 of the Tender Notice – New deadline for submission of tenders/ Član 17. Objave tendera – Novi rok za dostavljanje ponuda

Tender must be received by the Contracting Authority before the date and time limit for submission, that is 26.05.2021 by 12:00. / Tenderska dokumenta moraju biti dostavljena Ugovaraču prije roka za dostavljanje ponuda, odnosno do 26.05.2021. godine do 12 časova.

17 of the Tender Notice – New time of tender opening session/ Član 17. Objave tendera – Novo vrijeme sesije javnog otvranja ponuda

26.05.2021. 12:30 at Help Montenegro Office/u kancelariji Help-a, Oktobarske revolucije 122/3, 81000 Podgorica.

11 Of the Tender Notice – Information meeting and/or site visit / Član 11. Objave tendera – Informativni sastanak i/ili posjeta lokacijama

Site visit is scheduled on Friday, 14.05.2021 at 12:00 AM. / Posjeta lokaciji će se održati u petak 14.05.2021. godine u 12:00 sati.

All interested parties shall send copy of ID via e-mail to: calov@hel-montenegro.org latest on Thursday, 13.05.2021 at 12:00 AM. / Svi zainteresovani za učeće u posjeti lokaciji moraju da dostave kopiju lične karte mailom na adresu: calov@help-montenegro.org najkasnije do četvrtka 13.05.2021. godine, 12:00 sati.

All other terms remain unchanged. / Sve ostale odredbe ostaju nepromijenjene.

Radionica i iftar sa ženama RE populacije u Podgorici

10. 05.2021

Radionica na temu ljudskih prava, sa fokusom na prava žena je okupila 19 učesnica romsko-egipćanske (RE) populacije iz podgoričkog naselja Konik u petak 7. maja i u subotu veče, 8. maja na iftar.

Romkinje i Egipćanke su osim upoznavanja sa ženskim pravima imale priliku da kažu koji su to najčešći problemi i prepreke sa kojima se suočavaju u svakodnevnom životu -dodatno oteženim u proteklih godinu dana zbog pandemije koronavirusa.

Kao i generalno RE populacija u Crnoj Gori i Romkinje i Egipćanske su dio najugroženije kategorije građana Crne Gore, zbog diskriminacije i lošeg socijalno-ekonomskog položaja. Sa preprekama se suočavaju ina svakom koraku, što prilikom prilikom pokušaja ostvarivanja osnovnih prava, što unutar same zajednice, a razlozi su brojni.

Pored razgovora na temu zaštite ženskih prava koju je vodila mr. Marijana Blečić, učesnice su imale priliku da se upoznaju sa procedurom upisa djece u vrtić „Vrela Ribnička“ u okviru Javnu prosvetne ustanove „Đina Vrbica“, pa je radionici prosustvovala i vaspitačica Milica Otašević koja je još posebno ukazala na važnost i značaj ranog vaspitanja i obrazovanja. Nakon radionice učesnicama su podijeljeni i higijenski paketi.

Sljedećeg dana za učesnice radionice priredili smo zajednički iftar, budući je u toku ramazanski post uoči Bajrama koji stiže u četvrtak 13. maja.

Radionica i iftar za romsko-egipćanske žene su dio aktivnosti koji realizujemo u okviru projekta „Civilno društvo u akciji za promociju prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“ koji finansira Evropska unija kroz projekat Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava (EIDHR).

Projekat implementira Help i partnerska romska organizacija mladih „Koračajte sa nama Phiren-Amenca“.

U nastavku pogledajte atmosferu sa radionice u petak:

Izložba „Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana“ predstavljena i u Nikšiću

4.05.2021

Izložba devetoro mladih romsko-egipćanskih (RE) autora iz Podgorice i Berana predstavljena je u proteklih sedam dana i Nikšićanima u Javnoj ustanovi „Nikšićko pozorište“ .

Izložba je u decembru organizovana povodom obilježavanja Dana ljudskih prava 10. decembra u Skupštini Crne Gore. Izložba je potom predstavljenja i u Bijelom Polju i Beranama kao jedna od brojnih aktivnosti u okviru projekta „Civilno društvo u akciji za promociju prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“ koji fiansisra Evropska unija kroz projekat Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava (EIDHR). Projekat implemntira Help i partnerska romska organizacija mladih „Koračajte sa nama Phiren-Amenca“.

Izložbu je otvorio selektor fotografija i trener devetoro srednjoškolaca, poznati fotograf Dejan Kalezić, inače Nikšićanin.

Osam srednjoškolaca i jedna učenica završnog razreda osnovne škole, su autori izložbe: Besart Krasnići, Daut Đukatani, Elmedina Jašaraj, Enis Zumberi, Erđan Beriša, Ersan Beriša, Jasmina Beriša, Muhamed Ahmetaj i Sadrija Krasnići.

Selektor izložbe je ugledni crnogorski fotograf -Dejan Kalezić.

Dvojica autora postavke fotografija Erđan Gianni Beriša i Enis Eni Zumberi su takođe u okviru istog projekta uradili rep pjesmu koja se bavi ljudskim pravima Roma i Egipćana “Ko si da mi sudiš”. Pjesma je takođe pomovisana na otvaranju izložbe.

Nakon izlože održan je i Okrugli sto na kojem smo okupili predstavnike lokalnih instiutucija Nikšića iz službi važnih za pristup osnovim pravima – zapošljavanju, obrazovanju , zdravstvenim uslugama i socijalnom staranju.

Bila je to prilika da predstavnici RE ogranizacija iz Nikšića, grada koji broji značajnu romsko-egipćansku zajednicu kao i pojedinci iz RE populacije, te predstavnici drugih NVO koje se bave ljudskim pravima ove najugoženije kategorije stranvništva u Crnoj Gori, razmijene i sučele mišljenja o najvažnijim pitanjima iz svakodnevnog života građana.

ICT Coretex i Help podržaće mlade i marginalizovane grupe u sticanju IT vještina

29.04 2021

Švedska vlada je kroz Regionalni program za inkluzivni ekonomski razvoj u istočnoj Evropi i Zapadnom Balkanu podržala razvoj crnogorskog ICT klastera Cortex uz pomoć njemačkog Help-a i partnerske organizacije švajcarskog Helvetas-a.

Organizacija za razvoj novih tehnologija ICT Cortex i Help potpisali su danas Sporazum u cilju podrške razvoju crnogorskog ICT klastera u okviru projekta „Rekonomija“ koju Help sprovodi u partnerstvu sa Helvetasom (Helvetas Swiss Intercooperation).

“Rekonomija” je novi projekat koji će podržati razvoj vještina, znanja i posredovanja na Zapadnom Balkanu. Doprijeneće boljem funkcionisanju poslovnih usluga, obezbijeđivanju kvalifikovane radne snage, kao i promociji regionalnog brenda.

ICT klaster Cortex namjerava postići te ciljeve kroz usklađivanje, organizaciju i sertifikaciju obuka, podržavanjem internacionalizacije, jačanjem izvoznog potencijala i jačanjem IT sektora kao strateške industrije na nacionalnom nivou. Očekuje se da će članice klastera obučiti 100 ljudi u domenu IT sektora, do kraja trajanja projekta „Rekonomija“.

U praksi, to će takođe značiti brendiranje regiona putem stimulisanja konkurentnosti preduzeća u privatnom sektoru i stvaranje kritične mase kvalifikovane ženske radne snage, mladih i drugih marginalizovanih grupa kako bi se generisao inkluzivniji i održiviji razvoj.

Svrha Sporazuma koji je potpisan sa ICT Cortexom je u stvaranju poslovnog okruženja koje eliminiše barijere za brži razvoj IT industrije, kvalitetnije i sigurnije poslovanje za članove ICT klastera, širenje na druga tržišta i digitalizacija državnog aparata i ekonomije Crne Gore.

“Raduje nas činjenica da smo prepoznati od strane Helpa kao inkluzivno udruženje koje ima za cilj da kreira ambijent za jačanje IT sektora i stvaranju uslova da IT sektor postane okosnica budućeg razvoja Crne Gore. Vjerujemo da ćemo opravdati dato povjerenje i na najbolji način iskoristiti finansijsku pomoć koja nam je od značaja za pozicioniranje ICT Cortexa i podizanje svijesti javnosti o značaju postojanja jednog ovakvog udruženja, kao i promociju programa edukacija koji planiramo.” – saopšteno je iz ICT klastera Cortex.

“Ovaj program je prilika za nas da obezbijedimo pristup novom, budućnosti orjentisanom sektoru – mladima – tako što ćemo im omogućiti da steknu moderne digitalne vještine koje će im osigurati pristojan život u njihovim zemljama”, naglasio je Klaus Mock regionalni koordinator Help-a.

Aktivnosti koje će finansirati Help usmjerene su na početne akcije koje planira ICT klaster i olakšavaju pokretanje njihovog dugoročnog djelovanja u Crnoj Gori i zapadnom Balkanu. Help putem ovog ugovora podržava klaster u pokretanju kampanje koja će se sastojati od niza marketinških aktivnosti u cilju podizanju svijesti o postojanju klastera.

Pored toga, Help će takođe finansirati stvaranje dvojezične web stranice, knjige grafičkih standarda i izradu HR softvera.

Tender: Sanacija i rekonstrukcija objekta za uzgoj svinja br. 2 u UIKS-u Spuž

Njemačka nevladina organizacija

Help – Hilfe zur Selbsthilfe

Oglašava nadmetanje u prikupljanju ponuda za:

IZBOR IZVOĐAČA GRAĐEVINSKIH RADOVA ZA

Sanaciju i rekonstrukciju objekta za uzgoj svinja br. 2 u uiks-u spuž opština danilovgrad, ref. br. pmne-soe005-21-21-10

Predstavnike kompanija zainteresovanih da posjete objekat koji se rekonsturiše, molimo da pošalju kopiju lične karte osobe koja bi obišla mjesto izvođenja radova na e-mail helphelp@t-com.me do 19.04.2021 u 10 sati

Poruke mladih Roma za 8.april Međunarodni Dan Roma

Međunarodni dan Roma, 8. april, je dan savljenja romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi suočavaju.

Za ovu važnu i lijepu priliku smo izdvojili poruke sjajnih mladih ljudi iz romske zajednice sa kojima Help-a sarađuje na projektu „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana“ koji finansira Evropska unija. Partner na projektu je romska organizacija mladih „Koračajte sa nama Phiren Amenca.

Video je povodom 8. aprila osmislio Centar za afirmaciju RE-populacije -CAREP.

Video je emitovan jutros i na Javnom servisu RTVCG kao i na TV Nikišić, ali je njegova glavna namjena, prema ideji CAREP-a, da se proslijedi školama da bi se većinska populacija na informativno-edukativan način upoznala i približila svojim sugrađanima romske populacije.

Istim povodom i u okviru istog projekta Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori odazvala se pozivu CAREP-a da svoju zgradu osvijetle u bojama romske zastave. Incijativu su prihvatile i Ambasada SAD u Crnoj Gori kao i Glavni grad Podgorica. Tako će večeras uz američku Ambasadu i most Milenijum biti u bojama romske zastave.

Evo kako je sinoć izgledala zgrada Delegacije EU:

Delegacija Evropske unije u Podgorici- Dan Roma- među ostalim aktivnostima obilježava i Muzikom protiv predrasuda– promovišući mlade romske muzičare „Giannija & Enija“ kojima smo pomogli da snime spot za njihovu prvu rep pjesmu „Ko si da mi sudiš“ takođe u okviru Help-ovog projekta „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana“ .

U programu obilježavanja Dana Roma u Bijelom Polju će Romski pokret i Romski klub kulture RoCk dodijeliti nagradu Romsko srce „Javnoj ustanovi Srednja stručna škola“ u Bijelom Polju.

Uz prigodan program koji slavi romski identitet i kulturu predviđeno je i obogaćivanje bibliotečkog fonda škole sa 40 knjiga školske lektire.

Predstavljanje UPRE i radionica o zagovaranju za ostvarivanju RE ciljeva

5. 04. 2021

Romske nevladine organizicije i pojedinci -aktivisti okupili su u prethodna tri dana u Podgorici na radionici na kojoj je predstavljena mreža UPRE – Ujedinjeni pokret Roma i Egipćana (RE) – na romskom „gore“.

Različite aktivnosti u okviru projekta „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana“ koji finansira EU, trenzima i obukama proizvele su ovu važnu incijativu- Koaliciju romskih i egipćanskih organizacija civilnog društva –UPRE čiji je primarni cilj okupljanje RE organizacija i njihovo zajedničko osnaživanje radi što boljeg djelovanja za dobrobit romsko-egipaćanske zajednice ili zajednica.

Okupljanje RE organizacija na jednom mjestu i njihov koordinarni rad može biti dobar način ili model da se konkretni problemi ove zajednice rješavaju na efikasniji način nego o sada – sticanje boljeg uvida u konkretne probleme zajednice i formulisanje bolje platforme za njihovo rješavanje – odnosno aktivnije učešće u kreiranju politika i uticaju na odluke koje se odnose na RE populaciju.

Izvršni direktor romske organizacije mladih, „Koračajte sa nama -Phiren Amenca“ Elvis Beriša, partner Help-a na ovom projektu, predstavio je platformu i prijedlog statuta ove neformalne građanske incijative čiji je cilj okupljanje romskih organizacija i pojednica oko zajedničkih pitanja važnih za unaprijeđenje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori.

Okupljeni oko koalicije ili mreže UPRE- prisutni romski aktivsti saglasili su se da je cilj bolja i efikasnija platformu preko koje bi lakše identifikovali brojne i probleme koji tište RE populaciju, a koji se sporo ili nikako ne rješavaju, a potom zajednički koodinasano vodili kampanju zagovaranja za rješavanje tih problema prema odgovornim adresama- lokalnim i državnim nivoma vlasti.

Učesnici radionice, ogranični na 15-tak predstavnika RE organizacija i pojedinaca, zbog mjera za suzbijenje pandemije COVID-19, razmatrali su najbolje modalitete rada UPRE i u narednih 10-tak dana planirana je konkretizacija potpisivanjem pristupnice ovoj građanskoj incijativi.

Istovremeno je za učesnike skupa organizovan i trening-obuka za vođenje kampanja javnog zagovaranja i predstavljeni najbolji praktični primjeri.

Trener je bio Goran Đurović koji ima dugodišnje iskustvo rada u NVO sektoru i praksu borbe za prevazilaženje raznih administrativnih i instutucijalnih barijera kada je riječ o rješavanju određenih socijalnih i ekonomskih problema na lokalnom i nacionalnom nivou.

Help i Phiren Amenca projekat “Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori” realizuju uz finansijsku podršku Evropske unije odnosno Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava (EIDHR).

U proteklih godinu i po dana u okviru ovog projekta RE nevladine organizacije i aktivisti pojedinačno su bili su učesnici brojnih aktivnosti i pored vanrednih okolnosti nastalih usljed pandemije COVID-19.

Osim snaženja samih RE organizacija kroz jačanje njihovih kapaciteta i sposobnosti, projektom smo imali i još uvijek realizujemo različite aktivnosti usmjerne na žene i mlade iz RE populacije, kako na ekonomskom planu tako i obrazovno kulturnom osnaživanju i promovisanju, a tu je važan segment pravne i tehničke pomoći pri legalizaciji neformalnih objekata u romskim naseljima.

Slijedi fotogalerija sa radionice:

Izložba fotografija mladih Roma i Egipćana u Polimskom muzeju

12. 03. 2021

Treća po redu destinacija za izložbu „Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana“ je Berane, gdje smo zahvaljući direktorici Polimskog muzeja Violeti Folić u četvrtak izložili fototografije devet mladih srednjoškolaca, Roma i Egipćana iz Berana i Podgorice.

Gospođa Folić je otvarajući izložbu nagalasila da joj je posebno drago što su na ovaj način vrata ove važne institucije kulture otvorena za RE zajednicu, jednu od najranjivijih grupacija u Crnoj Gori i to baš kroz radove ovih mladih ljudi koji su kvalitetom, ali i time na koji su način kroz objektiv kamere prikazali kako vide svijet oko sebe, pokazali da je budućnost pred njima.

„Upravo zato smo rado otvorili vrata Polimskog muzeja za ove talentovane mlade i ljude i potrudićemo se da im i ubuduće budu otvorena za sve slične incijative, koje imaj imaju za cilj promociju romsko-egipćanske kulture, kao zajednice koja može ponuditi svoju bogato kultrno-istorijsko nasljeđe“, navela je Folić.

Izložba je jedna od aktivnosti koju Help implementira zajedno sa našim partnerima iz i Romske organizacije mladih „Koračajte sa nama Phiren Amenca“, u okviru projekta „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“, zahvaljujući finansijskoj podršci EU odnosno njihovom instrumentu za podršku demokratiji i ljudskim pravima (EDIHR).

Ova izložba nije samo jedna projektna aktivnost, nama je jako bitna, imajući na umu činjenicu da je jako mali broj aktivnosti koje se sprovode na nivou Crne Gore, a koje imaju veze sa promocijom prava Roma kroz neku vrstu umjetnosti, rekao je izvršni direktor „Koračajte sa nama Phiren Amenca“ Elvis Beriša.

„Berane je treća opština po broju romskog i egipćanskog stanovništva i svijesni smo svi da je romska zajednica među najpogođenijim, pa možda i najpogođenija od svih ostalih sa ili bez Covida 19, i da nemaju ono što se drugim zajednicama podrazumijeva. Mi u Phiren Amenca smatramo da su mladi Romi i Romkinje najveći branioci ljudskih prava romske zajednice i samim tim je bitno da se prepozna i iskoristi ovakav resurs, kako bismo kao društvo imali bolje rezultate u inkluziji romske zajednice. Nova generacija obrazovanih Roma i Romkinja je i više nego spremna da iskoristi priliku da pokaže koliko može i želi da doprinese crnogorskom društvu, samo nam omogućite pravo na to. To su, kao što vidite, jednom malom aktivnošću vrijedno iskoristili mladi i danas smo bogatiji za jednu izložbu.Ovakva izložba je jedan od inovativnih pristupa mladih Roma i Romkinja koji su kroz objektiv željeli da pokažu da smo drugačiji od onoga kako nas drugi gledaju,“ poručio je Beriša.

I Aziz Alija, iz beranske romske organizacije „Pružena ruka“ naglasio je da su u uslovima pandemije koronavirusa njegovi sunarodnici dodatano pogođeni.

„Logično je stoga da je protekla godina dodadatno otežala uslove života u oba romska naselja u Beranama – Riversajdu i Talumu. Znate i sami da su uslovi za život i rad, posebno ako nemate stalno zaposlenje, a što je najčešće slučaj kada je riječ o RE zajednici, izuzetno teški i to se u velikoj mjeri osjetilo u našoj zajednici, i pored povremene humanitarne pomoći koju smo dobijali. Dakle u ovim vanrednim okolnostima- pravo na život u pristojinim uslovima, svakako je primarano. Ipak i pored ovih vanrednih okolnosti, posebo mi- mladi Romi i Egipćani- kroz različite aktivnosti u zajednici i uz pomoć nevladinih organizacija radili smo i na drugim segmentima inkluzije Roma i Egipćana u društvo, kroz osnaživanje samih RE- NVO, upoznavanjem sa korpusom ljudskih prava ali i mehanizmima kroz koja ih možemo ostvariti“, nagalsio je Alija koji je posebno ponosan na svoje sugrađane koji su među autorima postavke izložbe.

„Kao Beranac, sa posebnim ponosom mogu reći da su dvojica od devet autora ove postavke -Erđan Beriša i Enis Zumberi (Gianni & Eni) u okviru projekta “Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana” otišli i korak dalje tako što su snimili rep pjesmu “Ko si da mi sudiš” koja je bavi ljudskim pravima naše zajednice“.

Osim Ginnija i Enija, autori izložbe su i Besart Krasnić, Daut Đukatani, Elmedina Jašaraj, Ersan Beriša, Jasmina Beriša, Muhamed Ahmetaj, Sadrija Krasnići. Selektor izložbe je ugledni crnogorski fotograf Dejan Kalezić.

Mi iz Help-a smo posebno zahvalni direktorici Polimskog muzeja što nam je omogućila da izložbu „Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana“ postavimo u ovoj važnoj instituciji kulture koja svojim značajem nadilazi lokalni karakter i sakuplja i čuva istorijske artefakte, ne samo Polimlja, već i Crne Gore od 1955. godine – dakle već više od 65 godina.

Jednako kao crnogorska i kulturne baštine svih ostalih zajednica koje žive na ovim prostorima, čuvaju se u sličnim institucijima, kao svjedočanstvo o trajanju i razvijanju kroz povijest. To međutim nažalost nije tako u slučaju romsko-egipćanske (RE) zajednice, iako su već dugo naši sugrađani i sunarodnici i dijele sa nama i dobro i zlo. Nećemo reći ništa novo kada kažemo da su diskriminacija i etnička distanca glavni uzroci zbog kojih RE zajednica, na ovim prostorima nema svoje sopstvene institucije kulture u kojima bi sakupljali, čuvali i promovisali svoju, ne malu već vrlo bogatu i posebnu istorijsku baštinu.

Nadamo se da će ova izložba kao i druge aktivnosti i vrste pomoć koju Help pruža u više od 20 godina rada sa romskom zajednicom u Crnoj Gori, jednog dana zajedničkim naporima i nas iz civilnog sektora i državnih institucija, rezultirati time da i RE zajednica ima svoje posebno mjesto za sakupljanje kulturnoistorijske baštine. Ali zelimo da isto tako redovno, a ne rijetko, kao ovakvim prilikama i na ovakvim mjestima dijele svoju kulturnu bastinu, sa ostalim zajednicama u Crnoj Gori, gdje su formalno ali još uvijek ne i suštinski – ravnopravni. Ovo je rekli bismo, jedan od dobrih koraka u tom pravcu.

Izložba je prvi put predstavljena 10.decembra na Dan ljudskih prava u Skupštini Crne Gore, a potom 18. februara u Bijelom Polju u javnoj ustanovi „Ratkovićeve večeri poezije“.

Odmah nakon izložbe na istom mjestu smo održali i okrugli sto na kojem se govorilo o konkretnoj inkluziji RE u lokalnu u Beranama. Potrudili da okupimo ovdje i predstavnike romko-egipćanske zajednice ali i naravno i predstavnike institucija sistema – Opštine, obrazovnih i zdravstvenih intitucija, Centra za socijalni rad i Zavoda za zapošljavanje- svih koji su od ključnog značaja za pružanje podrške i pomoći RE zajednici u ovom gradu i redovno, a posebeno u uslovima pandemije koju živimo već godinu dana.

Bila je to prilika da svi skupa razmotrimo koje su to ključni problemi sa kojima se susrijećemo kada je u pitanju inkluzija RE zajednice u Beranama, šta lokalne instutucije i službe, poput socijalnog, zavoda za zapošljavanje, medicinskih i obrazovnih ustanova čine da se ti poblemi rješavaju- kako sa druge strane sama zajednica gleda na pristup ovim službama i institucijama.

Ispred Opštine, a prestavljajući postignuto iz lokalne stragije, Ljubinka Mijović je naglasila da je dugoročni cilj da se prestane sa getoizacijom RE zajednice u ovom gradu, te da je u tom cilju Opština Berane u proteklih godinu dana dodijelila 18 stambenih jednica za građane RE populacije kroz program socijalnog zbrinjavanja.

Svi su se odazavali pozivu u i u intenzivnoj raspravi i dijalogu zaključili da se problemi u pristupu obrazovanju intenzivno i mnogo bolje nego ranije rješevaju uz pomoć nadležnih institucija i podršku NVO organizacija, kroz organizovani prijevoz đaka, mentore u nastavi kao i stipendije za učenike osnovne i srednje škole. Naglašeno je da je situacija sa zapošljavanjem zbog pandemije koronavirusa posebno izazovna u Beranama, kao i drugdje u proteklih godinu dana.

Poseban izazov u ovom gradu, prema riječima predstavnika Centra za socijalni rad, ali predstavnika same RE populacije, predstavljaju nevolje sa neriješenim statusom, a uglavnom je riječ o izbjeglima i raseljenima sa Kosova, koji ovdje žive već više od 20 godina i u međuvremenu su osnovali porodice. Naročito je otežan postupak registracije njihove djece, a time i pristup, zaštita i ostvarivanje nekih od osnovnih prava. I sami predstavnici RE zajednice i Centra za socijalni rad smatraju da je velika birokratija i često, za ovu ugoženu populaciju skupa i nedostižana papirologija, jedna od ključnih prepreka za regulisanje pravnog statusa.

No neregulisani pravni status, prema riječima doktorice Suzane Savović, nije prepreka za pružanje osnovne medicinske zaštite romsko-egipćanskoj djeci u Beranama. Problem sa papirologijom, kako je rekla, nastaje kada su neophodna dalja liječenja, ali ne i za osnovnu zdravstvenu zaštitu.

Dr. Savović je posebno naglasila da su za svu djecu u oba RE naselja u Beranama svake godine organizovana redovna vakcinisanja i da niti jednom nijesu preskočili nikoga- do prošle godine, kada zbog pandemije COVID-19 nijesu mogli organizovati vakcinaciju na uobičejen način posjetom Riversajdu i Talumu.

Skupa smo zaključili da bi po ovom pitanju zajedničkom akcijom instutucija sistema i nas iz civilnog sektora ubrzo mogli pronaći način da organizujemo redovnu vakcinaciju RE djece u Beranama, uz poštovanja svih propisanih mjera za borbu protiv koronavirusa.

I izložba i okrugli sto organizovani su uz poštovanje mjera nadležnih za prevencijn širenja panedmije COVID-19.

Biljana Jovićević

Konsultacije o projektu za medijatore u utorak u Baru

22.02.2021

Help u saradnji sa Romskim Savjetom, u utorak 23. februara, organizuje konsulatacije za Rome i Egipćane (RE) zainteresovane za učešće u projektu za medijatore u inluziji Roma i Egipćana u Ulcinju.

Konsultacije će se održati u 1o sati održati u Maloj sali Opštine Bar .

U toku je inače javni poziv za prijavljivanje za medijatore svih zainteresovanih kandidata/kandidatkinja za obuku za Saradnike/saradnice u socijalnoj inkluziji Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki u oblasti zdravstva, zapošljavanja i socijalne zaštite u 11 opština u Crnoj Gori: Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Tivat i Ulcinj.

Prijave na poziv mogu se slati do 26. februara.

Riječ je o projektu “Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za socijalnu inkluziju”. Cilj organizovanja konsultacija je informisanje zainteresovanih predstavnika RE o obuci koja će biti organizovana u okviru projekta, a u cilju osposobljavanja saradnika u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u oblasti zapošljavanja, socijalno zaštite i zdravstvene zaštite.

Projekat se fokusira na jačanje socijalne inkluzije romske i egipćanske populacije kroz pružanje kvalitetnog posredovanja tako što će 60 potencijalnih saradnika i saradnica u socijalnoj inkluziji biti obučeno za obavljanje poslova saradnika za socijalnu inkluziju Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki u oblastima zdravstva, zapošljavanja i socijalne zaštite u 11 opština u Crnoj Gori: Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Tivat i Ulcinj.

Nakon sprovedene licencirane obuke kroz projekat će se omogućiti rad najmanje 40 saradnika i saradnica u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u zdravstvenim centrima i bolnicama, kancelarijama Zavoda za zapošljavanje, Biroima rada i centrima za socijalni rad, u ovim opštinama i unutar romskih i egipćanskih zajednica/naselja, a u trajanju od 12 mjeseci.

Konsultacije se organizuju u skladu sa propisanim mjerama zaštite od pandemije uzrokovane virusom COVID 19.

Help i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava predstavili su projekat koji se realizuje u okviru zajedničkog Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu i vrijedan je pola milona eura (500.382,05 eura), a finansira ga Evropska komisija.

Partneri na projektu su Glavni grad Podgorica, Opština Berane i Opština Ulcinj.

Izložba „Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana“ u Bijelom Polju

22.02.2021

„Bijelo Polje je grad kulture, možemo slobodno reći da kultura stanuje u Bijelom Polju“ rekao je direktor „Ratkovićevih večeri poezije“ Kemal Musić koji je Help-u omogućio da se u njihovoj prestižnoj gradskoj instituciji Kući Rista Ratkovića, održi izložba fotografija „Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana“, čiji su autori romsko-egipćanski (RE) srednjoškolci iz Podgorice i Berana.

U četvrtak 18. februara u Bijelom Polju je otvorena izložba koja će se u ovom gradu moći pogledati dvije sedmice.

Kemal Musić je naglasio da je kao dugogodišnji novinar obišao veliki broj RE naselja i uvjerio se u kako teškim uslovima ova zajednica funkcioniše i kako se stvari sporo mijenjaju, ali je naglasio da mu je posebno drago i da ga posebeno kod ove izložbe „oduševaljava radost ovih fotografija“.

„Dakle taj težak romski živi samo je osjenčen kroz nekoliko fotografija u ovoj postavci. Ali ono što ova izložba prije svega sugeriše jeste život, a život je osnovno ljudsko pravo“.

Elvis Beriša iz Help-ove partnerske organizacije na ovom projektu- romske organizacije mladih „Koračajte sa nama -Phiren Amenca“ je naglasio da mu je u sklopu brojnih aktivnosti na projektu „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“, posebeno draga ova aktivnost,jer je fokus na mladima.

„Fotografije koje možemo vidjeti u ovom tako značajnom domu kulture su rezultata višemjesečnog rada sa mladima i njihovog viđenja i perspektive ljudskih prava. To je važno posebno danas kada primjećujemo da stalno raste ta distanca prema ovoj zajednici, a mladi iz RE populacije žele da vide stvari drugačije. Dakle nijesu prikazali loš život RE zajednice već afirmišu ono što naša zajednica trenutno radi i živi -i prije svega, afirmisanje obrazovanja. Mi u Phiren Amenca vjerujemo da su mladi pokretači pozitivnih promjena u zajednici i vjerujemo da se promjene mogu desiti samo uz obrazovanje“.

Regionalni koordinator Help-a, Klaus Mock je naglasio da je veoma zahvalan našem domaćinu, Kemalu Musiću, direktoru Ratkovićevih večeri poezije, što je omogućio nama i mladim romskim i egipćanskim aktivistima Kuću Rista Ratkovića kao jedno od centralnih mjesta kulture u Bijelom Polju za prikazivanje fotografija koje su napravili mladi i kojima nam pokazuju perspektivu njihovog života.

„Kako i dalje postoji velika razlika u životnom standardu između romske i egipćanske zajednice i većinskog stanovništva, verujem da će opština Bijelo Polje dati svoj doprinos da pomogne da se značajno poboljša opšta situacija Roma u ovoj opštini. Jednake mogućnosti za građane da se uključe u građanski i politički život su ključne za demokratiju. Iz tog razloga mi u Help-u kroz projekat koji finansira EU ‘Civilno društvo u akciji za promociju prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“’ podržavamo nekoliko romskih organizacija koje će postati glavni promoteri tih prava“.

Jedna od aktivnosti koju smo pomogli je i osnovanje Romskog kuturnog kluba RoCK u Bijelom Polju. Rozana Božović je ispred ove organizacije naglasila koliko je za Rome važna kultura i identitet zbog čega je i osnovan klub kulture. U znak zahvalnosti za pomoć u osnivanju kluba ali i za sve što je Help -u proteklom periodu radio i radi na pomoći RE zajednici, Božović je Mocku uručila prvu nagradu-zahvalnicu „Romsko srce“ koje će u budućnosti redovno dodjeljivati pojedincima ili organizacijima koje daju doprinos integarciji Roma.

Aziz Diberi ispred beranske RE organizacije „Pružena ruka“ posebno je bio ponosan što su dvojica od autora postavke, mladi Beranci i istovremeno autori rep pjesme koja se bavi ljudskim pravima.

„Upravo kroz ovu izložbu fotografija “Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana” moji mladi sunarodnici su pokazali da i pored toga što nam startne pozicije nijesu iste, možemo i nudimo ovom društvu -isto što svi ostali. Kao Beranac, sa posebnim ponosom mogu reći da su dvojica od devet autora ove postavke -Erđan Beriša i Enis Zumberi u okviru projekta “Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana” otišli i korak dalje tako što su snimili rep pjesmu “Ko si da mi sudiš” koja se bavi ljudskim pravima naše zajednice. Kažu da je umjetnost uvijek najbolja kada je angažovana i ja mislim da su mladi Romi i Egipćani to sa ova dva primjera najbolje i pokazali“.

Izložba “Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana” je dio programa „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“, koji realizuje Help u saradnji sa partnerskom romskom organizacijom mladih „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“, uz finansijsku podršku Evropske unije, odnosno Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava (EIDHR).

Prvi put je otvorena u Skupštini Crne Gore na Dan ljudskih prava 10. decembra uz prisustvo Predsjednika Skupštine Alekse Bečića, koji je i otvorio izložbu, i šefice Delegacije EU u Crnoj Gori Cristine Oane Popa.

Selektor izložbe je ugledni crnogorski fotograf -Dejan Kalezić.

Nakon Podgorice, izložba je stigla u Bijelo Polje, a planiramo da je predstavimo i u još nekoliko gradova u Crnoj Gori u kojima sarađujemo sa RE zajednicama.

Slijede fotografije sa otvaranja u Bijelom Polju:

U petak 19. februara smo takođe u Bijelom Polju održali okrugli sto na kojem smo sa predstavnicima romskih NVO kao i sa građanima RE populacije razgovarali o inkluziji ove zajednice u opštini Bijelo Polje.

O izazovima i problemima sa kojima se suočava RE zajednica razgovarano je i sa predstavnicima obrazovnih instutucija i Zavoda za zapošljavanje, te Romske kancelarije koja funkcioniše pri opštini Bijelo Polje.

Građani RE populacije su posebno ukazali na potrebu što veće angažovanosti Romske kancelarije na pužanju pomoći građanima ove zajednice u ostvarivanju prava u javnom sektoru.

Šejla Pepić, mlada romska aktivistkinja i naš model mladih i usješnih RE žena, govorila je o svom ličnom iskustvu, mlade obrazovane romske aktivistkinje te kako i na koji način podstaći mlade da se bore za svoja prava, a protiv svih oblika dikskriminacije.

Slijede i fotogafije sa okruglog stola:

Help-ova priča o Milici

8. 02. 2021

Milica Brajović je odrasla u Dječjem domu Mladost u Bijeloj, da bi se kada je postala punoljetna vratila u svoj rodni Danilovgrad, gdje uz nesebičnu pomoć tamošnjeg Centra za socijalni rad gradi život. U njenu životnu priču prije godinu dana uključio se i Help.

Milica je bila korisnik projekta „Unaprijeđen pristup tržištu rada za žene i mlade na sjeveroistoku Crne Gore“ koji kofinansiraju Evropska unija i Vlada Crne Gore u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku, zahvaljujući kojem je prošla obuku za cvjećara – posao koji veoma voli.

Milica je takođe i korisnik jednog od socijalnih stanova koje je u Spužu radio Help-a a koji su dati na raspolaganje Centru za socijalni rad u Danilovgradu.

Priča o Milici Brajović svjedoči kako je uz zajednički rad i brigu institucija, odnosno onih koji rade u njima, kao i svih drugih u sistemu podrške, poput nas iz Help-a, moguće pomoći onima kojima je podrška potrebna.

Mi iz Help-a smo se sa Milicom upoznali još prije godinu dana kada se uselila u jedan od socijalnih stanova koje smo gradili u okviru projekta “Podrška socio-ekonomskoj stabilnosti regiona zapadnog Balkana 2019-2020″, koji je finansirala njemačka Vlada.

Help kao posrednik između nezaposlenih i poslodavaca

25.12.2020

Kako to u praksi izgleda, pogledajte na sljedeća dva primjera – u radionici „Zlatne ruke“ i fabrici namještaja „Arte Home“- jedan u Bijelom Polju, drugi u Beranama.

U okviru projekta „Unaprijeđen pristup tržištu rada za žene i mlade na sjeveroistoku Crne Gore“ koji finansira Ministrstvo finansija –Direktorat za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći, Help je na sjeveru Crne Gore implementirao projekat čiji je cilj bio pomoći nezaposlenima da se obuče, prekvalifikuju i nađu posao, a poslodavcima da dođu do deficitarne i stručne radne snage.

Premjera spota za pjesmu „Ko si ti da mi sudiš“ Gianni & Eni

11. 12. 2020

Povodom Dana ljudskih prava Erđan Beriša i Enis Zumberi, Gianni& Eni srednjoškolci iz Berana promovišu svoju pjesmu „Ko si ti da mi sudiš“.

Pjesma i spot snimljeni su u okviru programa „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“, koji realizuje Help u saradnji sa partnerskom romskom organizacijom mladih „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“, i uz finansijsku podršku Evropske unije (EIDHR).

Autori: Gianni& Eni,

Mix/master: Ruki,

Kamera i monataža: Tripl Dabl,

Instrumental :Vugla beats

Snimano u KERUŠI studiju, Berane

Bečić: Moramo uložiti napore za bolju i izvjesniju budućnost Roma i Egipćana u Crnoj Gori

10.12.2020

Svjesni činjenice da se Romi i Egipćani kao marginalizovana društvena grupa suočavaju sa brojnim problemima u pogledu diskriminacije, društvene isključenosti i generacijskog siromaštva, moramo uložiti posebne napore kako bi poboljšali kvalitet njihovog života, i omogućili im izvjesniju budućnost, porčio je predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić danas na otvaranju izložbe radova mladih Roma i Egipćana pod nazivom „Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana“ .

„U današnjim vremenima velikih izazova, uzrokovanih pandemijom koronavirusa i složenim ekonomskim prilikama, potrebno više nego ikada posebnu pažnju posvetiti zaštiti ljudskih prava i sloboda, jer samo na taj način možemo govoriti o budućnosti i istinskom napretku. Naša bezrezervna posvećenost evropskom putu, vođena zajedničkim vrijednostima, najbolja je potvrda iskrene namjere da svakodnevno unapređujemo položaj ljudskih prava svih građanki i građana, bez obzira na njihove razlike“, rekao je Bečić.

Govoreći o današnjoj postavci u Skupštini, predsjednik Bečić je naveo da je povodom Međunarodnog dana ljudskih prava naročita pažnja posvećena promociji i zaštiti ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori, u namjeri da se istakne značaj njihove potpune inkluzije i ravnopravnosti u crnogorskom društvu.

Bez njih, ili bez bilo koje druge zajednice, koje predstavljaju kulturnu raznolikost i bogatstvo Crne Gore, nemoguće je govoriti o istinskom pomirenju i dugotrajnom miru, zaključio je predsjednik Skupštine.

Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Cristina Popa kazala je da je glavna poruka povodom Dana ljudskih prava udruživanje napora u borbi za jednakost, pravdu i ljudsko dostojanstvo.

„Evropska unija ostaje najveći podržavalac promocije i zaštite ljudskih prava, posebno ranjivih grupa kao što su Romi i Egipćani i LGBTQ. Uprkos značajnoj podršci EU i angažovanju institucija i civilnog društva, prema najnovijim istraživanjima, ove dvije grupe su i dalje na dnu socijalne ljestvice i suočavaju se sa marginalizacijom u crnogorskom društvu“, istakla je Popa u obraćanju.

Ambasadorka Popa je navela da EU nastavlja da se udružuje sa civilnim društvom i drugim relevantnim akterima u zalaganju za zaštitu i poštovanje ljudskih prava, bilo građanskih i političkih, socijalnih, ekonomskih i kulturnih prava.

Kao dio ovog projekta, za koji je EU obezbedila 150 000 eura, podržano je više od 250 mladih Roma da učestvuju u nizu društvenih i kulturnih aktivnosti u svojim zajednicama. Pored toga, 15 mladih Roma, koji su uspješno završili školsku godinu, prošlo je obuku za vršnjačke edukatore i povećalo svoje znanje o ljudskim pravima, kao i fotografiji, navela je ambasadorica Popa.

Jedna od njih je autorka nekoliko fotografija, mlada romska aktivistkinja Jasmina Beriša, koja je i zlatni savjetnik Ombudsmana.

“Od moje 10-e godine se bavim aktivizmom, kada sam prvi put učestvovala na radionicama o ljudskim pravima.Da me je prije toga neko pitao šta su ljudska prava, diskriminacija, dostojanstvo i slično ja ne bih znala odgovoriti na to pitanje. Ta radionica je bila velika pokretačka snaga za mene. Zašto? Saznala sam nešto novo, saznala sam šta je diskriminacija, saznala sam da sam ja nekad bila žrtva diskriminacije i da sam ja nekoga diskriminisala, tačnije da sam ja nekome ugrozila ljudska prava i da je neko meni ugrozio ljudska prava”

Ova odlična učenica Osnovne škole “Božidar Vuković Podgoričanin” koja se bori se za Luču, konstatuje na Međunarodni dan ljudskih prava da situacija u praksi nije sjajna.

„Sada da pođemo do prodavnice vidjećemo dijete pred vratima prodavnice koje prosi, ulicom da prođete sigurna sam da ćete vidjeti barem jednu majku sa djetetom u naručju koje je gladno i na taj način pokušavaju da nešto zarade. Da pođete u bilo koju stambenu zgradu sigurna sam da većina mladih stanovnika nema mogućnost da se zaposli. Možemo da pođemo i do nekog romskog naselja, to naselje je u potpunom haosu, dim na svakoj strani, okolina je potpuno zagađena, i kako onda da se štitimo od pandemije korona virusa.Imam potrebu još nešto da Vam kažem : jednog dana, putem do škole srela sam sedmogodišnje djete koje je bilo u veoma lošem fizičkom stanju, pocijepanoj odjeći, sav isprljan, ali uprkos svemu tome, to dijete poštuje ono što je država rekla a to je da nosi masku. On je ispunio svoju obavezu, međutim pitanje je da li to radi i država, da li ona ispunjava svoje obaveze i da li se odgovorno odnosi prema svim svojim građanima?“, zapitala se Jasmina Beriša.

Poznati crnogorski fotograf Dejan Kalezić, mentor romskih i egipćanskih tinejdžera autora fotografija i selektor 28 radova koji čine postavku izložbe, istakao je da mu je rad na ovom projektu predstavljao zadovoljstvo jer je devetoro mladih kroz fotografije prikazalo svoja osjećanja, htjenja i način na koji vide ljudska prava.

„Čestitam vam Međunarodni Dan ljudskih prava sa željom da svaki sljedeći obilježavamo ovako lijepim načinom kao što je ova današnja izložba a da imamo što manje razloga da ukazujemo na kršenja ljudskih prava“, rekao je Kalezić.

Regionalni koordinator organizacije Help Klaus Mock kazao je da je ova organizacija odlučila da i Dan ljudskih prava iskortisti za reafirmaciju zaštite ljudskih prava Roma, iako je Međunarodni dan Roma 8. april i zahvalio se Skupštini na prihvatanju inicijative i organizovanju ovog događaja.

„Budući da i dalje postoji velika razlika u životnom standardu, romske i egipćanske zajednice, u odnosu na većinsko stanovništvo, vjerujem da će crnogorski parlament odigrati svoju ulogu da bi pomogao značajnom poboljšanju opštih uslova za Rome u Crnoj Gori, tražeći od crnogorskih vlasti da intervenišu radi boljeg života ove zajednice“, rekao je Mock.

Jednake mogućnosti za sve građane, uključivanje u građanski i politički život su ključne za demokratiju. Iz tog razloga, prema riječima regionalnog koordinatora, mi u Help-u kroz projekat „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“ koji finansira EU, podržavamo nekoliko romskih organizacija koje će postati pokretači ostvarivanja njihovih prava.

„Ponosan sam što mogu napomenuti da je Help tokom 25 godina rada na Balkanu i više od 20 godina rada u Crnoj Gori uvijek imao fokus na poboljšanju teških uslova u kojima žive romske i egipćanske zajednice i da će i dalje biti na njihovoj strani“.

Elvis Beriša, izvršni direkotor NVO „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“, kazao je da su mladi i obrazovani Romi i Romkinje, najveći branioci ljudskih prava u Crnoj Gori, ne samo romskih, već svih zajednica.

„Izložba koju danas imamo prilike da vidimo, organizovana je na inovativan način, koji je i svojstven omladinskom aktivizmu. Nadamo se da će ubuduće biti praksa da mladi ljudi, kao u ovom slučaju kroz svoj objektiv, imaju priliku da pokažu kako oni vide ljudska prava, umjesto da se na romsku zajednicu i njihova prava gleda iz ugla većine“, istakao je Beriša.

Kako je reako drago mu je što su se danas okupili u ovom velikom domu, gdje se kroji sudbina svih naroda u Crnoj Gori, pa samim tim i romskog, i što ima priliku da ukaže na potrebe romske zajednice.

„Vrata ovog doma treba da budu otvorena da se glas naroda čuje. Ali, dozvolićete da se podsjetimo, jer svjedoci smo svi, da se ipak glas najugroženijeg naroda u Crnoj Gori i Evropi do sada nikada nije mogao čuti u ovom domu na način kako svi drugi narodi imaju mogućnost. Ne možemo kazati da smo demokratska zemlja, ako u 21 vijeku imamo zakone koji otvoreno diskriminišu jedan narod, koji onemogućavaju da se i njihov glas čuje u najvećem domu jedne zemlje kakav je Parlament. Zato, s ovog mjesta šaljem čvrstu poruku svim donosiocima odluka da imaju na umu da i romska zajednica želi da uživa pravo na pravo glasa i izbora“, poručio je Beriša.

Oragnizaciji “Koračajte sa nama –Phiren Amenca” upravo je danas na Dan ljudskih prava nagrađena sa međunarodnom nagradom Roma Youth Project Award za najbolji omladinski projekat u Evropi – za projekat „Mladi za mlade“.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić uručio je nagradu fotoapart Muhamedu Ahmetaju, jednom od autora koji je prema riječima Dejana Kalazića iskazo najveću kreativnost i uloženi trud, iako izložba nije imala takmičarski karakter.

Nakon Skupštine ovu vrijednu postavku izložićemo i u još nekoliko crnogorskih gradova.

Izložba je dio programa „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“, koji realizuje Help u saradnji sa partnerskom romskom organizacijom mladih „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“, uz finansijsku podršku Evropske unije, odnosno Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava (EIDHR).

Biljana Jovićević

Videa : Skupština Crne Gore Fotogrfije : Skupština Crne Gore i Help

fa04d2f3ddb8a2c011f3a38486dc81c8_XL-990x660-1

fa04d2f3ddb8a2c011f3a38486dc81c8_XL-990x660-1-960x526

Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana

Da vrlo često „slika vrijedi 1000 riječi“ priznaju čak i oni kojima je riječ zanat. Samo jedan kadar uhvaćen u pravom momentu iz pravog ugla i sa dovoljno svjetlosti često će vam ispričati ono za šta ne rijetko riječi nijesu dovoljne. Ovi mladi ljudi pred kojima je život pun izazova ali i očekivanja, kroz fotografije odabrane za izložbu u povodu Dana ljudskih prava, ispričali su kako vide sebe, svoju ulogu u društvu i svijet koji ih okružuje, a koji ih još uvijek prečesto ne vidi kao ravnopravne.Nadamo se da će vam biti zadovoljstvo ali i poučno, da vidite kako tinejdžeri iz ove, ničim opravdano marginalizovene romsko-egipćanske (RE) zajednice u crnogorskom društvu, vide ljudska prava.

Mi u Help-u vjerujemo da nema boljeg načina za obilježavanje 25 godina rada na Zapadnom Balkanu, od davanja prilike onima pred kojima je budućnost i na koje računa i RE, koja je godinama u našem fokusu, ali i cijelo crnogorsko društvo.

Biljana Jovićević

Autori:

Besart Krasnići
Daut Đukatani
Elmedina Jašaraj
Enis Zumberi
Erđan Beriša
Ersan Beriša
Jasmina Beriša
Muhamed Ahmetaj
Sadrija Krasnići

Selektor:

Dejan Kalezić

Besart Krasnići

Daut Đukatani

Elmedina Jašaraj

Enis Zumberi

Erđan Beriša

Ersan Beriša

Jasmina Beriša

Muhamed Ahmetaj

Sandrija Krasnići

Predsjednik Skupštine otvoriće izložbu „Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana

10. 12. 2020

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić otvoriće izložbu radova djece RE populacije „Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana“, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – 10 decembra.

Ovom prilikom, prisutnima će se obratiti Oana Kristina Popa, šefica Delegacije EU u Crnoj Gori, Klaus Mock, regionalni koordinator organizacije „Help“, Elvis Beriša, izvršni direkotor NVO „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“ i u ime mladih RE populacije, jedna od autora postavke i zlatni savjetnik ombudsmana, Jasmina Beriša.

Selektor izložbe je poznati crnogorski fotograf Dejan Kalezić.

Izložba će biti otvorena danas, sa početkom u 12 sati, u holu Skupštine.

Izložbu radova djece RE populacije organizuje Skupština Crne Gore u saradnji sa njemačkom humanitarnom regionalnom organizacijom „Help“, NVO romskom organizacijom mladih „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“ i Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori.

Izložba koja sadrži 28 fotografija, dio je programa „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“, koji realizuje organizacija „Help“ u saradnji sa partnerskom romskom organizacijom mladih „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“, uz finansijsku podršku Evropske unije, odnosno Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava (EIDHR)

U toku podjela pomoći za najugoženije građane širom Crne Gore

9. 12. 2020

U Crnoj Gori je u toku raspodjela humanitarne pomoći Help-a koju finansira njemačka Vlada.

Help-ovi aktivisti, kao i opštinske organizacije Crvenog krsta trenutno po crnogorskim opštinama dijele pakete pomoći u hrani, higijeni i školskom proboru za najugroženije kategorije stanovništva.

Pomoć je namijenja za ublažavanje posljednica epidemije COVID-19, koja je dodatno otežala socijalni položaj najranjivijih kategorija stanovništva Crne Gore.

Sve ukupno se dijeli 3210 paketa hrane i higijene za 1605 porodica. Osim hrane i higijene, aktivisti Help-a dijele i 800 paketa školskog pribora.

Crnogorsko ministarstvo rada i socijalnog staranja dalo je podršku ovim mjerama, za koje vjerujemo da će olakšati život najugoženijim građanima u uslovima pandemije.

Ukupna vrijednost ovog projekta koji finansira Vlada njemačke preko Ambasade u Podgorici je 50 hiljada eura.

Od početka pandemije koronavirusa, u martu, Help- je u više navrata dijelio pomoć u hrani i higijeni najugrožnijim građanima širom Crne Gore. Takođe smo, da bi olakšali proces online učenja dijelili mobilne telefone za djecu, kao i tablet uređaje za lakšu komunikaciju sa spoljnim svijetom u više javnih ustanova širom Crne Gore.

U nastavku fotografije sa terena širom Crne Gore.

Njemačka Vlada i Help pomažu najugoženije građane pogođene pandemijom COVID-19

16.11.2020

Ukupno 1100 paketa hrane i higijene i 800 kutija školskog pribora biće podijeljeno najugroženijem stanovništvu u Crnoj Gori. Novi projekat Help-a, koji finansira Ambasada Njemačke u Podgorici, namijenjen je kao pomoć najugrožnijim kategorijama građana dodatno pogođenim posljedicama panedimije COVID-19.

U osam opština sjevera Crne Gore: Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Petnjici, Plavu, Rožajama, Gusinju, Pljevljima kao i Nikšiću, biće podijeljena hrana i higijena, dok će ugrožnim kategorijama u centralnom i južnom dijelu Crne Gore biti podijeljen i školski pribor.

Dio paketa sa školskim priborom biće podijeljen i u Beranama, Bijelom Polju i Nikšiću.

Crnogorsko ministarstvo rada i socijalnog staranja dalo je podršku ovim mjerama, za koje vjerujemo da će olakšati život najugoženijima u uslovima pandemije.

Help će pomoć dijeliti u koordinaciji sa Crvenim krstom Crne Gore i uz poštovanje mjera za borbu protiv pandemije COVID-19. Raspodjela paketa pomoći počeće početkom decembra.

Ukupna vrijednost ovog projekta koji finansira Vlada njemačke preko Ambasade u Podgorici je 50 hiljada eura.

Help u Beranama, Bijelom Polju i Nikšiću predstavio projekat za medijatore

16.11.2020

Prošle sedmice su u tri crnogorske opštine, Nikšiću, Beranama i Bijelom Polju održane konsulatacije o projektu za medijatore, na kojima je svim zainteresovanim pripadnicima romsko-egipćanske (RE) populacije približeno šta projekat podrazumijeva i na koji se način mogu uključiti u njegovu realizaciju.

Posebna pažanja posvećana je pojašnjenju kako se zainteresovani za ulogu medijatora, odnosno saradnika za pomoć u socijalnoj inkluziji mogu prijaviti za obuku.

Riječ je o projektu “Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za socijalnu inkluziju”. Cilj organizovanja konsultacija je, kako smo rekli, informisanje zainteresovanih predstavnika RE o obuci koja će biti organizovana u okviru projekta, a u cilju osposobljavanja saradnika u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u oblasti zapošljavanja, socijalno zaštite i zdravstvene zaštite.

Konsultacije se organizuju u skladu sa propisanim mjerama zaštite od pandemije uzrokovane virusom COVID 19.

Podsjetimo, Help i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava predstavili su početkom mjeseca projekat koji se realizuje u okviru zajedničkog Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu i vrijedan je pola milona eura (500.382,05 eura), a finansira ga Evropska komisija. Partneri na projektu su Glavni grad Podgorica i opštine Berane i Ulcinj.

Konsultacije o projektu za RE medijatore 12. novembra u Beranama i Bijelom Polj

11.11.2020

Help u saradnji sa Romskim Savjetom, organizuje konsulatacije za Rome i Egipćane (RE) zainteresovane za učešće u projektu za medijatore 12. novembra u Beranama i Bijelom Polju.

U Bijelom Polju će se konsultacije održati od 10 sati do 11 i 30, u Centru za kulturu Bijelo Polje, u maloj sali.

U Beranama od 13 do 14 časova i 40 minuta, u zgradi Opštine Berane u maloj sali.

Konsultacije se organizuju u skladu sa propisanim mjerama zaštite od pandemije uzrokovane virusom COVID 19.

Podsjetimo, juče su Help i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava predstavili projekat koji se realizuje u okviru zajedničkog Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu i vrijedan je pola milona eura (500.382,05 eura), a finansira ga Evropska komisija. Partneri na projektu su Glavni grad Podgorica, Opštine Berane i Ulcinj.

Konsultacije o projektu za RE medijatore 9. novembra u Nikšiću

Help u saradnji sa Romskim Savjetom, organizuje konsulatacije za Rome i Egipćane (RE) zainteresovane za učešće u projektu za medijatore 9. novembra u Nikšiću u peridou od 11 do 14 sati u kancelariji Help-a, koja se nalazi na adresi ul. Radoja Dakića bb Nikšić.

Konsultacije se organizuju u skladu sa propisanim mjerama zaštite od pandemije uzrokovane virusom COVID 19.

Predstavljen projekat bolje integracije Roma i Egipćana uz pomoć posrednika

05.11.2020

Help i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava predstavili su crnogorskoj javnosti novi projekat „Socijalno uključivanje Roma i Egipćana (RE) uz posredovanje saradnika za inkluziju“.

U praksi to znači da će Help organizovati obuku i rad saradnika za inkluziju koji će građanima romske i egipćanske zajednice olakšati pristup javnim službama u 11 crnogorskih opština, a time i podići kvalitet života.

Tatjana Anđelić, načelnica Odjeljenja za evropske integracije, programiranje i implementaciju EU fondova u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Vlade rekla je da je projekat veoma značajan, prije svega za romsku i egipćansku populaciju u Crnoj Gori.

„Prije svega želim da naglasim da ovaj projekat predstavljamo danas 5. novembra, kada je i Svjetski dan romskog jezika, i iskoristila bih ovu priliku da svim pripadnicima i pripadnicama romske populacije u našoj zemlji, a i šire čestitam ovaj dan, sa željom da čuvaju, gaje i promovišu svoj jezik, kao sopstvenu baštinu, jer je jezik bitna prije svega kulturološka odlika svakog naroda,“ rekla je Anđelić.

„Projekat će doprinjeti unaprijeđenju poznavanja i sprovođenja antidiskriminacione politike od strane nadležnih institucija i službi – naročito na lokalnom nivou, kroz aktivnosti jačanja administrativnih kapaciteta, ali i koordinaciju, mentoring i umrežavanje saradnika u socijalnoj inkluziji“ dodala je predstavnica Vlade.

Kako je rekla Vlada je posvećena kreiranju i implementaciji politika za brže i potpuno socijalno uključivanje, kao i poboljšanje ekonomskog položaja RE populacije.

„Te politike svakako sadrže mjere i aktivnosti koje kroz zajednički rad svih nadležnih institucija, imaju za cilj da pruže pomoć pojedincu i njegovoj porodici, jer na taj način ubrzavamo procese integracije romske i egipćanske zajednice u cjelini. Znate da smo donijeli Strategiju za socijanu inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori za period 2016-2020 godine, koja počiva na principima ravnopravnosti, zabrane diskriminacije i jednakih šansi. Crna Gora je i potpisnica Poznanjske deklaracije, u kojoj su definisani ciljevi, koji će doprinijeti nastavku integracije romske i egipćanske zajednice u našoj državi. Obaveza svih nas je da implementiramo antidiskriminacione politike kroz poštovanje ljudskih prava svih građana i građanki. U isto vrijeme, neophodna je dobra koordinacija svih nadležnih institucija, naročito onih na lokalnom nivou“.

Regionalni koordinator Help-a, Klaus Mock je ocijenio da su postignuta neka poboljšanja, ali da ostaje dug put do postizanja stvarne jednakosti za Rome i Egipćane.

„Marginalizacija opstaje, a mnogi Romi i Egipćani i dalje se suočavaju sa kombinacijom disproporcionalne diskriminacije i socijalno-ekonomske isključenosti u svom svakodnevnom životu. Mi iz Help-a, zajedno sa lokalnim i međunarodnim partnerima – posljednjih smo 20 godina radili na poboljšanju položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori u oblastima jednakosti, inkluzije, učešća, obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva i stanovanja. Početkom ovog novog projekta pojačavamo napore da unaprijedimo pristup Roma i Egipćana njihovim pravima. Naše iskustvo – koje je podržavno iskustvom iz drugih zemalja Balkana – je da su potrebni posebni sistemi podrške za Rome i Egipćane da bi se došlo do suštinskog poboljšanja položaja Roma i Egipćana“.

Upravo iskustvo u Help-u je sticao Dijamant Pajazitaj RE meidjator za socijalnu inkluziju i zapošljavljanje koji je naglasio da je njegovo iskustvo pokazalo da su posrednici za pristup socijalnim službama izuzetno važni za premošćavanje barijera sa kojima se ova zajednica suočava.

„Jako je važno uspostaviti kontakt i zadobiti povjerenje zajednice, kojima pomažemo u premošćavanju raznih barijera u suočavanju sa svakodnevnim problemima u pristupu javnim institucijama. Naša uloga je posebno značajna kada je riječ o obrazovanju, zapošljavanju, socijalnoj i zdravstvenoj zaštitim, naročito za starije građane, kao i veoma često za premoštavanje jezičke barijere. Saradnja sa institucijama sistema je dobra od momenta kada je prepoznata naša uloga u posredovanju. Pozvao bih sve zainteresovane pripadnike RE zajednice da se prijave za ovu obuku. To je prilika da rade na unapređenju sopstvenog, ali i položaja cjelokupne RE zajednice“, navodi Pajazitaj.

Regionalni koordinator je sa ponosom istako kako je Help ovaj instrument donio već 2014. godine u okviru programa pomoći za Rome i Egipćane koji žive na Koniku u Crnoj Gori.

„Kao što vidite, trebalo je dosta vremena – ali na kraju je standardizacija RE medijatora uspješno završena i oni su sada priznati instrument spreman za uvođenje u svim opštinama sa značajnom populacijom Roma i Egipćana. Vjerujem da se obukom oko 60 Roma i Egipćana i eventualnim zapošljavanjem 40 medijatora za RE populaciju u oblastima zdravstva, socijalne zaštite i zapošljavanja, može postići stvarni napredak u životima romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori“, poručio je Klaus Mock.

Socijalna inkluzija romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori poboljšaće se pristupom koji uključuje širenje mreže kvalifikovanih saradnika i omogućiće obuku, i rad saradnika u socijalnoj inkluziji Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki u sektorima zdravstva, zapošljavanja i socijalne zaštite u 11 opština u Crnoj Gori: Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Tivat i Ulcinj, rekla je između ostalog predstavljajući projekat koordinatorka Dijana Anđelić.

Projekat se realizuje u okviru zajedničkog Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu i vrijedan je pola milona eura (500.382,05 eura), a finansira ga Evropska komisija. Partneri na projektu su Glavni grad Podgorica, Opštine Berane i Ulcinj.

Načelnica Tatjana Anđelić je rekla da je Vlada Crne Gore posvećena kreiranju i implementaciji politika za brže i potpuno socijalno uključivanje, kao i poboljšanje ekonomskog položaja Roma i Egipćana u našoj državi.

Press konferencija se organizovana je u skladu sa propisanim mjerama zaštite od pandemije uzrokovane virusom COVID 19.

Foto-radionica za pripremu izložbe RE mladih u Skupštini Crne Gore

2. 11.2020

U Podgorici je 1. novembarskog dana održana foto-radionica na kojoj se grupa mladih srednjoškolaca iz Berana i glavnog grada priprema za izložbu njihovih najboljih radova na temu ljudskih prava, koja će se 10. decembra otvoriti u Skupštini Crne Gore.

Izložbu „Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana“, a u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, otvoriće predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, uz prisustvo Delegacije EU u Crnoj Gori.

Mladi iz Podgorice i Berana u narednih mjesec dana, uz instrukcije trenera, poznatog crnogorskog fotografa Dejana Kalezića, kroz objektiv aparta- fotografijom će pokušati iskazati svoja osjećanja, misli i ideje o ljudskim pravima, kao univerzalnom temelju svakog humanog i civilizovanog društva.

Najbolje fotografije u selekciji Dejana Kalezića biće izložene u zdanju crnogorskog Parlamenta, a autor ili autorka najbolje fotografije biće nagrađen profesionalnim foto-apartom. Izložbu ćemo potom prikazati u nekoliko crnogorskih gradova.

Smatrali smo da je izlaganje najboljih radova mladih Roma i Egipćana u parlamentu, prilika da se ovi mladi ljudi na djelu uvjere da će se njihov rad i trud valorizovati, a prisustvo visokih zvanica i najvišem zakondavnom domu države, praktičan način da im se pokaže da su dobrodošli i ravnopravni građani crnogorskog društva.

Foto -radionica je organizovana u okviru projekta „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava RE u Crnoj Gori“ koju Help realizuje u saradnji sa partnerskom organizacijom Romska organizacija mladih „Kočajete sa nama-Phiren Amenca“.

Projekat finansira Evropska unija preko EDIHR-a.

Slijede fotografije sa nedjeljne radionice :

Nastavak uspješne saradnje na resocializaciji zatvorenika u UIKS-u

30. 10. 2020

Saradnja Help-a sa Upravom za izvšenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu, na različitim programima koji pomažu resocijalizaciju zatvorenika i stvaranje boljih uslova za ljude na odsluženju zatvorske kazne, uspješo je nastavljana. Početkom sedmice, nakon višemjesečne obuke, praktične i teoretske, uspješno je održano polaganje završnog testa za zatvorenike koji su se obučavali za bageriste.

Usmeno i teorijsko polaganje pred Komisijom za šest kandidata koji su se obučavali, okončano je tako što su svih šestorica dobili sertifikat o zvanju bageriste.

Pomoćnik direktora UIKS-a, Husein Nurković posebno je zadovoljan zbog saradnje sa Help-om, jer na ovaj način, kako kaže, skupa unapređujemo postizanje jednog od ključnih ciljeva:

„Da se ovi ljudi po završtku boravaka ovdje vrate na najbolji mogući način u civilni život sa znanjem i iskustvom, dakle da im se omogući da se što prije resocijalizuju i uključe u društveni život,“ rekao je Nurković dodjeljujući sertifikate petorici sada, kvalifikovanih bagerista.

„Ovo je, ja se nadam za vas koji ste pohađali ovaj kurs izuzetno značajan korak za bolje sjutra po isteku kazne. Kada se vratite kući ukazaće vam se prilika da živite od svog rada. Zato vam želim sve najljepše i nadam se da će vam ovo iskustvo i znanje omogućiti da se sjutra vratite normalnom životu“, poručio je pomoćnik direktora UIKS-a.

Na dodjeli diploma falio je jedan od polaznika obuke, kojem je dan ranije istekla kazna, te je odmah po završenom polaganju izašao iz zatvora. Diploma će mu biti naknadno uručena i sigurno će mu biti od koristi za zapošljenje jer je- bagerista, jedno od deficitarnih zanimanja u Crnoj Gori.

Regionalni koordinator Help-a, Klaus Mock je rekao da mu drago što se ukazala prilika da uradimo još jedan ciklus dodatnog obrazovanja zatvorenika u UKIS-u.

„Ovo će vam rekao bih pružiti veće šanse na tržištu rada. Drago mi je što se ukazala prilika da bude i nečeg dobrog od vašeg boravaka ovdje. To je nešto što, čini mi se, bi moglo da vas okrene u drugom pravcu. Želim vam sve najbolje u budućnosti i čestitam na uspješno položenom testu i dobrim rezulatima koje ste postigli“.

Predsjednik Komisije za polaganje, Žarko Borovinić posebno je bio zadovoljan jer je jedan zatvorenik na pismenom dijelu testa dobio maksimalan broj bodova- 100, što prema njegovim riječima „potvrđuje želju tih ljudi da se po izlasku uz zatvora aktivno uključe u privredne i društvene tokove“.

„Odlično je i što je rezulat usmenog testa pokazao njihovu posvećnost, ali još je važnije što se vidi u praksi da su zaista posvećeno izučili ovaj zanat“.

Pojedni od njih su tako dobro savladali bager, da su praktično i na testu pokazali da mogu sa njim sve što hoće da urade.

U ime petorice zatvorenika- polaznika obuke zahvalio se Samir Beriša koji je ujedno i osvojio 100 maksimalnih poena na testu.

„Zahvaljujem se Hlep-u, koji nam je omogućio pohađanje ovakave obuke, da steknemo nove sposobnosti i idemo i korak dalje. Zahvaljumo i UIKS-u, što su nam omgućili da učestvujemo u ovakvoj vrsti obuke“.

Obuka zatvorenika za deficitarna zanimanju u Crnoj Gori realizuje se preko Help-ovog projekta „Podrška socio-ekonomskoj stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana, 2019-2020“ koju finansira njemačka Vlada – Ministarstvo vanjskih poslova, uz domaća ministarstva i lokalne samouprave.

Ovi ljudi koji su tokom odsluženja kazne vrijednim radom i obukom uspjeli sebi da osiguraju zanat koji im može biti od koristi po izlasku, na dodjelu sertifikata-diploma, došli su sa obaveznim maskama, koje su nezabilazne u vrijeme pandemije koronavirusa. I te maske su dio donacija Help-a, zapravo one se šiju u zatvoru od posebnog antibakterijskog matrijala, koji im je takođe obezbijedio Help. Kako su nam rekli, do sada je, nakon kratkotrajne obuke sašiveno više hiljada antibakterijskih maski.

U okviru pružanja pomoći usljed pandmije koronavirusa, Help je osim materijala za izradu maski, obezbijedio UIKS-u veću količinu sredstava za dezinfekciju kao i jedan broj tablet uređaja i kabina za razgovor za zatvorenike, što je od posebnog zanačaja u momentu kada su već sedam mjeseci zbog pandemije, posjete zatvoru zabranjene.

U okviru ovog projekta Help je sarađivao sa UIKS-om na više programa. Obezbijedlili smo im veliku savremenu mašinu za igradnju betonskih blokova, koja je sve do prošle sedmice proizvodila u punom kapacitetu. Tenutno na lageru imaju, kako nam je rekao i pokazao, načelnik Nikola Tanasilović, oko 6000 komada blokova. Tanasilović nam je pokazao i zid oko jedne zatvorske jedinice koji je u međuvremenu izgrađen od sopstvenih blokova proizvedenih sa novom „blokarom“.

Osim blokare i bagera, Help je ranije pomogao i izgradnuju savremenog pilićarnika na poljoprivrednom dobru koje se nalazi u sastavu zatvora u Spužu. Ovom smo prilikom, iako prvenstvno u posjeti zbog dodjela diploma obučenim bageristima, kao što možete vidjeti na fotografijama koje slijede, zabilježili produkte dijela naše saradnje sa UKIS-om: telefonske govornice i blokove za gradnju.

Kako se za ljudska prava boriti iz stomaka a koristiti domaće i međunarodne institucije

21.10.2020

Borba za nečija ugrožena prava počinje onda kada iz stomaka dobijete potrebu da stanete u nečiju ili sopstvenu zaštitu, rekla je otvarajući radionicu -trening za izgradnju kapaciteta romsko-egipćanskih (RE) NVO organizacija u Crnoj Gori, Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava (HRA).

Naravno, kako je dodao Danilo Ćurčić, stručnjak iz Srbije, iz Incijative 11 za ekonomska i socijalna prava (A11initiative) upravo iz oblasti zaštite ljudskih prava, a posebno zaštite manjinskih grupa, osim pobune iz stomaka, veoma je važno znati i kako se i gdje pobuniti i kome se obratiti za pomoć i zaštitu.

Na dvodnevnoj radinonici, koju su Help i Romska nevladina organizacija mladih „Phiren Amenca“ organizovali uz pomoć Akcije za ljudska prava (HRA), aktivisti romskih organizacija civilnog društva (NVO) su imali prilike da se upoznaju sa iskustvima i konkretnim primjerima organizacija i grupa koje se bave zaštitom ljudskih prava, da podijele sopstveno iskustvo iz dosadašnjeg rada i da čuju kako i na koji način se ubuduće uspješnije mogu zalagati za konkretne ciljeve.

Kada je riječ o diskriminciji RE populacije u Crnoj Gori, kao jedna od primjera, gdje je angažovanje NVO i obraćanje međunarodnim instutucijama urodilo plodom, naveden je slučaj protjerivanja i zamalo linčovanja romskih porodica u mjestu Božova Glavica kod Danilovgrada.

Podsjetimo, do protjerivanja Roma je došlo nakon što je u noći između 14. i 15. aprila 1995. godine nakon što je maloljetnu djevojku navodno silovao maloljetni Rom iz naselja Božova Glavica, nekoliko stotina građana Danilovgrada krenulo u osvetnički pohod. U tom naselju je bilo 74 Roma, od kojih su skoro polovina bila djeca. U rušilačkom pohodu uništeno je i spaljeno čitavo naselje, a Romi su uspjeli da pobjegnu.Policija je upozorila Rome da moraju da bježe, te da ih oni ne mogu zaštiti.

Jedan od prisutnih na našoj radionici bio je tada četvorgodišnje dijete i kaže da se i danas sjeća te noći, i toga kako im na autobuskoj stanici nijesu htjeli dozvoliti da uđu u autobus.U svakom slučaju, osam godina kasnije- 2003. godine, Komitet Ujedinjenih nacija protiv torture sa sjedištem u Ženevi, donio je odluku da je država Crna Gora dužna da nadoknadi štetu za 65 Roma, koji su aprilu 1995. godine na nehuman i ponižavajući način protjerani iz svojih kuća u naselju Božova Glavica kod Danilovgrada, u iznosu od 6 miliona eura.

Razgovarano je o poznatim slučajevima iz regiona od kojih su neki završili i pred sudom za ljudska prava u Strazburu, i bili pozitivno riješeni u korist građana čija su prava povrijeđena, kao što je primjera radi najpoznatiji slučaj u regionu- iz Bosne i Hercegovine poznat kao „presuda Sejdić Finici“, koja međutim ni više od deset godina kasnije još nije sprovedena u praksi.

Naime, Dervo Sejdić i Jakob Finci, građani i državljani BiH romske i jevrejske nacionalnosti, predali su državu BIH Sudu za ljdska prava u Strazburu, zato što im Dejtonski sporazum, kojim je okončan rat u BIH, a koji ujedno služi i kao Ustav BIH, ne omogućava, odnosno krši, jedno od osnovnih prava -da se kandiduju za državne i lokalne funkcije u zemlji. Prema Dejtonu to pravo u BIH, garantovano je samo državljanima BIH iz reda tri konstitutivna naroda -Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Sud u Strazburu presudio je u korist Derva Sejdića i Jakoba Fincija i provođenje te presude jedan je od ključnih uslova za napredak BiH u eurointegracijima, ali se, budući je riječ o „par excellence“ političkom pitanju presuda ne sprovodi iako BIH predstoje izbori 15. novembra.

Kako je trener Danilo Ćurčić naglasio, veoma je važno znati sve mehanizme i institucije koje stoje na raspolaganju od domaćih do međunarodnih, no prije toga je potrebno precizno utvrditi cilj- i to kroz komunikaciju sa samom zajednicom, u ovm slučaju RE.

U procesu definisanja cilja koji se želi postići, mora se voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti stavova i mišljenja svih članova zajednice, poput stavova žena i djece, ne samo lidera zajednica, potom je tu određivanja načina borbe za njihova prava, pravnim sredstvima, kampanjom medijskog pritiska, traženjem podrške od brojnih međunarodnih instutucija za zaštitu ljuudskih prava, pozivajući se na konvencije i standarde koji se primjenjuju u praksi, ali i o tome da se u postizanju određenih ciljeva zajednici ne nanese više štete nego koristi.

U praktičnom dijelu rada, drugog dana (21.10), uz pomoć trenera osmišljenja je cijela jedna kampanja za zagovaranje bolje zaštite prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori.

Radionica je organizovana u okviru projekta „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava RE u Crnoj Gori“ koju Help realizuje u saradnji sa partnerskom organizacijom Romska organizacija mladih „Kočajete sa nama-Phiren Amenca“ a koji finansira Evropska unija preko EDIHR-a.

U nastavku vam prenosima atmosferu sa radionice održane u hotelu Voco u Podgorici:

U Beranama u petak motivaciona radionica za raseljene

19.10.2020

U okviru projekta „Jačanje individualnih ekonomskih kapaciteta raseljenih osoba u Beranama“ koji finansira američka vlada preko Ambasada SAD u Podgorici – u okviru Fonda Julia Taft, u Bernama će se u petak 23.oktobra 2020. održati motivaciona radionica za raseljene i interno raseljene osobe.

Radionica će se održati u Regionalnom biznis centru- Rudeš u dvije grupe:

Prva grupa u 10 sati i druga grupa u 13 sati.

Prijave svih zainteresovanih za učestvovanje u jednoj od grupa na telefon : +382 69 307 719

Podsjetimo doprinos uključivanju raseljenih i interno raseljenih osoba u društveni i ekonomski život Crne Gore glavni je cilj novog projekta njemačke organizacije Help, čija realizacija počela je 1. septembra uz finansijsku podršku Ambasade SAD-a u Crnoj Gori, preko Fonda Džulija Taft (Julia).

Za ukupno 15 interno raseljenih osoba ovim projektom je predviđena pomoć koja će se realizovati na dva načina: kroz stručno usavršavanje u trajnju od 3 mjeseca, a do kraja projekta biće isporučeno 10 kompleta materijala/opreme prosječne vrijednosti 1.500 dolara za započinjanje ili širenje poslovnih aktivnosti za stvaranje prihoda odabranim korisnicima.

Fokus u aktivnostima biće na raseljenim i interno raseljenim osobama u Beranama, budući je sjeverna regija Crne Gore znatno nerazvijenija od centralnog i primorskog dijela, a time i manje šanse za zapošljavanje i podizanje životnog standarda. Berane ima drugu najvišu stopu nezaposlenosti u državi, a interno raseljene osobe još ograničeniji pristup tržištu rada.

Pozivamo sve zainteresovane ih da dođu na radionicu gdje će im svi detalji bit pojašnjeni i gdje će moći da preuzmu aplikacioni/ prijavni formular.

Takođe aplikacioni formular možete preuzeti i na našem sajtu.

APLIKACIONI FORMULAR – USA projekat

Romkinje i Egipćanke u Beranama u teškoj situaciji i ne poznaju svoja prava

15. 10.2020

Romkinje i Egipćanke (RE) u Beranama ne poznaju korpus svojih ličnih prava, kao ni pristupe njihove zaštite i ostvarivanja, zaključila je nakon radionice sa RE ženama u ovom gradu na sjeveru Crne Gore, trener Marijana Blečić, savjetnik za nastavu na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.

Situacija u kojoj se ove žene nalaze je prilično obeshrabrujuća.

U razgovoru sa RE ženama, naša instruktorka je saznala da one uopšte ne prepoznaju područje svojih prava, kao ni mehanizme zaštite, niti ostvarivanja. Primjera radi, nije im poznato koje su nadležnosti Opštine Berane, Biroa rada Berane, policije, a za koje mogu da im se obrate. Sve to, ali i svi ostali problemi sa kojima se na dnevnoj bazi suočavaju RE građanke i njihove porodice u Beranama, bile su teme o kojima se razgovaralo na radionici organizovanoj u okviru projekta „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“ koji finansira Evropska Komisija – Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR).

Njih 11 učesnica radionice su iskoristile priliku da se požale na vrlo teške životne uslove. Primarni problem je veliki otpad smeća koji se nalazi u naselju Rudeš. No niko od mještana se nije obraćao Opštini ili Javnom komunalnom kako bi se smeće uklonilo, već se ono gomila i stvara im teškoće u održavanju higijene domova, ali i opštih uslova života (neprijatan miris, otpad koji seže do ulaza u kuću itd).

Kako navodi instruktorka Blečić Romkinje i Egipćanke prepoznaju da bi se problem mogao riješiti dodatnim postavljanjem kontejnera i podrškom Komunalnog, koji bi kontinuirano dolazio po otpad, ali se niko nod njih nadležnima nije obratio za ovaj vid podrške i rješenja problema.

Takođe, učenice ističu da i same komšije nemaju isti odnos prema održavanju higijene stambenog i zajedničkog prostora (prilaza domaćinstvima), pa se žale i na ovaj problem, koji malobrojnima koje imaju pozitivan stav prema tome, zadaje još više problema.

Problem, kada je o higijeni riječ se pogoršao sa pandemijom koronavurusa.

Kako su same žene istakle nemaju sredstava za adekvatno održavanje higijene (lične, ostalih članova porodice/djece, domaćinstva). Naime, iako su većina njih primaoci socijalne pomoći (MOP), sredstva koja dobijaju nijesu dovoljna da adekvatno odgovore na mjere preporuke NKT-a (Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv COVID-19), pa i same kažu da nije ni čudo da „nemaju više korone“, jer ne mogu da poštuju preporučene mjere usljed čega brinu za zdravlje svoje djece.

RE žene u pristupu ostvarivanja svojih prava, kao i podršci koju dobijaju, prave velike razlike između NVO sektora i javnih ustanova, kaže Marijana Blečić.

RE žene navode da su dobili pomoć od Crvenog krsta, koju su dijelili u naselju Riversajd, ali je ona uvijek selektivna. Naime, kažu da ima znatan broj onih koji nikada nijesu dobili, ili su velike porodice dobile samo jedan paket pomoći, koji nije dovoljan. Kako su rekli, u obraćenju Centru za socijalni rad nailaze na konstantna odbijanja: „Nema ničega za vas“.

Od organizacija čiji rad prepoznaju, a od kojih su dobili pomoć navode Help. Od javnog sektora, kao pozitivno ističu rad Doma zdravlja i OŠ „Radomir Mitrović“.

Prema riječima Marijane Blečić, ključni je problem što se Romkinje i Egipćanke u Beranama suočavaju sa lošim ekonomskim uslovima i ne prepoznaju različite načine i mehanizme da to stanje poboljšaju.

Primjera radi kada je riječ o rješavanju njihovog pravnog statusa, nijedna od njih ne prepoznaje mehanizavm redovnog prijavljivanja u MUP, a kao problem navode i status svoje djece koja su rođena u Crnoj Gori, koja nemaju rješen status, pa nijesu ni državljani Crne Gore. Takođe, samo jedna od učesnica je prijavljena na Biro za zapošljavanje i nije poznavala mehanizam redovnog prijavljivanja, pa je skinuta sa evidencije u trajanju od pola godine. Istoj je nuđen sezonski posao, koji je morala da odbije zbog udaljenosti od porodice i obaveza koje ima prema djeci.

Blečić navodi i da su se četiri žene navele da bi im trebala pomoć oko prijave na Biro rada (prethodno nijesu poznavale pravo da kao i stranci imaju pravo na rad), ali i da bi radili poslove: čišćenja, čuvanja starije osobe itd.

Takođe, nijedna od njih nije znala da i pored nemanja završene osnovne škole (samo jedna od učesnica ima završenu OŠ u Makedoniji čiju diplomu još nije nostrifikovala, niti joj je poznato da to treba da uradi) stručne kvalifikacije itd., imaju pravo da budu prijavljene na Biro rada.

Kako je cilj Help-ovog projekta, koji realizujemo u saradnji sa partnerskom romskom organizacijom mladih „Korčajte sa nama- Phiren Amenca“, pomoći i osnažiti ovu populaaciju i posebno ih upoznati sa pravima na koja se mogu pozvati, Blečić je kao preporuke navela rad na kontinuiranom informisanju i upoznavanju RE žena o korpusu njihovih ličnih prava kao i sljedeće;

Pružiti podršku RE ženama oko pristupa pravima (pomoć oko popunjavanja formulara, pristupnica, dodatna objašnjenja);
Pružiti podršku RE ženama oko završetka osnovnog obrazovanja, ali i sticanja stručnih kvalifikacija koje bi ih preporučile za tržište rada;
Obezbijediti za RE domaćinstva kratkoročne pomoći, primarno sredstava za higijenu;
Obezbijediti bolju saradnju sa Birom rada Berane, oko prijave i traženja poslova bez kvalifikacije. Ne isključiti i neformalnu mrežu poslodavaca ili fizičkih lica koja bi se formirala, a kojima bi se mogle ponuditi usluge RE žena (čišćenje kuća/stanova, pomoć u seoskim domaćinstvima, pomoć u njezi starije osobe itd);
Pružiti podršku RE domaćinstvima oko uklanjanja otpada u saradnji sa javnim isntitucijama, kao i u popravci stambenih objekata u oba naselja (Riversajd, Peštica).

121164291_344861326784917_3715451417834497227_n

121169137_1442328629311163_5172704184095623559_n

121191830_336994670720475_9054484473143535876_n

121192758_529730304557835_956847695586434508_n

121193591_336441844348346_5014786634432804633_n

121195903_356872688890354_5483630640495374288_n

121213740_762454204319337_4160086390194504092_n-1

121213740_762454204319337_4160086390194504092_n-1-1

121213740_762454204319337_4160086390194504092_n-1-711x400

121213740_762454204319337_4160086390194504092_n-1-768x432

121246367_888991021633851_5125210924131085566_n

121246367_888991021633851_5125210924131085566_n-1

121278019_3468309199929447_6572991929595944922_n

Obuka žena i mladih na sjeveru prema planu – uprkos Covidu

14.10.2020

Uprkos pandemiji COVID-19, realizacija projekta „Unaprijeđen pristup tržištu rada za žene i mlade na sjeveroistoku Crne Gore“, realizuje se u najboljem redu, bez prekida, konstatovala je Danijela Armuš koordintorka Help-a na drugom sastanku radne grupe loklanih partnerstava za zapošljavnje održanom u Beranama u utorak.

U okviru projekta koji kofinansira EU, takođe je započeta dodatna licencirana obuka za sticanje diploma, za neko od deficitarnih zanimanja,za 15 najboljih polaznika obuke na radu. Podijeljena je oprema za 10 odabranih poslodavca, koji su se „na neki način“ obavezali da će nakon obuke na radu uposliti minimum po 1 osobu.

Armuš je još pojasnila da je Help pripremio prijedlog Memoranduma o saradnji izmedđu predstavnika Lokalne partnerske grupe za zapošljavanje, kako bi zajednički rad i sastanci, bili krunisani dokumentom kojim će se članove grupe obavezati daju svoj doprinos u cilju podsticanja zapošljavanja.

Konsultant Help-a na ovom projektu, Ivan Mališić fokusirao se na “Predlog za unapređenje poslovnog ambijenta u projektnoj oblasti”, kao i na projekte sa ciljem pospješivanja biznis sektora.

Predstavnica opštine Berane Tatjana Mališić Delević- je naglasila podršku ženskom preduzetništvu, koju realizuje opština i konkretne benefite koje žene preduzetnice ostvaruje preko tog projekta. Dodala je da i pored ove podrške, nema dovoljno projekata, posebno misleći na biznis sektor, jer preduzeća/poslodavci u većini ne izmiruju svoje poreske obaveze prema državi, te samim tim nijesu kvalifikovani da apliciraju za podršku. Takodje, veliki problem su nedovoljni kapaciteti predstavnika lokalne uprave u pripremi i realizaciji projekta. Mališić Delević je zaključila je da je neophodno da i lokalni partneri međusobno dobro funkcionišu, kako bi se neki projekat mogao realizovati.

Predstavnik poslodavaca iz preduzeće Lim Company doo, Vlatko Peković naveo je da bez subvencija države nema opstanka za bisnis. Preduzeća koja redovno izmiruju svoje obaveze izloženi su teškoćama u poslovanju. Subvencije od ministarstva ekonomije za zaposlene su više uvedene kako bi se očuvao socijalni mir nego očuvanje/podrška preduzetništvu i kao predlog navodi da država ne bi trebala da ograničava poslodavca brojem zaposlenih da bi dobio subvenciju.

Predstavnik opština Andrijevica, Marko Marković, kao problem u zapošljavanju vidi nemotivisanost lokalnog stanovništva i kako je rekao to što ‘’niko neće da radi za 200 €’’. Istakli su da bi se poljoprivredna proizvodnja mogla unaprijediti, ali nemaju zaštitu od države. Država bi i te kako trebala da zaštiti domaće proizvode i da teži ka očuvanju istih.

Predstavnica opštine Petnjica, Amela Ramdedović, je istakla da opština sprovodi niz aktivnosti u cilju zapošljavanja žena i mladih u saradnji sa Caritasom, kao i niz obuka u cilju sticanja osnovnih vještina traženja posla. Istakla je kako bi se komunikacija između ministarstava i lokalnih uprava trebala unaprijediti.

Opština Bijelo Polje ,prema riječima Ernada Suljevića, je izdvojila 40.000 € za podršku ženskom preduzetništvu, kao i za mlade. bIstakao je da gradjani često zloupotrebljavaju institut MOP-a (matrijalno obeznjeđenje porodica) i da oni sami moraju da budu proaktivni. Takođe, veliki problemi vide u sivoj ekonomiji, nepoznavanju propisa od strane nezaposlenih, funkcionisanju preduzeća u dijelu finansija. Kako kaže Suljević jako je važno stvoriti osjećaj kod ljudi koji su početnici u biznisu da su podržani i da nijesu sami.

Predstavnica Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG) kancelarija u Bijelom Polju -Slađana Nedović, je istakla da Zavod ulaže napore u podspješivanju zapošljavanja, pružanju obuka (posebno obrazovanje odraslih), ali da taj rad često nije adekvatno primijećen, iako je na tržištu rada dao dobre rezultate.

U cilju smanjena poslovnih barijera, potrebno je preduzetnike koji započinju svoju poslovnu avanturu, uputiti u sva prava i obaveze koje ima, pružiti pravu sliku kako treba da fukcionisati preduzeće.

Kada je riječ o obrazovanju odraslih potrebno je nekoliko obuka: edukacije višeg nivoa, poput računovodstvenog tehničara i podsticanje složenijih programa, a na obukama je neophodno prisustvo poreskog savjetnika.

Help- 25 godina rada u Jugoistočnoj Evropi -Zajedno u sjutrašnjicu

12.10.2020

Help u 2020 obilježava 25 godina djelovanja na Jugoistoku Evrope pod motom „Zajedno u sjutrašnjicu“ (Together for tomorrow).

U protekle dvije i po dekade djelovanja na ovim prostorima Help je prešao put od humanitarne organizacije koja je dijelila prvu i najneophodniju pomoć ugroženima na postkofliktnom Balkanu do humanitarno razvojne organizacije. Danas najugoženijim kategorijama stanovništva, raseljenima i interno raseljinima, re romsko-egipćanskoj zajednici (RE) kao najugroženijom manjini, kao i socijalno ugrožnim građanima kroz različite programe pomažemo u pronalaženju dugoročnih rješenja za bolji i inkuzivniji socijalni status.

Povodom 25 rada i realizacije brojnih vitalnih projekta, generalna direktorica Help-a, Karin Settele u posebnoj brošuri povodom vrijedog jubileja napisala je sljedeće:

Dragi čitaoci,

Help se može osvrnuti na 25 godina rada u Jugoistočnoj Evropi i period najintenzivnijih potreba uzrokovanih nasilnim konfliktima, ali i na godine nade i uspjeha u održivom razvoju.

Nažalost, pomirenje unutar i između pojedinih država u Jugoistočnoj Evropi ostaje izazov, etničke manjine su isključene, mnogi mladi ljudi nemaju perspektivu, a približavanje EU i njenim vrijednostima je sporo. Pored toga, posljedice pandemije koronavirusa jasno otkrivaju slabosti ovih država. Od vitalne je važnosti da ostanemo posvećeni promociji stabilnosti u Jugoistočnoj Evropi, a time i promociji zaštite, sigurnosti i samodefinisanja ljudi.

Zato, pod motom naše godišnjice „Zajedno u sjutrašnjicu“ pozivamo države, civilno društvo , preduzeća i sve pojedince da se zalažu za dobrobit ljudi. Možemo živjeti zajedno u mirnoj koegzistenciji samo ako preuzmemo odgovornost jedni za druge i djelujemo zajednički.

Željela bih da izrazim veliku zahvalnost našim kolegama koji svakodnevno demonstriraju posvećenost da pomažu ljudima u svojim matičnim zemljama dan za danom, i koji neprekidno uspostavljaju efikasna partnerstva. Na kraju, ali ne manje važno, zahvaljujemo se korisnicima koji su podijelili svoje priče i iskustva sa nama, kao i lokalnim zajednicama koje radeći sa nama doprinose uspjehu naših projekata. Takođe bismo željeli da se zahvalimo svim našim sponzorima i onima koji nas podržavaju. Znajući da smo svi posvećeni zajdničkom radu, imamo hrabrosti da nastavimo.

Uzbuđena sam što vam ovom brošurom pružam uvid u našu priču o uspjehu i nadam se da ćete uživati u čitanju.

Vaša,

Karin Settele

Generalna direktorica

Najbolje fotografije polaznika foto-radionice

30. 9. 2020

Nakon trodnevne foto-radionice za mlade Rome i Egipćane (RE) održane u Podgorici objavljujemo fotografije koje su tokom praktičnog rada uradili polaznici.

Izbor je napravio renomirani crnogorski fotograf Dejan Kalezić, koji je ovoj grupi mladih ljudi -upravo ovih dana srednjoškolaca bio trener tokom obuke.

Podsjetimo on nam je rekao da je „radionica bila veoma uspješna i da su polaznici pokazali zavidan nivo interesovanja i kreativnosti za fotografiju. Mislim da su i radovima u praktičnom dijelu to dokazali“.

Slijede fotografije:

Prve koje vam predstavljamo je uradio Adrijan Imeri iz Berana:

Slijede dvije fotografije Besarta Krasnićija iz Podgorice:

Elmedina Jašaraj iz Podgorice, na fotki gore, pozirala je ali i fotografisala i portrete i prirodu i okolinu

Erđanu Beriši iz Berana za portet je pozirao njegov kolega iz Podgorice:

Enis Zumberi takođe iz Berana, uradio je sljedeću fotku svog druga:

A Ersan Beriša iz Podgorice portretisao je drugaricu:

Jasmina Beriša na slici gore, inače zlatni savjetmik ombudsmana, autorica je sljedeće tri fotografije:

Muhamed Ahmetaj iz Podgorice sa foto-apartom, jednim od dest koje je Help obezbijedio za radionicu je zabilježio sljedeći kadar:

A Sadrija Krasnići iz Podgorice imao je zanimljiv fokus:

Samiji Imeriju iz Berana drugari su pozirali i unutra i van- na kiši:

I Sonita Gaši iz Podgorice bilježi takozvani „kupni plan“ :

Foto radionica, foto galerija i ljudska prava za mlade Rome i Egipćane

29 . 9. 2020

U Podgorici je od 26 do 28. septembra održana foto radionica za mlade Rome i Egipćane u kombinaciji sa temom o ljudskim pravima.

Grupa mladih srednjoškolaca iz Berana, Nikšića i Podgorice, kako ćete vidjeti iz fotografija koje vam donosimo, uživala je tri dana učeći teoriju i praksu o tajnama dobre fotografije.

Prema riječima Dejana Kalezića, poznatog i renomiranog crnogorskog fotografa, koji je imao više samostalnih izložbe, kod kuće i u inostranstvu, 15-tak mladih ljudi bilo je veoma zainteresovano za radionicu.

„Mogu da kažem da je radionica bila veoma uspješna i da su polaznici pokazali zavidan nivo interesovanja i kreativnosti za fotografiju. Mislim da su i radovima u praktičnom dijelu dokazali to. Iako je radionica trajala kratko usvojili su određena znanja koja će im pomoći u daljem bavljenju fotografijom. Saradnja sa polaznicima je bila odlična, aktivno su učestvovali kako u predavanjima tako i u komentarisanju urađenih fotografija i slobodno mogu reći da je i za mene ovo bilo odlično iskustvo“.

Dejan Kalezić je napravio odabir njihovih fotografija koje su uradili tokom praktičnog rada a koje ćemo posebno objaviti sjutra.

Na ovoj radionici učestvovala je ista grupa koja se obučavala i na radionici o ljudskim pravima za buduće mlade aktiviste, koju smo ranije ovog mjeseca održali na Njegušima, pa smo iskoristili i ovu priliku da mlade Rome i Egipćane podsjetimo na važnost ljudskih prava i obnovimo nedavno naučeno gradivo, koje će im vjerujemo koristiti u životu i radu.

Za taj dio trodnevne radionice bio je odgovoran Elvis Beriša direktor romske NVO mladih „Koračajete sa nama Phiren Amenca“, koja je partnerska organizacija Help-u na realizaciji projekta “ Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“ koji finansira Evropska Komisija – Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR).

Slijedi galerija fotografija sa trodnevne radionice -koja svjedoči o interesovanju mladih RE za fotografski zanat.

Na kraju svakog dana učesnici foto-radionice, sa Elvisom Berišom iz „Phiren Amence“ su se podsjetili i nekih važnih lekcija o ljudskim pravima. I tu su takođe aktivno učestvovali u vježbama.

Sjutra donosimo forografije koje su ovi mladi ljudi sami radili, a koje je odobaro njihov trener, renomirani fotograf Dejan Kalezić.

Berane i Bijelo Polje: Mladi RE na stručnoj obuci, nadaju se zaposlenju i ravnopravopravnom tretmanu u duštvu

24.9 . 2020

„Ovo će biti naše trajno opredjeljenje. Od Help-a smo dobili opremu- super kvalitetnu opremu za rad –stolice i ostale frizerske i berberske potrepštine. Mi planiramo jednog dana da otvorimo svoj salon“ rekli su nam Osmani Bajram i Ismet Krasnići, koji su na stručnoj obuci u frizerskom salonu San u Beranama.

Škrti na riječima, ali vrlo vrijedni i radni, prema njihovom koordinatoru i vlasniku salona Nusretu Agoviću.

Kratko su još dodali i sljedeće : „Super, super nam je ovdje i super nam ide. Radimo pet dana u nedjelji i imamo dobru praksu. Ima vremena da se zanat izuči kako treba. Iako je sve malo drugačije zbog Covida-19, mušterija ima“ , kažu Bajram i Ismet.

Njihov pretpostavljni Nusret Agović poznavao je dvojicu mladića i prije nego što su počeli usavršavanje u njegovom salonu u Beranama.

„Mogu reći da je riječ o vrijednim momcima, ja sam ih i ranije poznavao, prije nego što su počeli da rade kod mene, tako da nijesam ih baš naslijepo prihvatio kao saradnike. Maksimalno sam zadovoljan, poslušni su, a i trude se da nauče i anagažuju se maksimalno. Prate i slušaju moje savjete, tako da mislim da su za kratko vrijeme puno toga savladali. Nadam se da će još malo moći samostalno da rade u salonu“.

Agović se nada stabilizaciji situacije sa pandemijom i normalizaciji rada, a onda će se možeda otvoriti prilika da nekog od mladića zadrži u svom frizerskom salonu.

„Ako se sitaucija stablizuje, mislim na ovo što nas je sve zadesilo sa COVID -19, ako se situacija rasčisti i ljudi počnu normalnije na funkcinišu, a naša dijaspora da dolazi češće, postoji i realna mogućnost da ću nekog od njih da pozovem da rade kod mene u salonu. Tako da postoji i ta mogućnost“.

Agović je pohvalio Help zbog obezbjeđivanja veoma kvalitetne opreme za Ismeta Krasnićija i Bajrama Osmanija, koja je sastavni dio našeg programa za podspješivanje zapošljivosti romko-egipćanke populacije na sjeveru Crne Gore.

U septembru u smo u Beranama i Bijelom Polju obišli pripadnike RE zajednice koji se trenutno stručno obučavaju uz praktičan rad.

Na polovini su obuke i dio njih je dobio i veoma kvalitetnu opremu za rad, u okviru Help-ovog projekta „Unaprijeđenje zapošljivosti – stvaranje održivih rješenja za RE stanovništvo u sjevernom dijelu Crne Gore”, koji finansira Ministarstvo finansija Direktorat za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći (CFCU) .

U Bijelom Polju smo razgovarali sa nekoliko poslodavaca i oni su veoma zadovoljni i radnicima i cijelim projektom Help-a.

Preduzetnik Vladimir Šunjarević iz transportnog preduzeća Veletrans Bijelo Polje je primio tri osobe koje rade kao higijeničari, a predanost u njihovom poslu je u ovom momentu -širenja pandemije koronavirusa posebno važna.

„Naše preduzeće se bavi prevozom putnika, a tri osobe koje su kod nas na obuci uz rad su higijeničari, anagžovani na održavanju unutrašnjosti vozila, higijeni i dezinfikaciji, posebno važnoj u ovom trenutku borbe protiv pandemije koronavirusa.Mogu vam reći da smo zadovoljni njihovim radom i angažovanjem. Vrlo sam zadovoljan kako obavljaju svoj posao kao i na iskaznoj odgovornosti koju imaju prema radu“.

Kada je riječ o zadržavanju nekog od troje trenutno angažovanih ljudi, Šunjarević ne smije da daje nikakva obećanja, jer tenutno zbog pandemije, kako kaže, posluju na posluju- ne sa minusom, ali svakako sa nulom. No nada se da bi ukoliko se situacija normalizuje u razumnom roku makar jednog od trenutno zaposlenih mogao da zadrži za stalno.

Help-ov projekat zapošljavanja ali i most za prevazilaženje distanice

Za integrisanje RE populacije, koliko same šanse za zapošljavanje, važno je naravno i njihovo puno uključivanje u društvo – a rad u Centru za kulturu u Bijelom Polju, veoma aktivnoj i prepoznatoj javnoj instutuciji svakako je prilika za mnogo više nego samo rad i obuku na radu. U toj javnoj ustanovi se obučava dvoje korisnika projekta „Unaprijeđenje zapošljivosti – stvaranje održivih rješenja za RE stanovništvo u sjevernom dijelu Crne Gore”.

Upravo na tome insistira direktor Biblioteke Edin Smailović, koji kaže da je obradovan sardnjom sa Help-om ušravo u cilju pomoći inkluzije RE zajednice.

„Prije svega mi je drago jer je ovo institucija kulture, da su pripadnici romsko-egipćanske populacije našlji svoje mjesto pod našim krovom. Jer ako je neka instutucija pozvana da pomogne u procesu integracije i u procesu prevazilaženje određenih predrasuda i prepreka, onda bi svakako institucije kulture i obrazovanja morale biti te koje bi trebale biti na prvom mjestu. Odnosno one bi trebale biti te koje bi morale biti predvodnik rušnja svih predrasuda i barijera koje eventualno postoje među ljudima“.

Smailović kaže da treba biti iskren, pa priznati da predrasude prema RE populaciji u našem društvu postoje.

„Mislim da su one zadnjih godina prilično smanjene a takođe mislim da je ovo jedan od načina ne samo da se poboljša ta jedna dimenzija, dakle, ne samo poboljšanje socialno-ekonomskog položaja i njihovog ekonomsko osnaživanja, već mislim da je ona sa druge strane blagodetna za cijelo društvo, jer pomaže uslovno rečeno i nama da prebrodimo nekakve predrasude koje imamo prema toj populaciji“.

Direktor bjelopoljske Biblioteke, smatra da kada je riječ o trajnom zapošljavanju i uopšte integrisanju pripadnika RE populacije, treba o tome prije svega povesti računa na instutucionalnom nivou.

„S obzirom da se nalazim na čelu Biblioteke, mogu reći da je naša literatura o našim dragim sugrađanima Romima koji vijekovima žive ovdje sa nama, recimo u našoj biblioteci jako oskudna.Dakle mislim da se radi o jednom pitanju koje bi trebalo rješavati na puno većem nivou“, sugeriše Smailović.

Kultura je bez dileme važan segment za integrisanje svake, naročito manjinske zajednice u društvu.

Još jedna prilika da mladi iz romsko-egipćanske populacije na sjeveru Crne Gore dobiju osim posla i nešto više je i rad u NVO Multimedijalni studio Bijelo Polje, gdje se obučava dvoje mladih pripadnika RE populacije. Direktor Rusmir Osmanović kaže da se Help-ov projekat u potpunosti poklapa sa njihovim radom. Multimedijalni stidio i inače, kroz različite projekte, radi na podizanju nivoa svijesti građana Bijelog Polja prema problemima sa kojima se suočavaju njihovi sugrađani iz RE populacije. Nužno je, smatra Osmanović, da svi skupa, a to uključuje i Opštinu Bijelo Polje u čijoj su ingerenciji romska naselja Rakonje i Strojtanica, poradimo na podizanju nivoa kvaliteta života građana romsko—egipćasnke populacije.

„Zato želimo integrisati RE populaciju, mlade i djecu prije svega- u svakom pogledu. Ne znam da li ste upoznati da romsko naselje iz Rakonja treba da se preseli tamo gdje je Strojtanica, ali mi to posmatramo ovako: ne želimo da Strojtanica bude jedino mjesto na kojem žive samo Romi, praktično getoizirani. Romi se moraju integrisati u društvo. Mora većinsko stanovništvo pokazati jednu veću fleksibilnost“.

Omogućiti mladim RE da kroz rad prepoznaju probleme zajednice i sami ponude rješenja

Prema riječima našeg sagovornika i ovaj projekat, koji se direktno tiče zapošljavanja i stručne obuke, u okviru kojeg se u Multimadijalnom studiju nalazi dvoje ljudi, otvara priliku da radom u njihovoj organizaciji ti mladi ljudi prepoznaju glavne probleme svoje zajednice i eventulano ponude i neke prijeloge za rješavanje ili inicijative prema loklanim vlastima.

„Zato mi konkretno pokušavamo da ih osnažimo u ovom procesu da budu mladi novinari. Već sada im sugerišemo da izgrade svoje sajtove, ili ako to ne mogu Facebook stranicu na kojoj će isticati probleme Roma. Uvijeren sam da će to doći do slušalaca i gledalaca, a na kraju i do Opštine Bijelo Polje. Kao pojedinci oni kažu do sada nijesu mogli da se istaknu – sami obično znaju reći ‘niko nam nije našao posao’. Mi im pak želimo otvoriti vidike na jedan drugačiji način, da jednostavno i oni sami moraju da sudjeluju. Ovo naše dvoje mladih pripravnika već su počeli da idu na određene obuke i seminare, mada je situacija sa koronavirusom sve promijenila, ali već su imali prilike i da prate ministra Janovića (ministar sporta, Nikola) prilikom posjete recimo …Sve to radimo da ih što više osnažimo“, ispričao nam je Rusmir Osmanović, dugodišnji aktivista.

Njegovi planovi za budućnost, upravo po pitanju osnaživanja RE zajednice su ambiciozni.

„Imamo kanal BP medija i imamo vizuju da prvi put na sjeveru Crne Gore pokrenemo dnevnik na romskom jeziku, gdje će oni prenositi informacije iz opštine Bijelo Polje, ali na svom maternjem jeziku. Zanimljivo je i zato što, kako kažu, ima i razilika u romskom jeziku, ali je prije svega bitna ideja. Oni već sada imaju mogućnost da napišu tekst za Novine sjevera, to je naš portal, i njhovi tekstovi kad ih urade -mogu da izlaze tamo“.

Osmanović kaže da mu se Help-ov projekat pkazao kao odličan model po kojem će nastaviti da rade, odnosno da sam aplicira sa sličnim projektima prema nadležnim ministarstvima, da bi u njihove aktivnosti mogli da uključe još veći broj RE djece i mladih.

Uvjeren je da su i projekti ali i angažovanje mimo projekata, na kako kaže, običnom ljudskom dnevnom planu, „sjesti skupa i popiti kafu ili pojesti sladoled u kafani -van radnog vremena, pozvati ih da vam se pridruže na koncertu, izložbi, promociji“, od izuzetnog značaja za integraciju RE populacije, jednako kao i kroz zvanične forme- radionice, seminare, obuke.

„Moramo raditi na tome da Romi budu savremeni dio našeg društva, da na jedan konkretniji i pažljiviji način pomognemo romskoj zajednici da se integriše u crnogorsko društvo“, ukazao je na osnovu svog dugodišnjeg iskustva kao civilni aktivista, Rusmir Osmanović iznoseći konkretan prijedlog:

„Ja mislim da bi za djecu iz RE zajednice država trebalo da omogući stipendije za školovanje, sve dok se kritičan broj mladih ljudi iz ove zajednice ne integriše u društvo na nivou svih ostalih. Vrlo je važno da se sa formalnog pređe na konkretno i da oni prestanu biti suštinski niža klasa u našem društvu- iako su formalno ravnopravni sa svima nama. Imamo naravno tu svijetlih primjera, otvorena je kancelarija za Rome u Bijelo Polju i jedna osoba tu radi, ali moramo se malo više potruditi od čisto formalnih i zakonom obavezujući postupaka- kao što je otvoriti kancelariju i zaposliti jednog Roma i to je to.Mislim da upravo vaš projekat i ovakvi projekti doprinose otvranju ovih tema“, pohvalio nas je, ali i sugerisao sljedeće:

„Ja bih samo sugerisao, gdje god se može, gdje god žele RE građani treba im pomoći da se integrišu i počnu da rade. Recimo mi bismo željeli da vidimo organizovanje i sami ćemo se možda time pozabaviti, da pokušamo da obučimo mlade Rome da budu kamermani, montažeri –dakle pružiti mogućnost tim mladim ljudima da budu sve što požele. To je teško, posebno u malim sredinama ali moramo s i potruditi da damo šansu tim mladim ljudima da zaista budu sve što požele“, zaključio je naš sagovornik.

Help ovim projektom, uz finansijsku podršku Ministarstva finansija Direktorata za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći, pruža stručno osposobljavanje i obuku na radnom mjestu za 37 nezaposlenih pripdanika RE zajednice iz sjeverne regije. Pored toga, 10 nezaposlenih RE iz Berana i Bijelog Polja dobilo je podršku –opremu za rad na mjestu na kojem se obučavaju.

Bljana Jovićević

Help i Ambasada Sjednjenih Država u Crnoj Gori pomažu raseljene u Beranama

23.9.2020

Doprinos uključivanju raseljenih i interno raseljenih osoba u društveni i ekonomski život Crne Gore glavni je cilj novog projekta njemačke organizacije Help, čija realizacija počela je 1. septembra uz finansijsku podršku Ambasade SAD-a u Crnoj Gori, preko Fonda Džulija Taft (Julia).

Za ukupno 15 interno raseljenih osoba ovim projektom je predviđena pomoć koja će se realizovati na dva načina: kroz stručno usavršavanje u trajnju od 3 mjeseca, a do kraja projekta biće isporučeno 10 kompleta materijala / opreme prosječne vrijednosti 1.500 dolara za započinjanje ili širenje poslovnih aktivnosti za stvaranje prihoda odabranim korisnicima.

Da bi se poboljšala situacija na sjeveru, shvatili smo da je neophodno podstaći preduzetničke aktivnosti. Stoga je projektom kao mjera za borbu protiv nezaposlenosti planirano organizovanje kvalitetnog i specijalizovanog stručnog usavršavanja kako bi se omogućilo preusmjeravanje radne snage u različite privredne sektore. Predviđeno je i pružanje podrške pojedincima u njihovim naporima za samozapošljavanje i / ili podrška onima koji su već osnovali malo preduzeće. Cilj je omogućiti im da poboljšaju i prošire aktivnosti u ostvarivanju prihoda.

Donacija Američke ambasade za ovaj projekat iznosi 25 000 dolara.

Opština Berane će kroz angažovanje osoblja Regionalnog biznis centra (RBC) podržavati aktivnosti na stvaranju prihoda.

Bolje ekonomske šanse na Zapadnom Balkanu

Nove šanse za ekonomsko osnaživanje žena i mladih na Zapadnom Balkanu kroz pilot projekat u partnerstvu sa Helvetas-om u Sidi-nom regionalnom programu za inkluzivni ekonomski razvoj.

Njemačka organizacija Help – Hilfe zur Selbsthilfe, potpisala je 1. septembra 2020., sporazum o partnerstvu sa Helvetas Swiss Intercooperation, partnerom u saradnji sa Sida-om (Swedish International Development Cooperation Agency), čime smo postali partner Helvetas-u na implementaciji Sidi-nog regionalnog programa inkluzivnog ekonomskog razvoja u Istočnoj Evropi i na Zapadnom Balkanu.

Help-ov pilot projekat “Vibrantni ICT-BPO sector za bolje ekonomske šanse” će podržati razvoj znanja, stručnosti i posredovanja na Zapadnom Balkanu. Primjenjujući već uspješno implementirane modele iz Albanije i Bosne i Hercegovine u oblasti ICT ( informativno-komunikacione tehnologije) i BPO (Business Process Outsourcing/ angažovanje vanjskih saradnika) u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, na Kosovu i Crnoj Gori, projekat će voditi ka boljem funkcionisanju poslovnih usluga i obezbjeđivanju stručne radne snage te promociji regionalnih brendova u BPO sektoru.

Fokus ovog pilot projekta je na promociji i jačanju “dodatne regionalne vrijednosti” u ekonomiji u ICT-BPO sektoru u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Crnoj Gori, gradeći uspješene modele već testirane u Albaniji i Bosni i Hercegovini.

U praksi, to znači brendiranje regiona kroz stimulisanje konkurentnosti u sektoru privatnog preduzetništva, kao i stvaranju kritičnog broja stručne ženske radne snage, mladih ljudi i drugih iz društva isključenih grupa, radi generisanja inkluzivnijeg i održivijeg poslovnog razvoja.

Suština pilot projekta ima tri stuba. Prvi stub je razvoj i rast preduzeća u privatnom sektoru putem ICT alata i prelazak MSP (malih i srednjih preduzeća) na digitalnu ekonomiju. Drugi je kreiranje održivih modela za pružanje paketa obuke na osnovu potražnje, što znači razvoj vještina i znanja (tvrdih i mekih vještina), čime učesnici obuke postižu industrijske standarde tražene na tržištu rada. I na kraju, ali ne manje važno, treći stub je aktivno promovisanje ICT-BPO sektora što dovodi do povećanih ulaganja i diversifikacije u rasponu i kvalitetu usluga koje se pružaju.

U ime Help-a, sporazum su potpisali generalna direktorica Karin Settele i zamjenik direktora Timo Stegelmann.

Help je veoma srećan što krećemo na ovo novo putovanje koje dalje jača konkurentske prednosti Zapadnog Balkana i podržava ekonomsko osnaživanje ljudi na Balkanu.

Petodnevna obuka budućih mladih aktivista na Njegušima

21. 9. 2020

Naučiti djecu koja su to prava koja su im zagarantovana Ustavom Crne Gore i svim međunarodnim konvencijima o ljudskim pravima, kako se i uz čiju pomoć izboriti za njih ako su nekome uskraćena, šta je diskriminacija i kako se boriti protiv nje, šta sve čini identitet i kako se gradi i razvija, šta je to kulturno i istorijsko nasljeđe i kako ga njegovati, koje sve opasnosti vrebaju djecu i tinejdžere tokom odrastanja, teme su o kojima su prošle sedmice treneri za vršnjačaku edukaciju Jelena Fuštić iz Foruma-mne i Elvis Beriša iz romske NVO mladih „Koračajte sa nama –Phiren Amenca“ obučavali 15-tak mladih romko-egipćanskih (RE) tinejdžera, koji upravo počinju srednjoškolsko obrazovanje, iz Berana, Nikšića i Podgorice.

Petodnevna radionica –ljetnji edukativni kamp za mlade su zajednički organizovali Help i Phiren Amenca, a održana je na Njegušima, opština Cetinje.

Riječ je o dijelu projekta “ Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“ koji finansira Evropska Komisija – Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR).

Help-u je partner na realizovanju ovog projekta romska organizacija mladih „Koračajmo zajedno Phiren Amenca“.

Jelena Fuštić neformalni edukator iz Foruma-mne, kaže da su nam danas svima puna usta priče o ljudskim pravima, ali kada se zagrebe mnogi, ne samo djeca ne znaju niti koja su to njihova ljudska prava, niti obaveze.

„Terminalogija iz te oblasti je prilično neprilagođena, a pošto djeca najviše vremena provode na društvenim mrežama i na različitim medijima oni dobijaju sve informacije i čuju i o inkluziji, stategiji, ustavu i zakonu ali je sve to njima nepoznato ili nijesu skloni istraživanju takvih stvari, jer ne zvuči privlačno. A što se tiče formalnog obrazovanja, koliko god da imamo napretka i dalje je to ostalo na nivou toga da profesor priča o tome oni slušaju- jednostvno nije zanimljivo. E tu mi imamo priliku da kao omladinski radnici, ljudi koji se bave neformalnim obrazovanjem- da im to kroz različite interaktivne aktivnosti, kroz kvizove, igru i drugo približimo i prenesomo praktično ta znanja tako da bi ih upamtili i da im budu zanimljvija za razumjeti i da ostanu sa njima na pravi način“.

Elvis Beriša trener i izvršni direktor Phiren-Amence kaže da je zadovoljan sa grupom posebno zato što je najvećem broju učesnika ovo prvi put da učestvuju u na ljetnom edukativnom kampu i brzo su se adaptirali.

“Veoma sam zadovoljan sa grupom, prije svega zbog toga što nam je grupa koliko toliko raznolika, prije svega možda i zato što je većina učesnika prvi put na ovakvom vidu neformalne edukacije. Pokušali smo da radimo sa njima na temama koje su najzastupljenije u njihovom svakodnevnom životu, da nauče nešto o njihovim osnovnim ljudskim pravima kojih zapravo i nijesu svjesni – pravo na djetinstvo prije svega, koje vrlo često zaboravljamo. Program se nadovezuje i na teme iz svakodnevnog života, o čemu smo im pustili i filmove koje smo nakon toga skupa komentarisali. Film o prosjačenju im je bio posebno interesantan, aktivno su se uključili u dijalog i bili spremni da daju svoje stavove i mišljenja”.

Beriša ističe da mu je posebno važna interakcija sa djecom.

“Ono što je meni posebno drago je da, ukoliko se imali ili nijesu stavove i mišljenja o nečemu nakon svake prezentacije su kroz razgovor i interakciju gradili mišljenje i stavove što pokazuje da smo uspjeli da im približimo određenu oblast. Posebno je važno što su i učesnici koji su na početku bili malo više povučeni u međuvremenu kroz interakciju postali veoma aktivni ako ne i najaktivniji “.

Za Berišu je takođe veoma značajno to što su kroz radionicu tinejdžeri imali priliku da se upoznaju sa identitom i kulturom Roma kroz različite aktivnosti poput organizovanja kviza znanja o istoriji, jeziku i kulturi Roma.

„Cilj kampa je da oni jednog dana budu pokretači promjena u samoj romskoj zajednici. Veoma su mladi, na početku srednjoškolskog obrazovanja i sada je period kada treba da se utiče na njih da ne odustanu od formalnog obrazovanja a isto tako i da ih polako pripremamo za ulazak u vode aktivizma u lokalnoj zajednici. Očekujemo da na kraju imamo grupu koja će na drugačiji način nego do sada razmišljati kako da prepoznaju i identifikuju određene probleme kao i da razmišljaju o određenim rješenjima“.

Kako kaže Beriša, rezulat će biti čak i ako samo jedna osoba iz ove grupe od 15 uspje da se osnaži i motiviše da nastavi dalje, kroz formalno i neformalno obrazovanje sa nekim aktivizmom u svojoj zajednici.

I djeca su bila vrlo zadovoljna sa onim što su čuli i naučili tokom druženja i učenja na ljetnom kampu. Vrlo su spremni da nastave sa ovakvom vrstom edukacije.

Kako kažu, posebno im je drago što su naučili sve o pravima koja imaju, posebno o diskriminaciji, opasnostima od prosjačanja i ostalom.

Edin Šalja iz Nikšića nam je rekao da mu je ovdje jako dobro i da je prvi put na jednom ovakvom okupljanju, te da je puno naučio :

„Naučio sam sva prava, naučio sam i kako da se ponašam. Naučio sam sve o pravu na obarazovanje i vaspitanje, ali i opasnostima od dječjeg prosjačenja. Volio bih da opet dođem na ovakvu radionicu, bilo mi je zanimljivo“.

Elmedini Jašari iz Podgorice nije prvi put da učestvuje na neformalnoj edukaciji ovog tipa. Ona upravo počinje prvi razred srednje škole – upisala je srednju medicinsku, smjer kozmetičar.

„Mnogo volim ovakave radionice, dobijamo novo znanje ali isto tako upoznajemo novo društvo koje je jako dobro i sa kojim imamo novih uspomena i nova iskustava. Veoma su mi dobri ustisci, složni smo i uspjeli smo da organizujemo timski rad. Poseban utisak je na mene ostavio film o prosjačenju, o djeci i njihovim roditeljima u tome. Naučila sam kolika je odgovornost roditelja za djecu, mada sam to znala i ranije. Naravno imali smo nastavu o dječijim i ljudskim pravima i jako sam zadovoljna što su me zvali na ovaj kamp“.

Elmednina velika želja je da jednog dana i sama postane vršnjački edukator.

„To mi je velika želja, da to postanem pored posla koji ću raditi u budućnosti. Jer stvarno kad vidim vršnjačke edukatore koji rade sa nama, srećna sam. Zaista bih voljela u budučnosti da se bavim sa tim“.

Daut Džugatani je iz Podgorice, ima 15 godina završio je OŠ “Savo Pejanović“ i sada upisuje Mašinsku školu. Kaže da mu je bilo sve super.

„Sve, sve je baš super. Dosta smo toga naučili.Mene je posebno interesovala tema diskriminacije. Volio bih da učestvujem na još ovakavih radionica, a volio bih da i sam jednog dana postanem vršnjački edukator“ .

Osim naših trenera Elvisa i Jelene, o ljudskim i dječijim pravima kao i institucijama kojima se mogu obratiti ukoliko im zatraba, svojim vršnajcima je govorila i zlatni savjetnik ombudsmana Jasmina Beriša, o kojoj smo nedavno pravili priču koju možete pročitati ovdje.

U nastavku Vam prenosimo atmosferu sa petodnevnog druženja sa vršnjačkog edukativnog kampa na Njegušima.

Očišćeno smeće iz nikšićkog naselja Gračanica

18. 9. 2020

U naselju Grčanica u Nikšiću, ove sedmice je organizovano čišćenje gomila smeća. U susret 19. septembru Međunarodnom danu čišćenja obala, aktivisti NVO mladih „Centar za afirmaciju romsko-egipćanske (RE) populcije“-CAREP, uz pomoć HELP-a i zajedno sa mještanima Gračanice pokupili su veće količine smeća.

Help je obezbijedio maske, rukavice i kese za otpad, a u akciji čišćenja učestvovala je i naša medijatorka Denisona Beriša. Opština Nikšić takođe je pomogla akciju obezbijedivši kamione i drugu opremu za odvoz sakupljenog smeća na deponiju.

Akcijom se željela poslati poruka da je veomo važno održavanje okline u sredinama u kojima živimo, a veliki broj mladih i djece iz naselja rado se priključio akciji.

Izvršni direktor CAREP-a, Nardi Ahmetović koji je takođe učestvovao u sakupljanju otpada po Gračanci, ističe da je akcija organizovana radi čišćenja naselja i istoimene rijeke u susret Međunarodnom danu čišćenja obala.

„Jako je bitno da stanovnici budu uključeni i odgovorni za ono što se dešava oko njihovih dvorišta i da vode računa o životnoj sredini. Na taj način sami doprinose očuvanju prirode, zdravlja pa i klimatskim uslovima u kojima živimo „.

Čišćenje Gračanice je održano u okviru projekta “ Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“ koji finansira Evropska Komisija – Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR). Help-u je partner na ovom projektu romska organizacija mladih „Koračajmo zajedno Phiren Amenca“.

Help počinje novi projekat – medijatori pomažu inkluziju Roma i Egipćana

Help danas započinje realizaciju novog projekta „Socijalno uključivanje Roma i Egipćana uz posredovanje saradnika za inkluziju“, koji finansira Ministarstvo finansija Crne Gore – Direkcija za finansije i ugovaranje fondova pomoći EU (CFCU).Partneri na projektu su Glavni grad Podgorica, Opštine Berane i Ulcinj.

I Help i opština Podgorica već neko vrijeme su uspješno radili na razvijanju uloge posrednika za inkluziju/medijatora. Crna Gora je uspješno sistematizovala ulogu RE posrednika u zdravstvu u Podgorici, kao i uloge medijatora u zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj zaštiti preko pilot projekata u tri opštine.

Cilj novog projekta je proširiti taj uspješan model na sve oblasti koje će postaći i proširiti unkluziju Roma i Egipćana (RE) u crnogorskom društvu naročito u oblasti pružanaja osnovnih javnih usluga.

Help-ovi posrednici/medijatori će pružati podršku RE građanima u crnogorskim institucijima sistema da bi lakše ostvarivali pristup javnim službama.

Očekuje se da će najmanje 60 potencijalnih posrednika učestvovati u akreditovanom programu obuke. Najmanje 40 obučenih posrednika bit će angažovano u državnim institucijama za rad sa RE zajednicama i biti obezbijeđeno pružanje javnih usluga najmanje 12 mjeseci. Nakon toga se očekuje da će Help-ovi medijatori biti preuzeti od strane državnih institucija.

Medijatori će u opštinama pet primirske regije, tri centralne, a tri sjeverne, biti posrednik RE građanima u oblastima posredovanja pri zapošljavanju, pružanju zdravstvenih usluga, posredovanja u socijalnoj zaštiti.

Osim toga cilj ovog projekta je uspostaviti i razviti RE medijatorsku mrežu te razviti i prenositi najbolje prakse u posredovanju za unapređenje socijalne uključenosti RE populacije.

U svjetlu ograničenog iskustva većine nacionalnih institucija u Crnoj Gori u radu sa posredničkim uslugama za RE, ovaj projekat će pripremiti nacionalne institucije za rad sa posrednicima iz RE populacije i pružanje podrške programima posredovanja u njihovim službama na održiv način.

Planirano je i organizovanje izgradnje kapaciteta na temelju antidiskriminatornih pristupa profesionalcima u nacionalnim institucijima.

Nacionalne instutucije koje pružaju usluge zdravstvene zaštite, zapošljavanja i socijalne zaštite motivisat će se i postati senzitivni za rad sa RE posrednicima RE i podržavati posredovanje u RE zajednicama u pružanju njihovih usluga tematskim jačanjem kapaciteta za borbu protiv diskriminacije.

Projekat će se realzovati u periodu od 18 mjeseci, od septembra 2020 -te do februara 2022.