• English
  • English

Upitnik za organizacije civilnog sektora sa sjevera – posvećene razvoju

Drage kolege, predstavnici civilnog sektora,

organizacija Help, u partnerstvu sa Juventasom, implementira projekat „Jačanje civilnog društva za podršku održivom socio-ekonomskom razvoju u Crnoj Gori“, čije je ukupno predviđeno trajanje 30 mjeseci.

U narednom periodu planiramo jačanje organizacijskih i projektnih kapaciteta civilnog društva, kroz različite obuke, individualnu mentorsku podršku i praktičnu tehničku pomoć. Takođe, u cilju povećanja sposobnosti civilnog sektora da bude ključni igrač u lokalnom razvoju, biće dodjeljivani i grantovi  za vaše lokalne društveno-ekonomske inicijative i projekte.

Kako bismo krenuli sa realizacjiom gore navedenog, za početak vas molimo da u što skorijem roku, popunite kratki upitnik na linku ispod.

Nakon popunjavanja istog, opcija za slanje se nalazi  na vrhu upitnika, u gornjem desnom uglu.

https://docs.google.com/forms/d/1i7twmO1295XUxI4cn27sgjAKipYJrcJH4DA5lRyWhtg/edit

Javni poziv – Prijave za grantove za fotonaponske sisteme

04.05.2023

Njemačka organizacija Help u saradnji sa opštinom Berane  započela je projekat „Inkluzija i ekonomsko osnaživanje na Zapadnom Balkanu“ uz finansijsku podršku njemačke Vlade. Projektom je predviđena i podrška za 20 domaćinstava  zainteresovanih za grant solarnog-fotonaponskog sistema na katunima, poljoprivrednim gazdinstvima i etno selima u ruralnom i planinskom dijelu opštine Berane, sa ciljem stvaranja boljih uslova za rad i osnaživanje prihodovne djelatosti korisnika.

Način prijave:

Preuzimanje i predaja popunjenih prijava se može obaviti u kancelarijama Sekretarijata za poljoprivredu, turizam i vodoprivredu opštine Berane (zgrada vojnog odsjeka), Regionalnog Biznis Centra Berane kao i online popunjavanjem upitnika na Help- ovoj web stranici: www.help-montenegro.org (link za preuzimanje).

Ko ima pravo da se prijavi?

Pravo da apliciraju imaju domaćinstva koja imaju registrovan katun, poljoprivredno gazdinstvo/ etno selo ili se bave agro/planinskim turizmom u ruralnom i planinskom dijelu opštine Berane.

Rok za prijavu:23.05.2023

Javni poziv – Poziv za prijavljivanje za nezaposlene

04. 05 .2023

Njemačka organizacija Help u saradnji sa opštinom Berane  započela je projekat „Inkluzija i ekonomsko osnaživanje na Zapadnom Balkanu“ uz finansijsku podršku njemačke Vlade.  Projektom je predviđena i obuka za 14 nezaposlenih stanovnika opštine Berane, zainteresovanih za stručnu obuku instaliranja fotonaponskog sistema, sa ciljem stvaranja boljih mogućnosti za rad i upošljenje.

Način prijave:

Preuzimanje i predaja popunjenih prijava se može obaviti u kancelarijama Sekretarijata za poljoprivredu, turizam i vodoprivredu opštine Berane (zgrada vojnog odsjeka), Regionalnog Biznis Centra Berane kao i online, popunjavanjem upitnika na Help- ovoj web stranici: www.help-montenegro.org (link za preuzimanje)

Ko ima pravo da se prijavi?

Pravo da apliciraju imaju mladi i žene koji su kod ZZZZ CG registrovani kao nezaposleni sa prebivalištem u opštini Berane.

Rok za prijavu:23.05.2022.

Help i Phiren Amenca dobitnici nagrada EU za integraciju Roma

3. 05. 2023

Po peti put Evropska komisija zajedno sa Roma aktiv Albanija je organizator događaja #EU nagrada za integraciju Roma na #ZapadniBalkan i #Türkiye!

Evropska komisija nagradila je izvanredne projekte i ljude posvećene promovisanju uključivanja Roma u digitalnu i zelenu ekonomiju u okviru #RomaWeek (Romska sedmica).

Među 14 pobjednika iz regiona Zapadnog Balkana i Turske za doprinos inkluziji Roma, 27. aprila u Briselu – bili su i romska omladinska organizacija Koračajte sa nama – Phiren Amenca i Help Montenegro.

FuzTPIyWwAI04Bi
IMG_9155-scaled-1
IMG_9185-scaled-1

EU radi na poboljšanju socijalne integracije Roma u društvo i na pružanju opipljivih rezultata na terenu. Evropska unija takođe obezbjeđuje značajna sredstva za mjere socijalne integracije kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA).

Korisnici IPA-e usvojili su strategije i povezane akcione planove o integraciji Roma koji se obnavljaju kako bi se prilagodili novom strateškom okviru EU 2020-2030. Važan posao obavljaju javne vlasti, nacionalne i lokalne organizacije civilnog društva (OCD) i pojedinci/aktivisti.

Odajući počast ovim naporima, od 2014. godine, nagrada Generalnog direktorata za politiku susjedstva i proširenje (DG NEAR) za integraciju Roma na Zapadnom Balkanu i Turskoj podiže vidljivost, kako izazova sa kojima se Romi suočavaju na Zapadnom Balkanu i Turskoj, tako i važnog rada nekih predanih aktera u podršci integracijama Roma. Nagrada predstavlja priznanje, publicitet i podršku pozitivnim modelima koji pokazuju opipljive rezultate u oblasti integracije Roma.

Help je osvojio drugu nagradu za Crnu Goru

Help Montenegro je u Briselu predstavljala PR za komunikacije i medije Biljana Jovićević,  na svečanosti na kojoj je uručena druga nagrada. Kako je Jovićević rekla u videu koji je za potrebe ceremonije uradila Delegacija EU-a, imajući u vidu stalnu i dosljednu podršku Helpa Romima (za 24 godine realizovana su 43 RE projekta) – shvatili smo da su obrazovanje i stručna obuka ključ za izlazak iz siromaštva.

„Iz tog razloga Romi, posebno mladi i žene, uključeni su u sve naše programe i projekte koji su sada fokusirani na održivi razvoj i zelenu digitalnu agendu – nebitno da li su namijenjeni za RE zajednice ili ne. Razvoj digitalnih vještina danas je neophodan za sve, od pronalaženja odgovarajućeg posla sa pristojnom platom za život, do razvoja bilo koje vrste poslovnih strategija. Romska omladina sa kojom sarađujemo više je nego zadovoljna što je dio ovih projekata, jer to obično vodi ka pronalaženju dobrog posla za njih. Kroz projekte izgradnje kapaciteta, praćenja i mentorstva romskih nevladinih organizacija pružamo podršku svim aktivnostima zelene agende – reciklaži, upravljanju otpadom i drugim… Omladinske romske organizacije koje podržavamo veoma su svjesne važnosti ovog pitanja, kao i novih mogućnosti koje se time otvaraju za RE zajednice”.

Često uspijevamo da pomognemo ljudima iz romskih zajednica čiji je glavni izvor prihoda za izdržavanje porodica u reciklaži – da podržimo da unaprede svoje poslovanje na produktivniji i održiviji način, rekla je Jovićević.

IMG_1835-1-scaled-1
IMG_9141-scaled-1
IMG_9157-scaled-1

“U okviru našeg projekata o RE medijatorima, svi učesnici koji sada rade u državnim službama na lokalnom nivou stekli su digitalne vještine i svoj posao obavljali i rade digitalno, a ne kroz papirologiju: baze podataka, istraživanja o potrebama zajednice i ostalo, u suštini sve je ovo digitalizovano.

Posjedovanje odgovarajućeg obrazovanja i sticanje vještina koje su potrebne na tržištu rada su osnova za izlazak iz siromaštva i  ključ su za sve ugrožene kategorije, uključujući i romsku zajednicu. Takođe je važno promijeniti narativ da Romi mogu raditi samo slabo plaćene poslove – to posebno želimo i vjerujemo da uspijevamo dokazati u mnogim slučajevima.“

Dobitnik prve nagrade za Crnu Goru je romska omladinska organizacija Koračajte sa nama – Phiren Amenca – sa kojom smo uspješno realizovali jedan od prethodnih projekata.

343865171_765596328483501_3605008957679348485_n
IMG_1791-scaled-1
IMG_9202

Osim videa o dobitnicima nagrada, Evropska komisija je kao organizator izradila i publikaciju o pobjednicima i misiji.

Link možete pronaći ovdje: file:///C:/Users/User/Downloads/Roma-Awards-Publication-2023%20(1).pdf

EU Romska nagrada je priznanje za Help-ov decenijski rad – ali i dokaz da smo u pravom smjeru razvijajući strategije za podršku inkluziji RE zajednica i da trebamo nastaviti u istom pravcu.

Ostali dobitnici su: za Albaniju – Romska kapija za integraciju i Roma Versitas Albanija, za Bosnu i Hercegovinu – Visoka škola za turizam i menadžment Konjic i Udruženje “Euro Rom” Tuzla, za Kosovo – Kancelarija za dobro upravljanje, ljudska prava, jednake mogućnosti i anti -diskriminaciju Kancelarije premijera kao i Organizacija za socio-ekonomsku stabilnost, za Sjevernu Makedoniju REDI Recycling i Romalitico, za Srbiju – Forum Roma Srbija i REDI Srbija, a za Tursku – Hemra Nida Kose i Udruženje za kulturu i solidarnost mladih Roma.

343731820_1291379028404062_4864007639287454907_n-1920x1280
343731822_245748411449696_8107927076124216388_n
343762836_116921524716708_183410485030031515_n
343768224_247653141051623_5943347912774542889_n
343790948_1672215953248458_7221201882397142912_n
343911512_988985845803696_2939450711578540077_n
343938441_762064775580507_4855506879162840872_n
IMG_1793-scaled-1
343741689_913579639864423_8945019028293249081_n

Pored dodjele nagrada, tokom posjete Briselu, svi dobitnici – regionalni aktivisti su učestvovali na nekoliko događaja koje su organizovali EK i Roma aktiv Albanija u okviru Sedmice Roma pod naslovom – „Nova rješenja za stare probleme“.

Posebno je zanimljiv bio uvodni panel o novim grant šemama pod nazivom – Društveno odgovorne javne nabavke, koje EU i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) planiraju implementirati u budućnosti.

IMG_9201

Podrška za UIKS – rekonstrukcije, samoodrživost i obuke za zaposlene i zatvorenike

Farma svinja u zatvoru u Spužu jedno od nekoliko poljoprivredno prehramebenih dobara koje pomažu ovoj instutuciji da se djelimično samoizdržava. Help je, zahvaljući finansijskoj podršci njemačke Vlade kroz projekat „Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana” pomogao rekonstrukciju farme, u okviru opsežne i dugodišnje saradnje sa UKIS-om.

Projektom se obnovila postojeća dotrajala i ruinirana štala od 400 m². Rekonstrukcija farme svinja, bila je jedan od najopsežniji poslova, čija je ukupna vrijednost 87. 509, 80 Eura, počeli u avgustu 2021. a završeni početkom februara 2022.

Osim rekonstrukcije farme svinja, kupljena je i mašina – sistem za pletenje grifovanog željeza vrijedan 23.000 Eura, rekonstruisan je krov mehaničarske radionice u vrijednosti od 5,975 Eura, a obezbijeđen je i trening za 4 zatvorenika, koja su dobila sertifikat za zvanje kuvara, 10 zatvorenika dobilo je licenciranu obuku za zvanje zavarivača, što im otvara priliku, da po izlasku iz zatvora u periodu rekovalescencije lakše pronađu posao.

Osim za zatvorenike Help je u okviru pojekta oranizovao i trodnevni trening za 15 uposlenika zatvora u Spužu, sa ekspertom iz oblasti psihologije i komunikologije dr. Radojem Cerovićem, sa kojim su izuzeno bili zadovoljni polaznici, zatvorsko osoblje, koje se u svom poslu svakodevno suočava sa različitim vrstama pritiska i stresa. Kada je riječ o rekonstrucijama, osim u Spužu, još jedan opsežan poduhvat urađen je i zatvoru u Bijelom Polju gdje je obnovljen krov star preko 70 godina.

Ukupna vrijednost radova na rekonstrukciji krova zatvora u Bijelom Polju iznosila je 36.180,00 Eura. U aprilu 2021., potpisan je memorandum između Help-a i UIKS-a, kojim je precizirano da ova institucija sa svoje strane finansira ukupnu podršku ovoj instituciji sa 50 posto učešća. Sve aktivnosti na Zapadnom Balkanu realizovane su u okviru programa vrijednog 3,35 milion eura, uz podršku njemačke Vlade pod nazivom “Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana”.

Help i UNICEF podrška djeci iz RE zajednice

27.03.2023.

Centar za socijalni rad u Nikšiću bila je adresa na kojoj je Help danas predstavio projekat „Socijalna zaštita po mjeri djece iz romske i egipćanske zajednice“ čiji je cilj poboljšanje uslova za socijalnu inkluziju  RE populacije, najmarginalizovanije i najugroženije grupe u Crnoj Gori.

Projekat će direktno uticati na unapređenje sistema podrške u oblasti socijalne i dečije zaštite, što je bila i glavna tema sastanka direktorice Help-a Crna Gora Dijane Anđelić, sa direktoricom nikšićkog Centra za socijalni rad, Brankom Raonić i RE medijatorima u gradu pod Trebjesom, Denisonom Berišom i Nardijem Ahmetovićem.

UNICEF -ov projekat koji Help realizuje u Glavnom gradu – Podgorici i Nikšiću, koji imaju i najbrojnije RE zajednice u Crnoj Gori, traje sedam mjeseci.

Vrijednost projekta je oko 19.000 Eura.  

Priča jedne RE medijatorke

Milica Vujadinović jedna je od 21-og RE medijatora, koja je po okončanju Help-ovog projekta “Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju”, preuzeta od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava na period od godinu dana.

Na našu molbu Milica je opisala šta je sve u opisu njenog ali i posla koji rade njene kolegege RE medijatori. 

Većina mojih kolega, romsko-egipćanskih (RE) medijatora su i sami pripadnici ove, mogu bez zadrške reći, najranjivije i najugrožnije zajednice u Crnoj Gori. Kao nezaposlena  socijalna radnica po struci, priključila sam se timu koji je prvo na ljeto 2021., prošao obuku za posrednike u socijalnoj inkluziji za oblasti zapošljavanja, zdravstvene i socijalne zaštite. Budući da sam već bila socijalna radnica, prošla sam obuku i za zdravstvenog medijatora.

Formalno u okviru projekta radim kao medijator za zdravstvo, suštinski, kao i sve moje kolege medijatori, tu smo za sve vrste pomoći neophodne zajednici. Svi skupa RE medijatori, čvrsto smo i dobro umreženi, sarađujemo međusobno i nadopunjujemo se.

Previše naših sugrađana iz RE zajednice ne ostvaruje osnovna prava koja je država dužna da obezbijedi iz različitih razloga: neriješenog pravnog statusa, nepoznavanja prava i mogućnosti koje im stoje na raspolaganju, ali previše često, zaista previše često zbog loših uslova i siromaštva u kojima žive i zbog kojih kako su, kako se to danas kaže, zaboravljeni od svih.

Da bih radila ovaj posao – koji suštinski predstavlja most između zajednice i institucija-  u proteklih skoro godinu i po dana, prvi zadatak je bio zadobiti povjerenje zajednice. Neko bi mogao pomisliti da mi je to bio teži zadatak nego mojim kolegama koji su i sami iz zajednice, ali u mom slučaju to nije bilo tako.  RE zajednica u podgoričkom naselju Konik (i na Kakarickoj gori) me od starta prepoznala i ukazala povjerenje za sve, a ne samo zdravstvene probleme koje imaju. Moje je bilo da na to povjerenje uzvratim, sama ili u saradnji sa kolegama iz ostalih oblasti.

Da je to tako, potvrđuju i konkretni rezultati ostvareni u proteklom periodu, od koji ću neke ovdje nabrojati.

U vremenu kada su vakcine svugdje pa i u Crnoj Gori kod sve većeg broja ljudi postale „kontroverzno“ pitanje, uspješno sam radila na podizanju svijesti o potrebi redovne imunizacije djece. Na mjesečnom nivou u saradnji sa dječijim pedijatrom imamo obavještenja i vakcinaciju koja se najčešće organizuje nedjeljom u Help-ovom Community centru na Koniku.

Početkom februara  ove godine je organizovana vakcinacija, koja je po riječima ljekara bila izuzetno posjećena. Naime, vakcinisano je 46 djece koja nemaju zdravstvene knjižice.

Kao posebno važnu a istovremno i osjetljvu zdravstvenu temu držim i rad na podizanju svijesti o reproduktivnom zdravlju u RE zajednici. Žene i djevojčice iz zajednice smatram (uz djecu) naosjetljivijom kategorijom, jer mi svi generalno živimo u društvu gdje se o intimnim i seksualnim odnosima slabo govori ili povjerava, a u tradiconalnoj RE srediini posebno. Temeljno stoga radimo na podizanju svijesti o tome da svaka žena i djevojčica treba da bude edukovana o ginekološkim potrebama i pravima, te da na osnovu slobodne volje odlučuje o svom zdravlju, kao i da ih motivišem da redovno idu na ginekološke preglede jer je to od izuzetnog značaja, posebno za njih same. Poznato je da veliki broj djevojaka i žena iz RE zajednice još uvijek rano stupa u brak i seksualne odnose, pa se postavlja važno pitanje koliko su zrele i koliko upoznate sa svim što brak nosi sa sobom: formiranje porodice, podizanje djece, međusobne odnose između supružnika.

U moj opis posla kao i mojih kolega po crnogorskim opštinama, gdje su RE medijatori angažovani, spada pružanje pomoći prilikom registracije za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu, zakazivanja pregleda kod ljekara opšte prakse ali i specijalista, predavanje medicinske dokumentacije za konzilijume za djecu i odrasle za magnetnu, skener, ili rehabilitaciju u Igalo. Kolegama iz drugih gradova pomažem u zakazivanju po nekoliko specijalističkih pregleda u istom danu u Kliničkom centru da bi troškovi puta ovih ljudi, koji uglavnom žive od socijalne pomoći, bili što manji. U posebno teškim slučajevima uspijevamo da osiguramo i kućne posjete i tuđu njegu i pomoć. Odrađen je i svakodnevno se radi veliki broj pregleda u Institutu za bolesti djece, djece koja nemaju zdravstvenu knjižicu.

Jasno je, naravno, iz svega navedenog i da su nas ljekari i medicinsko osoblje zdravstvenih ustanova, takođe dobro prihvatili i shvatili važnost naše uloge kao pomoći zajednici ali i olakšavanju njihovog posla: mi tačno znamo gdje i kod koga idemo, i sa kojom potrebnom medicinskom i drugom dokumentacijom.

Logično, zbog dominatno lošeg socijalno-ekonomskog položaja, ali i zbog nedostataka određenih terapija u slučajevima kada se lijekovi kupuju i skuplji su, preko Help-a smo znali izlaziti u susret građanima za neophodne medikamente.

Posebno važnim smatram povjerenje koje su mi ukazali naši sugrađani iz RE populacije čiji se članovi porodica suočavaju sa problemima mentalnog zdravlja. To su takođe veoma delikatne situacije. Sa pacijentima koji imaju određene psihičke smetnje sarađujem svakodnevno i ostavljam im terapiju na sedmodnevnom nivou. Nedavno sam organizovala posjetu sa korisnikom – kod psihologa, kod koje je trebala procjena psihološke spososbnosti zbog kolektivnog smještaja. Još smo na procjeni, jer je to proces koji traje, nakon čega će nalaz sačiniti dječiji psihijatar kod kojeg je korisnik i registrovan.

Kao što sam već rekla – ne držimo se striktno svojih RE oblasti, moje kolege i ja pomažemo gdje god uočimo da treba ili nam se obrate za pomoć.

Tako sam nedavno 4 djece uključila u proces vaninstitucijalnog opismenjavanja koje se organizuje u OŠ„Marko Miljanov“. Obezbijedila sam im, ponovo u saradnj sa Help-om,  i pribor za školu kako za tu djecu tako i za ostalu koja su u grupi a kojoj roditelji nijesu u mogućnosti da priušte školski materijal. 

Kao socijalna radnica po struci u saradnji sa Centrom za socijalni rad i kolegama socijalnim medijatorima, radimo na pribavljanju potrebne dokumentacije za sud u slučajevima gdje je potrebno produžavanje roditeljskog prava.

Generalno, veliki problem ne malog dijela RE zajednice, ne samo u Podgorici već i drugim opštinama, predstavlja regulisanje pravnog statusa, od kojeg skoro svi problemi kreću. Stoga fokus treba staviti i na podršku u rješavanju njihovog pravnog statusa.

Iako važi da „zakon mora biti isti za sve“ u slučejevima ove ranjive kategorije naših sugrađana, nekada moramo napraviti izuzetak, jer brojne porodice zbog nemanja prihoda ni za elemenatne životne potrebe, nijesu u mogućnosti otići u matične države i prikupiti dokumentaciju koja im je potrebna. Većina njih se bavi sakupljanjem sekundarnih sirovina i od toga jedva izdržavaju porodice jer nemaju nikakav drugi vid finansijske pomoći koji bi mogli ostvariti, jer nemaju riješen pravni status.

Svi skupa mi RE medijatori na dnevoj bazi identifikujemo sve navedene najakutnije probleme zajednice i radimo na njihovom rješavanju kroz institucije.

Predstavljena grant šema “U pravo vrijeme” i objavljen prvi poziv

Juventas je objavio prvi javni poziv za finansijsku i mentorsku podršku NVO sektoru i neformalnim grupama koje djeluju kao zaštitnice ljudskih prava u Crnoj Gori, čija je vrijednost 105 hiljada eura.

Poziv se nalazi na linku dolje :

http://juventas.me/6127/

Прочитај више: Predstavljena grant šema “U pravo vrijeme” i objavljen prvi poziv

Javni poziv je objavljen u okviru projekta “U PRAVO VRIJEME – Podrška zaštitnicima/ama ljudskih prava i OCD u oblasti promocije ljudskih prava i razvoja demokratske političke kulture”, koji realizuju NVO Juventas,  Help – Hilfe zur Selbsthilfe, Centar za monitoring i istraživanje – CeMi, Kvir Montenegro i Otvoreni centar Bona fide uz podršku Delegacija Evropske unije kroz program Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava za Crnu Goru 2022 (EIDHR). 

Pravni savjetnik u NVO Juventas, Jovan Bojović, je na predstavljanju šeme podgrantova “U PRAVO VRIJEME”, rekao da se prvi javni poziv objavljuje u okviru grant šeme koja će trajati do 1. oktobra 2024. godine.

“U sklopu ove grant šeme imaćemo tri javna poziva čija je ukupna vrijednost 350 hiljada eura”, rekao je Bojović.

Napomenuo je da se ovim projektom doprinosi očuvanju i zaštiti ljudskih prava, podršci zaštinicima/ama ljudskih prava i jačanju organizacija civilnog društva. “Takođe, projetak je upućen i na političko demokratsko učešće građana i organizacija civilnog društva”, dodao je Bojović.

Kako je istakao, prvi javni poziv trajaće do 11. jula i za njega je opredijeljeno 105 hiljada eura koje će biti podijeljene kroz dvije kategorije.

“U prvoj kategoriji podržavamo NVO i neformalne organizacije projektima do deset hiljada eura, a u drugoj samo nevladine organizacije projektima do 25 hiljada eura”, naveo je Bojović.

“Specifično je da u sklopu ovog javnog poziva imamo aktivnu mentorsku podršku svim NVO i neformalnim grupama. To znači da će ukoliko ne budu podržani u prvom krugu bodovanja dobiti svu mentorsku podršku kako bi unaprijedili svoj projekat i dostavili ga neki od narednih poziva”, rekao je Bojović.

Izvršna direktorica Juventasa, Ivana Vujović, rekla je da Crna Gora od 1990-ih godina ima značajnu korist od snažnog civilnog društva.

“Civilno društvo igralo je važnu ulogu u anti-ratnim pokretima 90-ih, izgradnji mira, jačanju ljudskih prava, zaštiti životne sredine, zdravstvene i socijalne usluge”, navela je Vujović.

Kako je kazala, po najnovijim anketama, reputacija civilnog društva u javnosti je pozitivna, a lideri nevladinog sektora su bolje ocijenjeni od političkih lidera.

“Sve to dodatno daje na važnosti potrebu da se civilni sektor podrži, posebno imajući u vidu trenutnu političku krizu u zemlji”, poručila je Vujović. Ona je saopštila i da je u Crnoj Gori trenutno aktivno 6.361 nevladino udruženje, što znači da imamo 103 nevladina udruženja na 10 hiljada stanovnika.

“Tokom prošle godine registrovana su 284 udruženja, što znači da je interesovanje za ovu vrstu udruživanja prilično veliko. Moram da napomenem da je zakonski okvir u ovom dijelu i dalje nedovoljno razvijen”, ukazala je Vujović.

Podsjetila je da sam Zakon o nevladinim organizacijama definiše da se za podršku projektima i programima nevladinih organizacija iz prioritetnih oblasti izdvaja 0,3 odsto tekućeg budžeta.

“Za ovu godinu se izdvaja oko 6.8 miliona eura, ali to ne može pokriti potrebe svih aktivnih nevladinih organizacija”, napomenula je Vujović.

Ona je dodala da raspodjele ovih sredstava prate brojne kontraverze, ne poštuju se rokovi objavljivanja konkursa i odlučivanja po istima,  a u samom načinu dodjeljivanja grantova dolazi do brojnih propusta na koje su, kako je istakla, ukazivali godinama.

“Tako na primjer u ovom momentu, jedno Ministarstvo još uvijek nije završilo proces raspodjele sredstava iz budžeta za 2021. godinu”, rekla je Vujović.

Javni poziv kao i sve dodatne informacje koje se tiču prijavljivanja za šemu grantova , kao i vodič možete pronaći na sajtu Juventasa u odjeljku „U pravo vrijeme“ : http://juventas.me/

Osim današnjeg planirana su još dba poziva : drugi 1. decembra 2023 i treći 1. marta 2024.

Novi projekat – inkluzija i ekonomsko osnaživanje na Zapadnom Balkanu- prve aktivnosti

21. 03 . 2023

Help je započeo aktivnosti na novom projektu – inkluzija i ekonomsko osnaživanje na Zapadnom Balkanu koji finansira njemačka Vlada.

Help-ov koordinator Dženan Demić susreo se u Spužu sa čelnicima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), predvođeni direktorom Radom Vojvodićem, gdje je razgovarano o nacrtu memoranduma o saradnji za nove aktivnosti predviđene ovim projektom.

Riječ je o podršci za energetsku efikasnost – gdje je predviđen prelazak na najsevremenije štedne sijalice, potom obuka zatvorenika te treninzi za zaposlene u ovoj javnoj instituciji.

Ovo je nastavak Help-ove uspješene saradnje i podrške UKIS-u radi podizanja standarda i uslova života i rada u zatvorskom kompleksu u Spužu, koja se u kontinuitetu finansira kroz projekte njemačke Vlade.

O aktivnostima na istom projektu bilo je riječi i prilikom susreta sa predsjendikom Opštine Berane, Vukom Todorovićem gdje se razgovaralo i realizaciji takozvanih zelenih grantova i incijativa, kako za domaćinstva tako i za katune na sjeveru Crne Gore.

U 2023 godini za ove aktivnosti predviđeno je oko 150.000 Eura.

Cortex & Help kroz RECONOMY spona između mladih i poslodavaca

ICT Cortex – klaster za informacione tehnologije, inovacije, obrazovanje, dizajn i tehnološki razvoj Crne Gore – ponudio je model koji povezuje obrazovanje i privredu u Crnoj Gori kroz obuke, stručno usavršavanje i obrazovne programe koje nudi njihova akademija.

To se ukopilo u viziju RECONOMY-a, koju u Crnoj Gori realizuje Help, da se stvori vibrantan IT sektor koji nudi rješenje za ograničenja koja sprječavaju firme iz privatnog sektora da privlače klijente i usluge te rastu i ulažu.

U ovom krugu RECONOMY podrške među onima koji su dobili priliku su Jelena Rajković 27- godišnja magistarka biologije -a sada projektna menadžerka i Kristijan Dedvukaj 28 -godišnji softverski inžinjer.

https://youtu.be/OUr7cIJOmi8

Program RECONOMY podržao je ICT Cortex u naporima da se kroz prasku i stručno usavršavanje u što bržem roku povežu obrazovni sistem i pivreda, odnosno tržište rada, te da, kroz edukativne programe koje nudi ICT Coretex Akademija preko njenih članica, ove IT kompanije, što brže i što efikasnije dobiju kavlitetna IT radnu snagu.

IMG_8349-scaled-1-1920x1440
IMG_8350-scaled-1-1920x1440

Tender: Predavač/ica crnogorskog jezika kao stranog

Uvod i obrazloženje

Njemačka humanitarna organizacija ,,Help“ pružiće pomoć ukrajinskim izbjeglicama u Crnoj Gori. Ovaj projekat fokus stavlja na poboljšanje životnog standarda pomenute grupe. Help i  NVO Dobro djelo namjeravaju da podrže 80 odraslih i djece na časovima crnogorskog jezika u trajanju od 4 mjeseca. Ovim bi značajno trebalo da se povećaju šanse za zaposlenje odraslih, a djeci će pomoći da se lakše prilagode u lokalnim školama.

Ove mjere pomoći finansira Aktion Deutschland Hilft – koalicija renomiraniih njemačkih humanitarnih organizacija. Cilj ADH je da obezbijedi efikasno korišćenje privatnih donacija i da pomogne ljudima kojima je potrebna usklađena, brza i koordinirana pomoć u hitnim slučajevima. U cilju optimizacije svog dosadašnjeg uspješnog rada, organizacije učesnice objedinjuju svoje dugogodišnje iskustvo u humanitarnoj pomoći u inostranstvu.

Help će na ovom projektu sarađivati sa ukrajinskom organizacijom „Dobro djelo“ koja raspolaže mrežom od pet ukrajinskih volonterskih centara koji su osnovani uz pomoć ukrajinske ambasade. U Crnoj Gori trenutno boravi od 6 000 do 7 000 ukrajinskih izbjeglica. Dok mnoge od ovih izbjeglica imaju sredstava da se pobrinu o svojim potrebama, drugima je prijeko potrebna pomoć.

Više o Oglasu (tenderu)

Rok za dostavljanje ponude je 10.03.2023, 13:00 sati.
PRIJAVE DOSTAVLJENE NAKON NAVEDENOG ROKA NEĆE BITI UZETE UZ RAZMATRANJE

Sva potrebna dokumentacija (Annexi 2-6) se može preuzeti na sajtu www.help-montenegro.org (link: TENDERI) ili slanjem upita na helphelp@t-com.me

Svu uredno popunjenu dokumentaciju treba dostaviti lično ili poštom u zatvorenoj koverti na adresu:
Help – Hilfe zur Selbsthilfe, Bul. Knjaza Danila, 13/15 (zgrada Linea), stan broj 14, 81000 Podgorica.

Na koverti obavezno napisati svoje ime i prezime i broj tendera (P-MNE-171-22-23-MBJ6)

Za dalje informacije kontaktirajte:
Martu Borowiec-Jokić
email: borowiecjokic@help-montenegro.org

Stručna obuka uz rad i put do stalnog zaposlenja

EDEX is one of the successful private companies from the poorer north of Montenegro that is constantly expanding. Help’s employment program with on-the-job training is welcome for the EDEX to find the necessary workforce. One of the users of this program is Amra Beganović.

Po završetku obuke, oni poslodavci koji zadrže, odnosno zaposle obučene radnike na još minimum godinu dana takođe dobijaju podsticaj u vrijednoj opremi. Fokus ovog regionanog projekta njemačke vlade bio je na aktivnostima u svim zemljama Zapadnog Balkana je stvaranje novih radnih mjesta kroz uspostavljanje novih biznisa i obezbjeđivanje podrške postojećim, pogođenim pandemijom COVID-19. Podrška je obezbijeđena socijalno ranjivim grupama: ženama, mladima, osobama sa posebnim potrebama, zatvorenicima i lokalnim zajednicama, kroz ekonomsko osnaživanje koje uključuje i izgradnju ličnih i profesionalnih vještina.

EDEX je jedna od uspješnijih privatnih firmi sa siromašinijeg sjevera Crne Gore koja se stalno širi i Help-ov program zapošljavanja uz obuku na radu dobrodošao im je za pronalazak radne potrebne radne snage. Jedan od korisnika ovog programa je Amra Beganović. Prateći potrebe tržišta u svim oblastima, projektom “Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana” koji finansira njemačka Vlada kroz pogram „stručna obuka nezaposlenih“ koji implementira Help, pomažamo socijalno osjetljivim kategorijama stanovništva, posebno mladima i ženama na slabije razvijenom sjeveru Crne Gore da dođu do zaposlenja.

Jačanje civilnog društva za podršku održivom socio-ekonomskom razvoju Crne Gore

MNE – 167 

NAZIV- Jačanje civilnog društva za podršku održivom socio-ekonomskom razvoju Crne Gore

DONATOR –  Evropska unija

REALIZACIJA – Januar 2023 – Jun 2025

BUDŽET- 608.503,60

Opis projekta : 

Projekat  je usmjeren na jačanje uloge civilnog društva za pružanje podrške društvenom i privrednom razvoju Crne Gore podškom lokalnim intervencijama  čiji je cilj efikansije rješavanje pitanja kao što su: zapošljavanja mladih, jačanje digitalnih vještina, neformalnog obrazovanja i strukovnog osposobljavanja, lokalnog učešeća mladih u dijalogu o važnim pitanjima,  podrška razvoju malih biznisa te kulturnim i turističkim inicijativama.

Poseban prioritet biće podrška lokalnim organizacijama civilnog društva da doprinesu lokalnom razvoju izgradnjom svojih organizacijskih i projektno razvojnih kapaciteta kroz programe obuke, individualnu mentorsku podršku i prilagođenu tehničku pomoć, zatim rad na povećanju sposobnosti civilnog društva da bude ključni igrač u lokalnom razvoju putem sabgrantova za lokalne društveno-ekonomske inicijative i programe. Projekat će izgraditi učinkovitost programa civilnog društva kroz umrežavanje i angažman s relevantnim akterima.

Projekat će se fokusirati na sjeverni region Crne Gore.

Decenijama je crnogorska privreda obilježena velikim regionalnim razlikama koje su negativno uticale na društveno-ekonomski razvoj sjevera zemlje. Regionalne razlike imaju dubok uticaj na društveno-ekonomske uslove lokalnog stanovništva što se odražava u nizu pokazatelja kao što su niske stope rasta i visoke stope nezaposlenosti. Neuravnotežena ekonomija dovodi do toga da stanovništvo u sjevernoj regiji ima niži životni standard, ima manje mogućnosti zapošljavanja, posebno  žene i mladi.  Potpora civilnom društvu doprinijet će lokalnom razvoju sjevernog regiona, izgradnji snažnije i inkluzivnije privrede koje ima više kvalifikovanih radnih mjesta za ranjive grupe i podržava rast malih ruralnih preduzeća.

Aktivnosti predviđene prijektom biće usklađene i imaće sinergiju s nacionalnim strategijama za održivi razvoj i razvoj turizma koje predviđaju ključnu ulogu civilnog društva kao i strategije koje su fokusirane na zapošljavanje,  razvoj vještina i mlade. Aktivnosti će biti primjer civilnog društva u akciji unaprjeđenja socio-ekonomskog uključivanja ranjivih grupa koje žive u udaljenim ruralnim područjima, posebno mladih i žena. Takođe će imati sinergiju s drugim nacionalnim i regionalnim inicijativama za poboljšanje socio-ekonomskih uslova u ruralnim zajednicama u Crnoj Gori i Zapadnom Balkanu koje sprovode nacionalne i međunarodne nevladine organizacije uz podršku EU, UN-a, stranih vlada i drugih donatora.

Cilj je da osnažimo i podržimo:

Organizacije civilnog društva , NVO fokusirane na lokalne zajednice, ranjive kategorije građana (mlade i žene), mala udruženja farmera i poljoprivrednih proizvođača, lokalne opštine sa fokuom na sjever instutitucije za obrazovanje odraslih. servisne službe za mlade, regionalne razvojne agencije.

Grant šeme će biti realizovane u dva ciklusa: Kategorija 1: min 5000 , max 10.000

Kategorija 2 : min 20.000 max 25 000

Podržaće se sljedeće aktivnosti: promocija ženskog predzetništva, organizovanje događaja i promocija eko i planinskog turizma, poslovni savjeti za razvoj agro turizma, obuke za žene i mlade preduzetnike, jačanje kapaciteta manjih poljoprivrednih gazdinstava kroz obuke o modernim metodama u agrokulturi i plasmanu na tržište,  organizaciona obuka za otvaranje tržišta za tradicionalne zanatske proizvode (Made in Montenegro), podrška seoskim incijativama za recikliranje i šeme organskih komposta, mobilne i internet usluge savjetovanja o karijeri, savjetovanja o karijeri u školama, obuka za karijeru u digitalnim oblastima -freelance rad, savjetodavna služba za stručno osposobljavanje, servisi za psihološku podršku za početak rada, podrška ra razvoj kreativnih vještina, obuka i obazovne aktivnosti za žene i mlade, program obuka uz rad.

Projekat realizuje Help u saradnji sa Juventasom, u vremnskom okviru od januara 2023 do juna 2025, odnosno 30 mjeseci.

Finansira ga EU okviru projekta Evropska pomoć -Podrška organizacijama civilnog društva,  i Evropski instrument za ljudska prava i demokraciju (EIDHR)  u iznosu od 608.503,60 Eura.

Dejvid i Kiko su nas za Novu godinu odveli u Bijelu

28. 12. 2022

Kao Help-ov medijator za socijalnu i dječju zaštitu svakodnevno brine i radi sa romskom i egipćanskom (RE) djecom, ali za novogodišnje praznike sa svojim drugom Kikom, odveo nas je u Dječji dom Mladost u Bijeloj, gdje su njih dvojica odrastali.

Medijator Dejvid Sejdović animirao je i Help i Kancelariju za RE populaciju Glavnog grada Podgorica u kojoj je angažovan, a Kriste Sokoli –Kiko kotorsku opštinu u kojoj živi i radi, da simboličnim poklonima obradujemo mališane koji, kao i njih dvojica nekad, djetinjstvo provode u domu u Bijeloj.

Djevid je, prije dijeljanja poklona predstavio djeci sebe, Kika, šeficu Kancelarije za RE populaciju Glavnog grada Hristinu Laban i nas iz Help-a, pa smo svi skupa malo razgovarali, družili se  i malo pjevali ….

IMG_8112-1-1920x1440 (1)
IMG_8112-1-1920x1440
IMG_8114-1920x1440
IMG_8118-1-1320x1760-2-1920x1440
IMG_8120-1920x1440

Vrata Dječjeg doma u Bijeloj u utorak su bila otvorena za sve koji su željeli da dođu, donesu poklone i obraduju štićenike ove javne ustanove.

Tako su u novogodišnju posjetu došli i neki od penzionisanih radnika doma, koji su se posebno srdačno pozdravili i ispričali sa Djevidom i Kikom,  evocirajući uspomene na period kada su i njih dvojica odrastali u ovoj ustanovi.

IMG_8110-1920x1440
IMG_8120-1920x1440

Među posjetiteljima doma bio je i ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, koji je imao prilike da upozna Djevida i drugog Help-ovog medijatora Ibrahima Tatarija, te polaznika obuke za medijatore, umjetnika Slobodana Boba Lalovića.

Tender Br. P-MNE-MNE171-22-23-DZD2

Tender P-MNE-MNE171-22-23-DZD2

NJEMAČKA NEVLADINA ORGANIZACIJA

Help-Hilfe zur Selbsthilfe

OGLAŠAVA  NADMETANJE U PRIKUPLJANJU PONUDA ZA:

IZBOR DOBAVLJAČA ZA  PUTNIČKI AUTOMOBIL

REF. Br. P-MNE-MNE171-22-23-DZD2

Učešće  u nadmetanju mogu uzeti sva pravna lica koja su registrovana i protiv kojih se ne vodi sudski postupak.

Tenderska dokumentacija se može preuzeti registracijom na web sajtu – TENDERI

Vrtić u Beranama primjer uspješne inkluzije RE djece

22. 12. 2022

„Djeca ne poznaju i ne prave razlike, već odrasli“, kaže Marina Gojković direktorica vrtića „Radmila Nedić“ u Beranama, gdje su veoma uspješno, kako kaže, prvi u Crnoj Gori, priminijeli inkluzivan model – u kojem su predškolska djeca iz romsko-egipćanske (RE) populacije u grupama zajedno sa djecom iz većinske populacije i uče prve korake ka socijalizaciji i spremaju se za polazak u školu.

RE djeca su se, i pored jezičke barijere, veoma brzo prilagodila i uspostavila dobar kontakt sa svojim vršnjacima, naglasila je direktorica Gojković, koja sa svojim kolegama ulaže napore da se omogući da što veći broj djece iz RE populacije redovno pohađa gradsko obdanište.

Javna predškolska ustanova „Radmila Nedić“ ugostila nas je u srijedu, zajedno sa ministrom rada i socijalnog staranja Admirom Adrovićem, predsjednikom Opštine Berane, Vukom Todorovićem, te donatorima  iz humanitirane organizacije Crkve Isusa Hrista Svetaca posljednjih dana (Church of Jesus Christ of Latter-day Saints) Harijem i Debi Draper (Harry & Debbie). Help je uz pomoć ove crkve obezbijedio za Novu godinu pomoć/poklone za RE djecu u Beranama: čizme, kape, rukavice i druge poklone koje su gosti podijelili RE mališanima.

IMG_7939-1920x1440
IMG_7947-1920x1440
IMG_7948-1920x1440
IMG_7951-1920x1440
IMG_7959-1920x1440
IMG_7966-1320x990-2-1920x1440
IMG_7966-1920x1440
IMG_7967-1920x1440
IMG_7972-1920x1440

Prije dijeljenja poklona prisustni, među kojima su bili i RE medijator za obrazovanje Sultan Beća, te učitelj Nikola Raičević, koji su članovi NVO „Udruženje za podršku RE populaciji“ su razgovarali o tome kako su uspješnom saradnjom svih institucija na lokalnom nivou i nevladinih organizacija, uspjeli da obezbijede da djeca iz RE populacije pohađaju predškolsko obrazovanje.

Kako su istakli, ključno je bilo obezbijediti transport za djecu iz RE naselja Talum i Riversajd. Tu im je u pomoć priskočila Osnovna škola „Radomir Mitrović“ koja ima kombi koji prevozi RE djecu u školu, a koji im je takođe donirao Help kroz prethodne projekte.

Ministar Adrović, posebno se zahvalio Help-u na podršci i saradnji na ovom i drugim projektima na kojima u kontinuitetu sarađujemo u cilju poboljšanja položaja RE populacije i drugih ranjivih kategorija.  Zahvalnost su iskazali i predstavnici Udruženja za podršku RE populacije, a medijator Sultan Beća je podsjetio da je Help u Crnoj Gori još 2014., uveo institut RE medijatora, zahvaljući čemu je i on prošao obuku koja mu je omogućila da aktivno radi na poboljšanju položaja svoje zajednice.

Tokom susreta razgovaralo se i o posljedicama devastirajućih poplava koje su prošle sedmice ostavile teške posljedice u RE naseljima Talum i Riversajd.  Predsjednik Opštine Berane,  Todorović je sa ministrom Adrovićem i predstavnicima RE zajednice nakon toga otišao na sastanak u Opštinu čija je tema bila kako efikasnije i trajnije riješiti sve češći problem poplava u dva romska naselja.

Berane uz Podgoricu i Nikšić ima najbrojniju RE populaciju u Crnoj Gori. Naime, osim domicilnih Roma i Egipćana od 1999. u Crnoj Gori živi i veliki broj raseljenih pripadnika ove zajednice sa Kosova.

IMG_7925-1920x1440
IMG_7927-1920x1440
IMG_7939-1-1920x1440

Mi smo se pak sa donatorima iz humaniarne organizacije  Crkve Isusa Hrista Svetaca posljednjih dana uputili u OŠ „Radomir Mitrović“ gdje smo predali još jednu donaciju – gumene čizme za učenike RE populacije kojih u ovoj školi ima ukupno 153 -toro.

Direktor Aleksandar Vujović zahvalio se na ovoj praktičnoj, a veoma važoj donaciji, kao i za prethodne u školskom priboru koje je Help-obezbđivao za njihove RE učenike.

IMG_7980-1920x1440
IMG_7981-1920x1440
IMG_7983-1920x1440
IMG_7985-1920x1440
IMG_7989-1920x1440

Drugu beransku OŠ „Vuk Karadžić“ pohađa 42 RE djece i za njih smo takođe obezbijedili gumene čizme.

Potom smo obišli poplavljena RE naselja Talum i Riversajd. Mještani, od kojih su mnogi ostali bez svega što su imali, pokazali su nam kako izgledaju njihovi devastirani domovi.

IMG_8009-1-1920x1440
IMG_8010-1920x1440
IMG_8012-1920x1440
IMG_8014-1-1920x1440
IMG_8016-1920x1440
IMG_8018-1920x1440
IMG_8019-1920x1440
IMG_8020-1920x1440
IMG_8031-1920x1440

Help je u saradnji sa gospođom i gospodinom Daper u naselju Riversajd podijelio higijenske pakete za svih 42 porodice, a jedan broj paketa podijeljen je i poplavom najugroženijim porodicama u naselju Talum.

U cilju sprječavanja širenja epidemije nakon poplava Help-ova mentorka u Beranama, Danijela Armuš organizovala  i radionicu na kojoj je instrukcije građanima, kako da se zaštite dala dr. Marijana Ćulafić.

IMG_7980-2-1920x1440
IMG_7995-1920x1440
IMG_7997-1920x1440
IMG_7998-1920x1440
IMG_7999-1920x1440
IMG_8005-1920x1440
IMG_8031-1920x1440
IMG_8037-1-1920x1440
IMG_8037-1920x1440

Help je Javnom komunalnom preduzeću u Beranama, za distribuiranje u RE naseljima u tom gradu isporučio i 20 velikih metalnih kontejnera kao i 85 plastičnih kanti sa odlaganje otpada za javnu upotrebu.

Nastavak časova jezika za ukrajinske izbjeglice kroz novi projekat

9.12.2022

Help će nastaviti sa podrškom za ukrajinske izbjeglice u Crnoj Gori, između ostalog i tako što će u narednih šest mjeseci obezbijediti nastavak časova jezika u Budvi i Podgorici.

Projektom „Podrška integraciji ranjivih zajednica u Crnoj Gori sa časovima jezika“ biće obuhvaćeni i predstavnici romske i egipćanske (RE) populacije. Novac za ovaj projekat, oko 19.000 Eura,  obezbijedila je belgijska Fondacija kralj Baudin (King Baudouin Foundation).

Help je u saradnji sa ukrajinskom organizacijom „Dobro djelo“  u prethodnom projektu za pomoć  izbjeglicama u Crnoj Gori, kao jedan od važnih segmenata identifikovao učenje crnogorskog jezika radi lakšeg snalaženja i adaptacije na novi sredinu, stoga ćemo nastaviti sa podrškom za časove jezika i u narednih šest mjeseci.

Veliko interesovanje za učenje jezika iskazali su i djeca, od kojih su mnogi školovanje nastavili u Crnoj Gori,  ali i odrasli, kojima će poznavanje jezika olakšati i svakodnevnu komunikaciju ai i eventulano traženje zaposlenja.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Crnoj Gori trenutno boravi oko 9000 osoba, koji su spas od ruske agresije na Ukrajinu, koja je počela 24. februara, potražili ovdje.  Većina njih je smještena na crnogorskoj obali i u Podgorici, pa će se časovi jezika kao i u prethodnom periodu oragnizovati u Budvi i Glavnom gradu.

Osim podrške ukrajinskim izbjeglicama, u okviru ovog projekta predviđeni su i časovi jezika za pripadnike RE populacije.

U periodu od 23 godine, koliko Help djeluje u Crnoj Gori, kontinuirana podrška za R0me i Egipćane, kao jednu od najugoženijih, ako ne i najugrožniju zajednicu u Crnoj Gori,  konstantna je,  kroz različite segmente pomoći, čiji je cilj izlazak iz siromašatva, ekonomsko i socijalno osnaživanje i ravnopravno uključivanje u društvene tokove.

U temelju tih napora je obrazovanje, kao ključ za poboljšanje socijalno-ekonomskog položaja RE populacije, naročito mladih i žena, stoga će u okviru ovog projekta na šest mjeseci biti organizovani časovi jezika i za RE zajednicu.

Ukrajinski centar otvoren u Budvi uz podršku Help-a

22. 11. 2022

U Budvi je sinoć (21.11) ambasador Ukrajine u Crnoj Gori, gospodin Oleh Herasymenko,  otvorio još jedan izbjeglički centar, uz podršku Help-a. Od početka agresije Rusije na Ukrajinu, 24. februara, u Crnu Goru je do sad pristiglo oko 9000 ukrajinskih izbjeglica i jedna od većih zajednica smještena je u Budvi.

Ambasador Herasymenko je zahvalio regionalnom  koordinatoru Help-a, Klausu Mocku, na pomoći koju Help u kontinutetu pruža ukrajinskom narodu,  koji je utočište od rata potražio u Crnoj Gori.

Posebno je istakao podršku za otvaranje ukrajinskih centara u Herceg-Novom i Baru, ali i drugih vidova podrške koju je Help,  zahvaljujući mreži njemačkih humanitarnih organizacija a – Aktion Deutschland Hilft, pružao u proteklih skoro 10 mjeseci.

Najveći broj ukrajinskih izbjeglica smješten je u Podgorici i gradovima na crnogorskom primorju i Help je u koordinaciji sa ukrajinskom organizacijom Dobro djelo, za ove ljude obezbjeđivao različitu vrstu pomoći: pakete hrane i higijene, šest ljetnjih kampova za djecu, časove jezika za djecu i odrasle u Podgorici i Budvi, časove tenisa za djecu u Podgorici i košarke u Budvi, školski pribor, sportske rekvizite i dječju odjeću.

Kako je rekao ambasador, podrška Help-a je od neprocjenjivog značaja za funcionisanje ukrajinske izbjegličke zajednice u Crnoj Gori, u teškim kolosnostima koje su ove ljude najterali da napuste sboje domove, izražavajući nadu se da će se saradnja nastaviti.

Regionalni koordinator Help-a, Klaus Mock je naglasio da Help osim u Crnoj Gori pomoć ukrajinskim izbjeglicama i u svim drugim državama gdje njemačka humanitarno razvojna organizacija djeluje, uključujući i samoj Ukrajini.

Posjetioci su na otvaranju centra u Budvi imali priliku da pogledaju izložbu slika ukrajinske djece o svojoj domovini.

#WeStandWithUkraina

IMG_7848-1920x1440
IMG_7849-1-1920x1440
IMG_7850-1920x1440
IMG_7851-1920x1440
IMG_7852-1-1920x1440
IMG_7852-1920x1440
IMG_7853-1920x1440
IMG_7854-1-1920x1440
IMG_7856-1920x1440
IMG_7858-1920x1440
IMG_7863-1920x1440
IMG_7864-1920x1440
IMG_7865-1920x1440
IMG_7867-1920x1440

Ministar Lalošević primio tri mlade romske džudistkinje

16.11. 2022

Saopštenje Ministarstva sporta i mladih Crne Gore :

Ministar sporta i mladih, Vasilije Lalošević i direktor Direktorata za sport, Zoran Jojić, ugostili su tri mlade džudistkinje, članice džudo kluba „Milenijum“, Sabinu Ramadanović, Moniku Ramadanović i Leontinu Ramadanović, koje zajedno već broje oko 80 medalja u zemlji i inostranstvu.

Sastanku su prisustvovale i predstavnice Help-a, njemačke nevladine organizacije, koja djeluje već 23 godine u Crnoj Gori i bavi se inkluzijom romske populacije, Biljana Jovićević i Dijana Anđelić.

Predstavnice Help-a upoznale su ministra Laloševića sa uspjesima mladih džudistkinja, a predstavnici Ministarstva sporta i mladih su najavili saradnju sa Džudo savezom Crne Gore i Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, a sve u cilju pomoći sestrama Ramadanović.“

IMG_7800

Romska i egipćanska djeca u Pljevljima dobila školski pribor i igračke za vrtić

10. 11. 2022

Help je juče, u srijedu, u Pljevljima podijelio paketiće školskog pribora za romsko-egipćansku djecu u ovom gradu na sjeveru Crne Gore, kao i materijal i igračke za djecu predškolskog uzrasta koja pohađaju obdanište.

Poklone su podijelili Help-ovi medijatori i predstavnica Sekretarijata za društvene djelatnosti u Opštini Pljevlja, Danijela Nenadić.

Pomoć koju je Help obezbijedio uz podršku mreže njemačkih humanitarnih organaizacija za brzo djelovanje u katastrofama – Aktion Deutschland Hilft (ADH) u skladu je sa našim kontinuiranim radom na podršci RE zajednici u Crnoj Gori na poboljšanju socijalno-ekonomsog statusa, obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, ove najranjivije kategorije crnogorskog društva, prema kojoj postoji i veliki stepen diskriminacije.

Prošlog mjeseca, Help je za najugroženije pripadnike RE populacije u Pljevljima, u saradnji sa Crvenim krstom, podijelio i 30 paketa hrane.

IMG_7701
IMG_7702
IMG_7703
IMG_7704

Crna Gora uvodi prve RE medijatore u službama na lokalnom nivou

4.11.2022.

Institut romsko-egipćanskih RE medijatora, pokazao se u regionu Zapadnog Balkana kao jedan od najuspješnijih modela, kojim se ovoj zajednici omogućava lakši i brži pristup osnovnim pravima na lokalnom nivou, te je sada na državnim organima Crne Gore da odrade svoj dio posla, odnosno sistematizuju poziciju medijatora u lokalnim službama – zaključeno je na dvodnevnoj Međunarodnoj konferenciji koju je Help organizovao povodom zavšetka projekta “Socijalna inkluzija RE populacije posredstvom saradnika u socijalnoj inkluziji – RE Medijatori”.

Od predstavnika državnih institucija Crne Gore i ovom smo prilikom dobili uvjeravanja da se radi na uvođenju pozicije RE medijatora u službe na lokalnom nivou. Kako je rekla predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja, Budimirka Đukanović sistematizacija pozicije RE medijatora uvodi se u tri crnogorske opštine Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju, a u planu je i za Ulcinj i Bar.

Đukanović je naglasila, da je na osnovu dugogodišnjeg iskustva i saradnje sa Help-ovom medijatorima prepoznat značaj ovog modela za poboljšenje uključenosti i položaj RE zajednice u crnogorsko društvo, ali je preporučila i da ubuduće treba raditi na poboljšanju kvaliteta formalnog obrazovanja RE medijatora.

Načelnik u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Ramiz Šahman predočio je da je plan da Crna Gora do kraja 2023 sistematizuje 20 pozicija za RE medijatore.

U proteklih godinu dana Help-ovi medijatori su, prema projektu koji je finansirala Evropska unija, kroz program EU i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu, u 11 crnogorskih opština imala raspoređene, obučene i sertifikovane RE medijatore u zavodima za zapošljavanje, centrima za socijalni rad i domovima  zdravlja, koji su pomagali građanima iz romsko-egipćanske zajednice lakše ostvarivanje osnovnih prava.

Dok se čeka da, kako je najavljeno, država sada odradi svoj dio posla, Help je po završetku ovog projekta, a uz podršku njemačke Vlade, odlučio da zadrži jedan broj medijatora da RE populacija

koja je prepoznala značaj medijatora, ne izgubi kontinuitet i nastavi lakše da ostvaruje prava iz lokalnih servisa koje država obezbjeđuje svim građanima.

Predstavnici EU više su puta naglasili da su RE medijatori ili posrednici za socijalnu inkluziju jedan od najuspješnijih projekata koje je Brisel finansirao na Zapadnom Balkanu, a i preporuke da i Crna Gora uvede ovaj institut u svoj sistem, nalaze se posljednjim Izvještajima o napretku Crne Gore na putu ka EU.

RE medijatori su u različitim formama uvedeni u sistem lokalnih institucija u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, mada ni tamo procesi nijesu do kraja okončani, predočili su predstavnici ovih zemalja koji su tokom dvodnevne konferencije iznijeli svoja iskustva, prednosti rada RE medijatora ili koordinatora za RE zajednice ali i državne službe u ove dvije države.

Predstavnik Ministarstva zdravlja Srbije, Dragan Đorđević rekao je, da su socijalni medijatori najbolje realizovani program u Srbiji iz Dekade Roma za prošlu deceniju. Iako u toj zemlji pozicija RE medijatora nije sistematizovana, oni još od 2008., imaju budžetsku liniju iz koje se finansiraju, prije svega RE zdravstvene medijatorke. Srbija ima Asocijaciju zdravstvenih medijatorki koje su do danas raspoređene u 70 od 173 opštine u Srbiji.

Kako je rekla predsjednica Asocijacije, Svetlana Ilić, oni su prioritet dali ženama medijatorkama, jer je cilj bio poboljšati zdravstvenu situaciju prije svega RE žena, pa su medijatorke lakše i brže zadobijale povjerenje zajednice, a na neki način i same postale model za Romkinje.

Osman Balić iz YUROM Centra je ukazao da treba raditi na podizanju nivoa profesionalizacije pozicije medijatora te predložio da se ovo zvanje uskladi sa kodifikacijom koja za ovu profesiju postoji u Međunarodnoj organizaciji rada. On, ali i drugi učesnici panela, posebno predstavnici domaćih institucija u kojima su Help-ovi medijatori radili, sugerisali su da nije nužno profesiju medijatora vezati samo za RE populaciju, već za sve ranjive kategorije kojima je dodatna pomoć potrebna.

Balić je naglasio da je jako važno da se tokom rada medijatora sakupljaju podaci i rade analize koje će lako dokazati korist i isplativost rada medijatora, sa stanovišta društvene i ekonomske dobiti ali i sa stanovišta ljudskih prava.

Nadir Redžepi iz Inicijative za socijalne promjene – InSoC iz Sjeverne Makedonije, ukazao je da u početku implementacije ovog projekta u njegovoj zemlji postojao prilično veliki otpor, ali da su uz pomoć međunarodnih organizacija i RIC-a (Romski informativnih centara) RE medijatori uspjeli da postignu značajne rezultate u obrazovanju i podizanju nivoa zdravstvenih usluga kod Roma u Sjevernoj Makedoniji. Stabilno finansiranje međutim, kako je ukazao još uvijek je značajan problem i zavisi od političke volje. Kako je naveo Redžepi, od 2016. do 2021. godine 18 puta je mijenjan pravilnik o sistematizaciji ove pozicije.

Partneri Help-u u realizaciji projekta RE medijatora, koji finansira EU sa Vladom Crne Gore, su bili Glavni grad Podgorica i opštine Berane i Ulcinj. Jetmir Muja iz Opštine Ulcinj, ukazao je da je rad Help-ovih medijatora u proteklih godinu dana i podaci koje su im dostavili, značajno uticali na novi lokalni Akcioni plan za Rome i Egipćane, kao i za povećanje budžetskih planova opštine za socijalna davanja i inkluziju.

Osim o značaju RE medijatora, dan uoči Međunarodnog dana romskog jezika razgovarano je o značaju romskog jezika za bolju uključenost Roma u većinsku populaciju. Sagovornici su istakli da bi omogućavanje školovanja romske djece na maternjem jeziku, paralelno sa službenim, bez dileme povećalo šanse za bolju socijalnu inkluziju.

Takođe su podsjetili da su Romi jedina zajednica u Crnoj Gori koja nema mogućnost da koristi svoje Ustavom i međunarodnim konvencijima garantovano pravo na upotrebu sopstvenog jezika. Retorički, naglašava Elvis Beriša iz organizacije mladih “Koračajmo zajedno Phiren Amenca” država iskazuje volju da omogući građanima uživanje tog prava, ali se iz raznih formalnih razloga kasni sa ispunjavanjem ovog važnog sredstva za pomociju obrazovanja, kulture i istorije naših sugrađana romske nacionalnosti.

Poseban gost konferencije na temu romskog jezika bio je pjesnik Ruždija Sejdović, rođen u Crnoj Gori, koji živi i radi u Njemačkoj i koji je u toj zemlji medijator za obrazovanje i jezik, a koji je predstavio njemački model kojim je romskoj djeci u toj zemlji kao i svim drugima omogućeno obrazovanje i na maternjem jeziku.

image00001-1920x1440
image00004-1920x1440
image00005
IMG_7588-1920x1440
IMG_7590-1920x1440
IMG_7592-1920x1440
IMG_7594-1-1920x1440
IMG_7601-1920x1440
IMG_7602-1920x1440
IMG_7604-1920x1440
IMG_7630-2
IMG_7639-2
IMG_7642
IMG_7644
IMG_7644-1

RE medijatori desna ruka zajednice i institucija

Na državi Crnoj Gori i njenim instutucijima je da valorozuju znanje i iskustvo romsko-egipćanskih (RE) medijatora kroz sistematizaciju pozicije medijatora u zdravstvu, zapošljavanju i socijalnom staranju, zaključeno je na okupljanju Nacionalne mreže medijatora održanom u Petrovcu.

U proteklih godinu dana Help-ovi medijatori su nakon sticanja stručnih sertifikata dali sve od sebe da steknu povjerenje i lakalnih institucija, u kojima su radili kao posrednici, ali i u samoj RE zajednici, koja ih je prepoznala kao most ka lakšem i bržem ostvarivanju svojih prava.

Zajednički je konstatovano da su u 11 opština u proteklom periodu uspjeli da postanu desna ruka i institucijima i zajednici.

Nakon dvodnevnog sumiranja rezultata rada romsko-egipćanskih (RE) medijatora u proteklih godinu dana, njihova Help-ova mentorica, Danijela Armuš kaže da je ponosna na ove mlade ljude koji su pokazali koliko su spremni da pomognu i svojoj zajednici i institucijama kao što su zavodi

RE medijatori ili posrednici/saradnici za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana jedan su od najuspješnijih projekata koje je EU finansirala na zapadnom Balkanu i sada je došao red i na Crnu Goru, da u okviru ispunjavanja evropskih standarda, usvoji instutut RE medijatora radi lakšeg uključivanja RE populacije u društvene tokove i efikasnijeg ostvarivanja osnovnih prava koje država nudi ovoj socijalno i ekonomski najugoženijoj kategoriji građana. Sistematizacija pozicije medijatora u institucije/javne službe na lokalnom nivou nalazi se i u Preporukama EK za Crnu Goru, kao i državnoj Strategiji za socijalnu inkluziju Roma do 2025.

Help, u saradnji sa partnerima, Glavnim gradom – Podgoricom i opštinama Berane i Ulcinj, realizuje projekat “Socijalno uključivanje Roma/Romkina i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju”, kroz koji su obučena 43 medijatora/ke u socijalnoj inkluziji.

Korisnik projekta je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, a ukupno 34 Help-ova medijatora radi od oktobra 2021., na period od 12 mjeseci do polovine oktobra 2022 i to : 13 u oblasti socijalne zaštite, 11 u oblasti zapošljavanja i 10 u oblasti zdravstvene zaštite. Projekat finansira u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu, a realizuje u 11 opština.

U nastavku fotografije sa dvodnevnog skupa Nacionalne mreže medijatora održanog u Petrovcu 6. i 7. oktobra 2022.

IMG_7268-1920x1440
IMG_7269-1920x1440
IMG_7271-1920x1440
IMG_7275-1920x1440
IMG_7278-1920x1440
IMG_7281-1920x1440
IMG_7283-1920x1440
IMG_7292-1920x1440
IMG_7294-1920x1440
IMG_7297-1920x1440
IMG_7298-1920x1440
IMG_7299-1920x1440
IMG_7300-1920x1440
IMG_7301-1-1320x990-1
IMG_7301-1-1320x990-1-960x720
IMG_7301-1-1320x990-1-1024x768
IMG_7301-1-1920x1440
IMG_7303-1920x1440
IMG_7305-1920x1440
IMG_7316-1920x1440
IMG_7319-1920x1440
IMG_7320-1920x1440
IMG_7324-1920x1440
IMG_7328-1920x1440
IMG_7329-1920x1440
IMG_7334-1920x1440
IMG_7343-1920x1440
IMG_7349-1920x1440
IMG_7357-1920x1440
IMG_7358-1-1920x1440
IMG_7360-1920x1440
IMG_7361-1920x1440
IMG_7362-1920x1440
IMG_7365-1920x1440
IMG_7368-1920x1440
IMG_7371-1920x1440
IMG_7374-1920x1440
IMG_7378-1920x1440
IMG_7381-1920x1440
IMG_7383-1920x1440
IMG_7385-1920x1440

Help-ova podrška za ulaganje u mlade IT stručnjake u Crnoj Gori

4.10 . 2022

Radojka Poleksić je završila Prirodno matematički fakultet na Univerzitetu Crne Gore (PMF) na smjeru matemetika i računarske nauke. Radojku je kao mladog svršenog studenta u Help-ov program obuke uz rad u okviru prijekta  ‘Socijalno-ekonomsko osnaživanje u regionu zapadnog Balkana“ koje finansira njemačka Vlada, uključila Milica Radunović iz ljudskih resursa (HR) Finagate IT kopanije.

Poleksić kaže da joj je ovo bila savršena prilika za profesionalno usavršavanje:

“Ja sam prezadovoljna a nadam se da su i oni zadovoljni sa mnom. Klasično obrazovanje mi je uglavnom pružilo teorijska znanja, i nijesmo imali prilike da se na studijama bavimo ovakvim praktičnim stvarima koji su potrebne za rad u ovoj struci. Ovdje se direktno radi na projektima uz mentora koji sve provjeri, pogleda i od kojeg dobijemo kritike kako i šta treba izmijeniti, a to znači puno u smislu brzine rada, kao i kojim tempom se usvajaju ta nova znanja. Izuzetno sam zadovoljna i voljela bih da i nakon obuke ostanem ovdje”.

Na pitanje, da li preporučuje ovakvu vrstu obuke mladim talentovanim ljudima po završetku klasičnog obrazovanja, koji svoju budućnost vide u IT sektoru Radojka Poleksić odgovara potvrdno:

“Definitivno, po završetku klasičnog obrazovanja, koje je temlj, moramo proći kroz ovakvu vrstu treninga da bismo naučili šta se od nas očekuje u ovom poslu. Preporučila bih svim mojim vršnjacima, da se angažuju u ovakvim projektima, kad god se ukaže prilika. Ovdje nam je omogućeno da radimo na najsavremenijim programima i tehnologijima koje postoje, kao i da nas obučavaju najbolji ljudi iz te oblasti, od kojih se puno toga može naučiti”.

Milica Radunović iz HR -a Finageta, kaže su ovakvi programi neophodni i su kao IT kompanija voma rado učestvovali u ovakvom projektu, jer ima višestruke koristi, te se nadaju da će ih biti i u ubuduće. Korisnica programa obuke uz rad Radojka Poleksić kod njih ima perspektivu.

“Mi bismo sami nudili mladim ljudima da po završetku školovanja dođu na obuku kod nas, i da ih kasnije zadržimo. Mi smo sa Radojkom apsolutno zadovoljni, nadam se da joj pružamo dovoljno znanja i mogućnosti da može da iskoristi sve vještine koje je stekla i koje će tek sticati. I sigurno bismo je zadržali i bez ovog programa, jer se pokazala sjajna”, kaže Radunović.

Objašnjava kako inače ide njihov proces regrutovanja mladih talenata:

“Uglavnom ili kontaktiramo ljude sa fakulteta da nam daju preporuke za neke mlade ljude koji su se dobro pokazali na studiju, a kojima bismo mi mogli da omogućimo dodatna znanja, da ih unaprijedimo i onda zadržimo. A naravno mladi ljudi se danas, posebno ovi iz IT sektora, sami javljaju, sami šalju CV-je, tako da je to neki sistem koji primjenjujemo”.

Ipak Radunović kaže, da još uvijek ostaje prostora za unaprijeđenje i povezivanje, kada je riječ o mladima iz slabije razvijenih sredina, sa sjevera Crne Gore. Većina zaposlenih kod njih su, konstatuje, iz Podgorice i Nikšća. Mladi iz slabije razvijenih sredina, dobiju šansu samo ako se sami jave.

Ivan Bojanović završio je pak ETŠ „Vaso Aligrudić“ koja sarađuje sa IT kompanijama, i prijavio se na obuku uz rad nakon što je prethodno sam pohađao Logate akademiju, gdje je prošao trening za Java developera. Vrlo je zadovoljan što mu se, zahvaljući projektu Help-a, otvorila prilika da na Logate Institutu prođe šestomjesečnu obuku uz rad.

Ivan nam je rekao da je prezadovoljan, i da vjeruje da je ovu sjajnu priliku veoma dobro iskoristio.

“Nadam se da ću po zavretku šestomjesečne obuke nastaviti da radim u ovoj firmi” kaže Ivan Bojanović.

Filip Kečina iz Logate Instituta, potvrđuje Ivanove riječi i zahvaljuje na prilici da se kroz ovakav projekat angažuju talentovani mladi ljudi. Ivan ima priliku da bude dio Logate tima, gdje na njega već računaju.

“Očekujemo od njega neke vrhunske rezultate. Ivan Bojanović ima izuzetan potencijal iako je tek završio srednju školu, mi smo izuzetno zadovoljni njegovim potencijalom, samim tim što uči od nekih jako dobrih mentora i senior programera. Ima priliku da napreduje i da bude dio našeg tima po zavretku ovog projekta. Ivan je osoba na koju mi već računamo i po zavretku ovog projekta, tako da su se negdje kockice poklopile. Vjerujem da će ova šansa za saradnju postojati i dalje, mi se nadamo uspješnoj sardnji sa Help-om i sa vašim partnerima i ubuduće” kaže Kečina.

Kroz projekat „Socijalno-ekonomsko osnaživanje u regionu zapadnog Balkana“ u ovom je krugu podržano i umreženo ukupno 20 poslodavaca i nezaposlenih.

Help-a je u okviru programa podržao 20 poslodavaca kroz bespovratni grant u opremi i sredstvima za rad.  Oprema im je isporučena u julu i avgustu, nakon prethodno sprovedenog javnog tendera.

Prosječna vrijednost bespovratnog granta je iznosila 2413.61 Eura po korisniku/poslodavcu, a ukupno je potrošeno 48 272.2 Eura, za nabavku i isporuku opreme do korisnika. Profesionalna oprema, poslodavcima je data na korišćenje do kraja projekta.

Obaveza poslodavaca je da po isteku šestomjesečne plaćene obuke na radu, sa korisnikom obuke potpišu ugovor na minimum 12 mjeseci o radnom angažmanu. Šestomjesečna obuka na radu je po ugovorima, potpisanim od strane poslodavca, nezaposlenih osoba i Help-a, planirana da traje do kraja oktobra.

Na zadovoljstvo Help-a čak 13 nezaposlenih osoba su žene, a od toga dvije, iz romsko-egipćanske (RE) populacije i sedam muškaraca. Od 20 nezaposlenih, njih 15 je kroz projekat dodatno podržano i licenciranom stručnom obukom sa ciljem osnaživanja, kreiranja boljih uslova za rad i dalje napredovanje kao i dobijanja važećeg sertifikata od strane licenciranih provajdera Centra za stručno obrazovanje odraslih za određeno stručno zanimanje/zvanje.

Do kraja avgusta je njih 13 uspješno završilo tromjesečnu licenciranu obuku i to u sljedećim strucnim zanimanjima: IT-osnove računara, digitalni marketing i web Prodaja- pet osoba, administrator- četri, dvije sobarice, jedan računovodstveni tehničar  i jedan kuvar.

U toku je i do polovine novembra će biti završene i licencirane obuke za još dvoje nezaposlenih i to za zanimanje turistički vodič i konobar.

U toku su dva javna poziva u okviru istog projekta kojeg finansira njemačka vlada preko Ministarstva vanjskih poslova, u cilju revitalizacije ekonomije i podspješivanja zapošljavanja za nove kandidate za obuku uz rad u IT sektoru.

Posebno ohrabrujemo pripadnike ranjivih grupa kao što su: mladi, žene, osobe sa invaliditetom i samohrane majke da se prijave za novi krug umrežavanja nezaposlnih i poslodavaca.

IMG_7126-1920x1440
IMG_7127-1920x1440
IMG_7130-1920x1440
IMG_7131-1920x1440
IMG_7135-1-1920x1440
IMG_7152-1-1920x1440
IMG_7153-1-1920x1440
IMG_7154-1-1920x1440
IMG_7155-1920x1440

Javni poziv Revitalizacija ekonomije – IT obuka

evitalizacija ekonomije – kojom  je predviđena tromjesečna IT obuka za 12 nezaposlenih lica sa fokusom na manje razvijene opštine sjevernog regiona.

Planirane licencirane obuke pružaju licencirani provajderi obuka za odrasle u oblasti IT-a, uključujući razvoj ključnih vještina za digitalni marketing i prodaju, kao i web aplikacije – web stranice.

Pravo učešća na konkursu imaju sva nezaposlena lica koje su  minimum četiri ili više mjeseci prijavljene na ZZZCG (Zavod za zapošljavanje Crne Gore), koja žive i imaju prebivalište u Crnoj Gori.

Rok za prijave najkasnije 06.10.2022 – 12:00 sati.

PRIJAVNI FORMULAR - IT OBUKA

Volonteri sa Help-om u akciji čišćenja u Podgorici i Baru

26.09.2022

World Cleanup Day 2022

Oko 200 kg smeća, pokupili su u Podgorici i Baru aktivisti Help-a, RE medijatori, đaci i građani u simboličnoj akciji organizovanoj povodom Svjetskog dana čišćenja. Umjesto 17. septembra, kada se obilježava Svjetski dan čišćenja, zbog vremenskih nepogoda, naše akcije pomjerene su za sedam dana i održane u petak i subotu (23 -24. septembar).

Čišćenje je u Podgorici obavljeno na lokalciji IPA naselja, na Koniku, a u Baru, gdje su se pridružili i partneri iz  „Centra za afirmaciju RE populacije – CAREP“  iz Nikšića, u naselju Golo brdo i  plaži u Sutomoru.  Akcije smo organizovali uz podršku Nehlsen Group-e i RODIEK.

Svjetski dan čišćenja prilika  je da se milioni volontera u 191 državi okupe i daju svoj doprinos u borbi protiv globalnih problema sa otpadom kao i da promovišu održivu budućnost i razvoj.

Iz Nehlsen Group-e, koja podržava ovu akciju, nagalašavaju da žele da iskoristite ovu priliku da budu pioniru u ekološki prihvatljivom otpadu i odlaganju kao i održivom recikliranju.

Podsjetimo, usvajanjem Deklaracije na Žabljaku, još 20. septembra 1991. godine, Crna Gora postala je prva ekološka država na svijetu.

Deklaracijom je definisano strateško opredjeljenje zemlje da usvaja i primjenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja, na principima ekološki održivog sistema.

Međutim 30 godina kasnije, Crna Gora prilično kaska i zaostaje u ovoj oblasti, a životna sredina se i pored deklarativnih obećanja, uništava se na različite načine. No ipak, u skladu sa proklamovanim ciljevima ekološke države, ali i obavezama na putu ka usvajanju EU standarda, posljednjih se godina čine određeni napori na postizanju glavnih cijeva: zašite prirode, stvaranja uslova za održivi razvoj i borbe protiv klimatskih promjena.

Help u Crnoj Gori redovno učestvuje u akcijama koje imaju za cilj promovisanje čistije životne sredine i održivog razvoja.

U nastavku fotografije sa akcija u Podgorici i Baru :

2cc070d9-1f25-4e86-8e1b-615e0471bf65
5b1a1f85-a41a-4941-8f05-162a7fca7c5d
95f3bd5d-f71a-4a05-9f91-e3b8c0e39915
979a18d1-a96d-4b82-9903-5f23d2d41999
92650820-5148-4ac1-86e7-46b0c0b364f7
aaef1d4d-9d7b-4cea-a799-1034f94d415d
be08d8c1-3515-4b79-8663-04d57edf5ebf
d0ac7d6e-a36d-45eb-b423-91102d684ba5
IMG_2456-1920x1440
IMG_2457-1920x1440
IMG_2462-1920x1440
IMG_2463-1920x1440
IMG_2471-1920x1440
IMG_2475-1920x1440
IMG_2477-e1664186968924-1920x2560
IMG_2480-1920x1440
viber_image_2022-09-24_12-56-34-001
viber_image_2022-09-24_12-56-37-284
viber_image_2022-09-24_12-56-41-208
viber_image_2022-09-24_12-56-41-649
y3a466dbf-aa5f-4576-abe5-45eed2a689b1

Video – Ukrajinske izbjeglice, djeca i odrasli na časovima jezika

Za ukrajinsku djecu koja su sa porodicama stigla u Crnu Goru, ali i za odrasle, Help je zahvaljući mreži njemačkih humanitarnih organizacija za brzo djelovanje u katastrofama – Aktion Deutschland Hilft i u sradnji sa ukrajinskom volonterskom mrežom Dobro djelo, obezbijedio različite vrste pomoći. Učenje jezika za lakše adaptiranje na novonastalu sredinu svakako je jedan od prioriteta.

Help je podržao časove jezika u Budvi i Podgorici:

Video – Tenis i košarka u Podgorici i Budvi za najmlađe izbjeglice iz Ukrajine

4. 09. 2022

Za ukrajinsku djecu koja su sa porodicama stigla u Crnu Goru, Help je zahvaljući mreži njemačkih humanitarnih organaizacija za brzo djelovanje u katastrofama – Aktion Deutschland Hilft (Akcion) i u saradnji sa ukrajinskom volonterskom mrežom Dobro djelo, obezbijedio časove tenisa i košarke u Podgorici i Budvi.

Šest mjeseci kasnije – ukrajinska djeca u Crnoj Gori

24. 08. 2022

Dan  je nezavisnosti Ukrajine i šest mjeseci od počeka ruske invazije na ovu divnu zemlju čija žuto- plava zastava simbolično predstavlja nepregledna žitna polja i plavo nebo iznad njih – Слава Україні! Героям слава!

Među oko 7000 ukrajinskih izbjeglica koji su spas od ruske agresije potražili u Crnoj Gori, veliki je broj djece kojoj je Help u saradnji sa  mrežom njemačkih humanitarnih organaizacija za brzo djelovanje u katastrofama – Aktion Deutschland Hilft, pomogao da na trenutak kroz druženje, igru i zabavu zaborave surovu stavrnost koju su ostavili za sobom.

U protekla dva mjeseca, među drugim aktivnostima, organizovali smo i šest ljetnjih kampova u saradnji sa ukrajinskom volonterskom mrežom Dobro djelo.

#westandwithukraine #helpmontenegro #helpgermany #actiondeutschland

Na Dan humanosti podjela 200 paketa hrane u tri crnogorske opštine

19. 08. 2022

Povodom Međunarodnog dana humanosti ukupno 200 paketa pomoći u hrani dobiće najugroženiji građani Rožaja, Budve i Podgorice. Pomoć je obezbijedila njemačka organizacija Help, zahvaljući mreži njemačkih humanitarnih organaizacija za brzo djelovanje u katastrofama – Aktion Deutschland Hilft i Ministarstvu rada i socijalnog staranja Vlade Crne Gore.

Tim povodom, ministar rada i socijalnog staranja, Admir Adrović ukazao je da je i pored svih nastojanja da se iskorijeni, siromaštvo i dalje izažen problem u crnogorskom društvu.

“Iako svjesni činjenice da ne postoje mehanizmi kojima se 100 % može suzbiti siromaštvo, moramo, kao odgovorno društvo intenzivnije raditi na smanjenju i ubalažavnju posljedica siromaštva, a time i povećanju životnog standarda.  Stoga je potrebno da svi zajedno uložimo dodatne napore kako bi se problem siromaštva sistemski rješavao”, naglasio je ministar Adrović.

On je dodao i to da je današnja akcija u partnerstvu sa organizacijom Help još jedan u nizu pokazatelja da su humanost i solidarnost temeljni  principi na kojima počiva društvo socijalne pravde, te da nijedan pojedinac, niti porodica, ne smiju biti zaboravljeni.

Regionalni koordinator Help-a, Klaus Mock naglasio je da je ovo još jedna prilika da pokažemo da lokalne institucije uz međunarodnu podršku, mogu učiniti puno na obezbjeđivanju pomoći za socijalno naranjivije kategorije stanovništva.

“Veoma mi je drago da nastavljamo sa našom dugotrajnom saradnjom sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja u borbi protiv siromaštva i ublažavanja položaja velikog broja socijalno ugroženih u zemlji. Međunarodni dan humanosti je još jedna prilika da pokažemo da lokalne institucije i njihova posvećenost borbi protiv siromaštva, zajedno sa međunarodnom podrškom mogu pružiti prijeko potrebnu pomoć onima kojima je najpotrebnija” naveo je.

Ukupno 100 paketa pomoći preko Crvenog krsta biće podijeljeno najugoženijim socijalnim slučajevima u Rožajama,  70  je već podijeljeno u Budvi, u romskom naselju Palestina, a 30 paketa za najugrožnije socijalne slučajeve u Podgorici, dijele Help-ovi aktivisti.

Ukupna vrijednost pomoći iznosi  7, 412 Eura.

Courtesy-by-Ministry-of-work-and-welfare
IMG_6831-1-1
IMG_6832-1

Kako je „Aktiviraj se“ promijenio život Lejli i Aleksandri

18.08 2022.

Dvije mlade, donedadvno nezaposlene i samohrane majke iz Bijelog Polja, kroz pilot projekat UNDP-ja „Aktiviraj se“, koji je realizovao Help, dobile su i iskoristile priliku pronalaska posla koji i im je iz temelja promijenio život. 

Lejla Erović, je 25- godišnja samohrana majka – po struci carinska tehničarka, i bila je registrovana na Zavod za zapošljavanje, kao nezaposlena. Program “Aktiviraj se kroz obuke i mentorstvo” i naglašava, “priije svega izvrsna” mentorica Danijela Armuš, otvorili su joj vrata obuke uz rad za posao pomoćnika računovođe u auto-servisu SUKI u Bijelom Polju. Šest mjeseci nakon preseljenja iz Bara u Bijelo Polje, dobila je kaže “posao iz snova”, za koji ima ugovor na godinu -a vjeruje da će ga zadržati i nakon toga. Srećna je na poslu, a poslodavac je zadovoljan sa njenim radom, i fer prema njoj.

“Kao već neko vrijeme nezaposlena, posjećivala sam vaše motivacione radionice za radnu aktivaciju. Imamo i grupu na viber-u, gdje nam je Danijela (Armuš) naša mentorka redovno slala linkove za sajtove koje možemo posjetiti, kako bi pronašli odgovarajući posao. Tako mi se otvorila i prilika pa sam odlučila da se javim na oglas za posao u auto servisu SUKI. Imala sam obuku od 1. aprila do 13. maja, koju sam uspješno savaladala i tako dobila ovaj posao”, ispričala nam Lejla.

Sa poslom je, kako kaže, „prezadovoljna“.

“Imam izvanrednu komunikaciju i saradnju sa ovim servisom i radom ovdje, gdje mi se pružila prilika da radim i naučim dobar i zanimljiv posao. Kolege su mi izvanredne i kooperativne, puno mi pomažu, tako da sam prezadovoljna”.

Sa aspekta Lejle Erović, pilot program „Aktiviraj se“ iz temelja je promijenio njen život u pozitivnom smjeru.

“Motivacione radionice su bile jako dobre, mi smo tu naučili dosta lijepih stvari. Ono što jeste bio problem kod mene je nedostatak hrabrosti, da učinim taj prvi korak i tu su mi radionice sa puno mladih ljudi, na kojima smo jedni drugima davali podršku i motivacuju, ali i razmjenjivali različita iskustva, jako pomogle”.

Uz trenera sa radionica, komunikologa Radoja Cerovića, Help-ova mentorica Danijela Armuš, prema riječima Lejle Erović izuzuzetno im je pomogla u otkrivanju i otvaranju novih prilika za mlade i nezaposlene.

“Da nije bilo toga ja bih vjerovatno još lutala I tražila psao od jednog do drugog mjesta”.

Lejlino prethodno radno iskustvo je bilo u sezonsko u Baru, u pekari i u restoranskoj kuhinji, ali sa usavršavanjem posla pomoćnika računovođe, jako je zadovoljna i željela bi da to bude njen stalni posao. Ovo je bilo novo radno iskustvo u kojem se već od same obuke odmah pronašla i rado učila sve –  novi softeverski program, nivelisanje cijena i drugo, sve što podrazumijeva posao pomoćnika računovođe.

“Za sada sam potpisala ugovor na godinu dana, međutim kako stvari idu i samim tim što sam u izvanrednom odnosu sa poslodavcem, dakle i ja sam zadovoljna i oni su zadovoljni mojim radom, nadam se zaposlenju za stalno. Zaista sam se trudila i trudim da dam sve od sebe, da naučim i steknem rutine u ovom poslu- sviđa mi se. To je prvi posao koji mi se dopao i ja sam prezadovoljna, i stoga se nadam da ćemo nastaviti i obnoviti ugovor. Sada samo želim da napredujem što više u ovoj oblasti, da bih postala baš dobra u poslu”.

“Mislim da sam našla posao svojih snova, što bi se reklo” sa osmjehom kaže Lejla Erović, koja ima sina sa kojim živi sama i koji ide u vrtić. “Sve se končano uskladilo u uklopilo, mnogo bolje nego što sam se nadala”, rekla nam je ova mlada žena, koja sada umjesto materijalnog obezbjeđanja, zadovoljna, živi od svog vrijednog rada.

1-5-1920x1280
1-7-1920x1280
1-10-1920x1280
1-13-1920x1280
1-21-1920x1280

Aleksandra Šćekić samohrana majka, turistički tehničar – na evedenciji Zavoda za zapošljavanje je godinu dana, jer je zbog posljedica COVID -19 ostala bez posla. Program “Aktiviraj se kroz obuke i mentorstvo “ i mentorica Danijela Armuš motivisali su je da se prijavi na Sajam zapošljavanja. U poslastičarnici ADI u Bijelom Polju,  na obuci je uz rad za šankera.

Paralelno, svakog dana po završetku prve smjene ide u Berane, gdje od 16 do 19 sati pohađa i obuku za asistenta u nastavi – voljela bi da radi sa djecom.

“Divno mi je u svakom slučaju, ali da nije bilo projekta UNDP-ja, Help-a i Danijele ništa od ovoga ne bih ostvarila”, kaže Šćekić.

Godinu dana se javlja na Zavod kao nezaposlena, jer je ostala bez posla kao višak za vrijeme panedmije korone – radila je poznatom lancu drogerija (Kući hemije).

“Budući sam se redovno javljala na biro, ukazala mi se prilika da učestvjem u ovom programu, gdje smo imali izvandredne motivacione radionice sad dr. Cerovićem, na kojima smo dva dana naučili mnogo toga što ranije nijesmo znali – naročito kada je riječ o komunikaciji,  ali i da upoznamo našu sjajnu mentoricu Danijelu Armuš iz Help-a. Njeno svakodnevno kontaktiranje, motivisanje i rad sa nama, grupno i pojedinačno, bili su presudni u traženju posla i novih prilika. Ona nem je pomoglo da se pripremimo i javimo na Sajam zapošljavanja. Na tom sajmu sam i pronašla ovaj posao gdje sam primljena na obuku za šankera, i gdje ću nakon tri mjeseca dobiti sertifikat za šankera i biti primljena u radni odnos. ”

Aleksandra Šćekić je uložila i dodatni napor i aktivirila se na još jednoj obuci i to ne u njenom gradu već susjednom, i tamo putuje savakodnevno po završetku smejne u poslastičarnici ADI u Bijelom Polju.

“Paralelno sa ovim poslom, Help i mentorica Danijela su mi omogućili da dođem i do obuke za asistenta u nastavi, koja se održava u Beranama i tamo putujem autobusom svakog dana po okončanju smjene ovdje, gdje radim do 3. U Beranama imamo obuku od 4 do 7 naveče i divno nam je. Ali zaista, da nije bilo ovog projekta i Help-a i Danijele, ništa od ovoga ne bih ostvarila”.

I Aleksandra, kao i Lejla, posebnu zahvalnost izažavaju mentorici Danijeli Armuš koja je bila njihov motor – pokretač.

“Bila je uporna sa svima nama, kao grupom i pojedično, otvorila nam i pokazala sve prilike koje su se ukazale i motivisala nas da se prijavimo. Nas tri korisnice projekta idemo na obuku iz Bijelog Polja za Berane, svakodnevno, Zavod za zapošljavanje nam je to odobrio. Sve to zahvaljujući Danijeli”.

A na pitanje kako, kao samohrana majka, postiže da ide i na dvije obuke i radi, kaže u pitanju je “zaista dobra organizacija”.

“Tu je vrtić, tu su i deda i baba, i nekako se kombinujemo. Bolje je krenuti od nečega nego sjediti kući. Kad kreneš od nečega, uvijek se može tražiti nešto novo i bolje. Počela sam od ugostiteljstva kao turistički tehničar, a onda, po završetku obuke za asistenta u nastavi postoji šansa da bih od 1. septembra i tu mogla dobiti zaposlenje. I moje dijete počinje na jesen u školu. Osim što sam mama, i inače jako puno volim djecu i voljela bih da radim sa njima”.

Rad u poslastičarnici bi joj u tom slučaju došao kao dodatni izvor prihoda i želi da ga zadrži, posebeno zato što se nakon tromjesečne obuke, obavezala da devetomjesečni rad, i želi da održi obećanje a i kolektiv poslastičarnice ADI je jako dobar.

I svi ostali učesnisci pilot projekta Aktiviraj se, u kontaktima koje smo imali sa njima o utiscima ovog programa, posebnu zahvalnost su iskazali mentoricima, uz Help-ovu Danijelu, madim i nezaposenim korisnicima materijalnog obezbjeđnja (MO)  su prema njihovim rijčima neprocjenjivo pomogle i Marija Ružić Stajović, Ivana Tomašević i Marina Došen.

UNDP i Help realizovali su  pilot projekat, u okviru projekta Activate! čiji je glavni cilj pomoći mladim i nezaposlenim ljudima do 35 godina, kako da lakše i brže, ličnim aktiviranjem i angažmanom- radeći na sebi i svom radnom profilu dođu do zaposlenja.

1-60-1920x1280
1-63-1920x1280
1-65-1920x1280
1-66-1920x1280
1-67-1920x1280

Biljana Jovićević

Photo author: Marko Ilić

Podrška ukrajinskoj djeci da uče jezik, treniraju tenis i košarku

15. 08. 2022

Šesti je mjesec od ruske agresije na Ukrajinu, i više je nego izvjesno da će rat potrajati te da će oko  sedam hiljada izbjeglica, koji su utočište potražili u Crnoj Gori, biti prinuđeni da se prilagode životu u crnogorskim uslovima. Među izbjeglima je veliki broj djece različitog školskog uzrasta, i oni će u septembru  početi u domaće škole.

Jedna od brojnih aktivnosti kojima Help, zahvaljući mreži njemačkih humanitarnih organaizacija za brzo djelovanje u katastrofama – Aktion Deutschland Hilft, pomaže ukrajinske izbjeglice, je i učenje crnogorskog jezika za djecu ali i odrasle. Časovi su organizovani u volonterskim centrima za pomoć ukrajinskim izbglicama u Podgorici i Budvi, a intersovanje  je veoma veliko.

Učenje jezika od posebnog je značaja za djecu, koju, nakon brojnih stresova kojima su bili izloženi u proteklih pola godine očekuje i izazov nastavka, školovanja na stranom jeziku.

Profesorica Sanja Vojinović kaže da se radi po udžebniku „Crnogorski jezik za strance“ koji je dobra polazna osnova i omogućava nadogradnju.

„Mislim da je ovo dobar projekat, jer im omogućava da na taj način ovi ljudi koje je nesreća dobebla ovamo, lakše, bolje i srećnije žive u Crnoj Gori. Polazak u školu za djecu će biti veliki izazov, ali nama ovdje u Budvi je, i pored generalno loše situacije u obrazovanju, ipak malo lakše budući smo već godinama imali iskustva sa upisom djece koja su morala da uče i jezik osim redovnog gradiva.“

Prisustvovali smo časovima i uvjerili se u entuzijazam sa kojim i djeca i odrasli pristupaju učenju. Odraslima, kaže profesorica Vojinović, pomaže to što je riječ, o slovenskom jeziku sa puno sličnosti, djeci nešto manje, ali, kako smo se uvjerili, već mogu da se predstave i kažu osnovne podatke o sebi i drugu do sebe.

Na pitanje kako se osjećaju u Crnoj Gori, svi kažu ugodno, jer osjećaju dobrodošlicu, i osim nesnosnih vrućina koje dugo traju, a na koje nijesu navikli, nemaju nikakvih primjedbi. Iskoristili su priliku da se zahvale  i građanima Crne Gore n gostoprimnstvu i Help-u  na pruženoj podršci.

Osim učenja jezika, Help ukrajinske izbjeglice pomaže i  sa drugim vrstama psihosocijalne pomoći. Organizovali smo šest ljetnjih dječijih kampova, od kojih je peti u toku na Vučuju. Prethodna četiri kampa organizovana su na Vojniku i u Etno selu Montenegro.

U grupama su, radi što bolje interakcije, osim ukrajinske djece i njihovi vršnjaci iz Crne Gore, uz insruktore, koji za njih organizuju brojne zajedničke aktivnosti.

Help je takođe podržao i jedan broj sportskih aktivnosti u Podgorici i Budvi. U ova dva grada naime, borave i teniski odnosno košarkaški treneri, koji su organizovali grupe koje redovno treniraju ove popularne sportove.

Podsjetimo,  je Help podržao ukrajinske izbjeglice i kroz njihovu volontersku organizaciju Dobro djelo sa paketima hrane (400). Takođe smo obezbijedili nešto odjeće, obuće i drugih stvari za djecu, a u Herceg Novom smo pružili pomoć za pronalaženje prostorija za izbjeglička okupljanja i aktivnosti u om gradu.

U Crnoj Gori boravi oko 7.000 izbjeglica. Uglavnom su žene sa djecom i samohrane majke. Najviše ih je u Budvi, Baru, Herceg Novom, Tivtu i Podgorici.

U nastavku atmosfera sa košarke, tenisa ,časova jezika i ljetnjih kampova.

4e675da6-7dac-44ea-8e01-ecc26620e467
6D54E13C-751B-4D0C-9DC8-62C93F127814
45C1D5F1-3C81-4E3C-A987-6C7D06DDA92F
122fc6d4-5b52-417e-8a49-023eb10df43d
324c66fc-4526-480c-9d6c-7ba3d89d6210
504f1ca6-a5de-4e5e-aaae-7e51a39a85a3
782F8F09-E89D-4A12-B79B-1A53F0B5CEE2
1717DA4F-D231-4179-A6F5-87C96F46B87C
a2748d4b-21f4-470a-904d-cce058851744
dccf0677-68f3-4e63-9133-1172a10aab4f
e6ee648e-5e6b-48a9-985d-997a18cdfb65
IMG_6189
IMG_6193
IMG_6195
IMG_6196
IMG_6200-1
IMG_6201
IMG_6205
IMG_6206-1
IMG_6207
IMG_6557-1920x1440
IMG_6558-1920x1440
IMG_6559-1-1920x1440
IMG_6559-1920x1440
IMG_6560-1920x1440
IMG_6564-1-1920x1440
IMG_6571-1-1920x1440
IMG_6579-1920x1440
IMG_6596-1920x1440
IMG_6601-990x743-1
IMG_6605-1920x1440
IMG_6609-1920x1440
IMG_6612-1920x1440
IMG_6613-1920x1440
IMG_6622-1920x1440
IMG_6645-1-1920x2560
IMG_6704
IMG_6705

Počeo prvi od šest kampova za djecu iz Ukrajine

21. 07. 2022

Etno selo Vojnik ugostilo je prvu grupu djece- ukrajinskih izbjeglica kaja će ovog ljeta boraviti u ukupno šest ljetnjih kampova, koje Help organizuje u okviru pomoći za izbjeglice iz Ukrajine koji su spas od rata usljed ruske agresije potražili u Crnoj Gori.

Prva grupa od po 15-toro ukrajinsce djece, zajedno sa po petoro vršnjaka iz domicilne populacijem uz podršku trenera i  nekoliko roditelja imaju priliku da se u seoskom ambijentu upoznaju sa selom Miloševići, vide i poigraju sa domaćim životinjama, te učestvuju u različitim pokretnim i društvenim igrama, da slikaju i crtaju i drugo.

Osim na Vojniku, još tri kampa će biti organizovana na Breznima i dva na Vučju.

Pomoć se finansira kroz Aktion Deutschland Hilft, mrežu njemačkih agencija za humanitarnu pomoć za brzo i efikasno djelovanje u katastrofama – u inostranstvu, a dio finansijskih sredstava, za djecu iz lokalne populacije, obezbijedilo je Ministarstvo rada i socijalnog staranja. Sve je dio paketa pomoći koju Help organizuje za ukrajinske izbjeglice u Crnoj Gori, a među kojim je još distribirana pomoć u paketima hrane, kao i kupovina odjeće, igračaka i rekvizita za djecu.

U fotografijama prenosimo dio atmosfere sa Vojnika.

IMG_6189
IMG_6190
IMG_6192
IMG_6193
IMG_6200
IMG_6201
IMG_6202
IMG_6203
IMG_6203-990x446-1
IMG_6203-990x446-1-888x400
IMG_6203-990x446-1-960x432
IMG_6204
IMG_6205
IMG_6206-1
IMG_6209
IMG_6210
IMG_6211
IMG_6212
IMG_6217
IMG_6218
IMG_6222

Uz „Aktviraj se“ učiteljica meditacije razvila svoj biznis

20. 07. 2022

Dragana Potpara iz Bara, 29-godišnja magistar lingivistike italijanskog jezika, sebe je pronašla, u pozivu učiteljice meditacije i trenera za lični rast. Da bi razvila svoj lični biznis dobila je podršku dva projekta ILO (Međunarodne organizacije za rad) i kroz UNDP projekat, koji je implementirao HELP. Prolaskom kroz ove programe dobila je priliku da, kako je rekla, „shvati koliko toga nije znala“ i nauči sve što joj neophodno za ozbiljno pokretanje ličnog biznisa.

Pilot projekat UNDP-ja „Aktivitraj se kroz obuke i mentorstvo“, koji je realizovao HELP, omogućio je u proteklih pet mjeseci jednom broju nezaposlenih korisnika materijalne pomoći, da uz podršku mentora i drugih stručanjaka, uz individualan pristup, pronađu nove prilike, obuke, a često i posao.

Predstavljamo vam Draganu Potparu: 

Help počeo raspodjelu paketa pomoći za izbjeglice iz Ukrajine

Raspodjela 400 paketa pomoći za ukrajinske izbjeglice koje su spas od rata pronašli u Crnoj Gori, započela je u Podgorici, gdje će biti podijeljno 30 paketa sa hranom. U Baru je isporučeno 280 paketa koji će biti podijeljeni izbjeglima, a, u Herceg Novom je dostavljeno 90 paketa.

Ova pomoć, koju je obezbijedio Help, finansira se kroz Aktion Deutschland Hilft, mrežu njemačkih agencija za humanitarnu pomoć za brzo i efikasno djelovanje u katastrofama – u inostranstvu. Ukupna vrijednost paketa u hrani iznosi 17.144 Eura.

Pomoć se distribuira kroz mrežu Dobro djelo, pet ukrajinskih volonterskih centara uspostavljnih uz pomoć Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori.

U Crnoj Gori, prema raspoloživoj evidenciji, zbog posljedica ruske agresije na Ukrajinu, boravi između 6000 do 7000 hiljada izbjeglica, od čega je najveći broj majki sa djecom, ili starije osobe.

Osim obezbjeđivanja pomoći u hrani, Help će takođe za jedan broj djece osigurati odjeću, sportsku opremu i dječje rekvizite, a već od početka sljedeće sedmice ukrajinska djeca boraviće u prvom od šest predviđenjih ljetnjih kampova, u kojima će im se, radi bolje socijalizacije, a uz adekvatan i stručan program, pridružiti i jedan broj djece iz Crne Gore. Ukupno će, na šest kampovanja, boraviti 90 –toro ukrajinske djece, koji će imati priliku da se druže sa 30 vršanjaka iz Crne Gore.

Help će osim za ukrajinske izbjeglice jedan broj paketa, oko 200, podijeliti i za domaće socijalno ugrožene porodice, što je kroz svoju donaciju omogućilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja Crne Gore.

IMG_6098-1920x1440

Aktiviraj se kroz obuke i mentorstvo – Prijavni formular

Help je započeo realizaciju projekta „Radna aktivacija korisnika/ca socijalne zaštite“ koji finansira UNDP Crna Gora. Projekat traje od 15. februara do 15. jula 2022. godine i fokusiran je na podršku aktivaciji nezaposlenih mladih u Podgorici, Tuzima, Golubovcima, Nikšiću, Plužinama, Šavniku, Bijelom Polju, Ulcinju, Baru, Rožajama.

U saradnji sa UNDP -om u okviru projekta Activate, u narednih pet mjeseci sa stručnjacima iz oblasti zapošljavanja i socijalne zaštite, motivisati i pomoći mlade, nezaposlene ljude, korisnike materijalnog obezbjeđenja (MO),  kako da osim redovnog javljanja na biro i oglase za zapošljavanje, učine još jedan korak više i porade na sebi i izgradnji svog poslovnog profila, da bi se lakše nametnuli poslodavcima i tržištu rada.

Na osnovu ovih prijavnih formulara Help će izabrati učesnike obuke i mentorskog programa.

Svi odgovori moraju biti kompletni i detaljni, aplikacija popunjena čitko, bez pitanja koja su neodgovorena. Konačna odluka o prihvatanju ili odbijanju kandidata biće donijeta kada potrebna procedura bude kompletirana. Molimo da uz popunjenu aplikaciju obavezno priložite kopiju lične karte (ukoliko je nemate, drugog odgovarajućeg ličnog dokumenta) podnosioca zahteva, kao i bilo kojeg dodatnog dokumenta kao dokaz statusa raseljenog i/ili interno raseljenog lica.

Centar za socialni rad će takođe imati formulare za prijavu. Svi koji žele da apliciruju moći će to uraditi i tokom radionica. Nakon što popunite prijavu, formular možete predati centrima za socijalni rad  ili poslati emailom na adresu: helphelp@t-com.me 

Rok za prijave najkasnije 25.03.2022 12:00 sati

Prijavni formular možete preuzeti ovdje…

DOWNLOAD | APLIKACIONI FORMULAR | PRIJAVNI OBRAZAC ZA NEZAPOSLENE MLADE
DOWNLOAD | APLIKACIONI FORMULAR | PRIJAVNI OBRAZAC ZA NEZAPOSLENE MLADE

 

A možete ga ispuniti i on line na ovoj adresi:  https://forms.gle/tgzg1FaHwedVPC8z7

Nezaposlena agronomkinja dobila novu šansu kroz „Aktiviraj se

7.07.2022

Pilot projekat UNDP-ja „Aktivitraj se kroz obuke i mentorstvo“, koji je realizovao HELP, omogućio je u proteklih pet mjeseci jednom broju nezaposlenih korisnika materijalne pomoći, da uz podršku mentora i drugih stručanjaka, uz individualan pristup, pronađu nove prilike, obuke, a često i posao.

Predstavljamo vam neke od njih:

Dragana Stambolija, 33- godišnja nezaposlena majka troje djece iz Bijelog Polja završila je agronomiju, ali nikad nije radila u struci. Kroz naš program dobila je priliku da se prekvalifikuje i usavrši u sertifikovanoj radionici EDUKO iz Bijelog Polja, i nauči zanat koji će joj omogućiti posao, od kojeg će, uvjerena je, moći da živi.

Medijatori organizovali info-sesiju za upis u vrtić RE djec

17. 06. 2022

U podgoričkom vrtiću Srcolovka na Koniku organizovana je dvodnevna info-sesija sa roditeljima iz romsko-egipćanske (RE) populacije. Sesiju su uz pomoć mentorke Marijane Blečić organizovali Help-ovi medijatori koji su anagažovani na projektu „Socijalno uključivanje Roma/Romkina i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju”.

Prema riječima mentorke Blečić organizovana je info sesija sa romskim i egipćanskim roditeljima oko potrebe  kontinuiranog pohađanja vrtića s obzirom da više od 50% djece koja su upisana u ovaj vrtić ne pohađa redovno predškolski program, na šta je ukazalo i Ministarstvo prosvjete.

„Tom prilikom su roditeljima pored ukazivanja benefita i važnosti formalne vaspitno obrazovne podrške ranog razvoja za ukupno odgajanje i uspješno dalje školovanje, predočene i činjenice koje se tiču ispunjavanja odredbi Ugovora kojeg roditelji potpisuju prilikom upisa (odsustvo duže od mjesec dana se mora opravdati ljekarskim opravdanjem, nepohađanje vrtića u periodu od 3 mjeseca podrazumijeva ispisivanje djece iz vrtića, a time i gubljenje niza prava vezanih za dijete i porodicu – dječiji dodatak, socijalnu pomoć i slično). Roditelji su takođe dobili informacije oko upisa djece u narednu školsku godinu“.

Sesiju su vodile koordinatorka vrtića Alma Radončić, Marijana Blečić i prisutni Saradnici/saradnice u socijalnoj inkluziji.

Radi unapređenja procesa upisa djece predškolskog uzrasta u obdanište, Blečić je navela da se razgovaralo i o mogućoj bazi podataka za djecu koja su godišta od 2018. i naviše (u vrtić se upisuju djeca sa navršene 3 godine), kako bi imali uvid u porodice koje treba obići i pozvati.

O tome je razgovarala i sa  predsjednikom „Romskog savjeta“,  Mensurom Šaljejem, koji je rekao da oni imaju podatke samo  za djecu koja su spremna za polazak u I razred (2016 godište).

Upravo zbog toga, izuzetno je važna uloga  i anagažovanost Help-ovih medijatora na terenu i obavještavanje porodica po ovom pitanju.

Kako je u toku online upis, a koji je mahom nedostupan RE roditeljima, medijatori/saradnici  mogu od roditelja donijeti u vrtić Izvod iz matične knjige rođenih – djeteta, zajedno sa podatkom o broju članova porodice djeteta i kontaktom roditelja. Nakon dostavljenih podataka koordinatorka će izvršiti upis, a kasnije i pozvati RE roditelje u septembru gdje će dodatno potraživati ljekarsko uvjerenje, dogovoreno je.

Na novoj info sesiji koja je planirana za kraj juna u prostorijama Comunity centra prisustvovaće pedagogica vrtića Dijana Jović, zajedno sa vaspitačicom.

Ovo je samo jedna, od svakodnevnih brojnih aktivnosti Help-ovih medijatora u 11 opština u kojima se realizuje projekat za bolju socijalnu inkluziju RE populacije.

Help, u saradnji sa partnerima, Glavnim gradom – Podgoricom i opštinama Berane i Ulcinj, realizuje projekat “Socijalno uključivanje Roma/Romkina i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju”.

Korisnik projekta je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, a ukupno 34 Help-ova medijatora radi od oktobra 2021., na period od 12 mjeseci i to:  13 u oblasti socijalne zaštite, 11 u oblasti zapošljavanja i 10 u oblasti zdravstvene zaštite.

Pojekat se  finansira u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu.

Cilj je, da se sa svim aktivnostima koje se sprovode na terenu predstavnici institucija uvjere u važnost i nužnost uloge RE medijatora za bolje ostvarivanje osnovnih prava Roma i Egipćana i prevazilaženje svakodnevnih prepreka sa kojima se ova, najranjivija kategorija građana Crne Gore, suočava u kontaktu sa inače preopterećenim sistemom.

Stoga je naš konačni cilj sistematizovanje radnog mjesta RE medijatora/posrednika u institucijama na lokalnom nivou: zavodima za zapošljavanje, centrima za socijalni rad i domovima zdravlja.

IMG_5985
IMG_5999
IMG_5999-1

Ministar Gjeka i Help rade na podršci sistematizaciji pozicije medijatora

14.06.2022

Poboljšan pristup zdravstvu, zapošljavanju i socijalnim uslugama ključ je za bolje uključivanje romsko – egipćanske (RE) populacije u crnogorsko društvo, a institut RE medijatora /posrednika pokazao se kao efkasan model za bolje ostvarivanje tih prava, rečeno je na sastanku ministra za ljudska i manjinska prava Fatmira Gjeke sa regionalnim koordinatorom Help-a u Crnoj Gori, Klausom Mockom.

Ministar ljuskih i manjinskih prava, Gjeka, je istakao važnost socijalne inkluzije romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori i posebno naglasio značaj saradnje u toj oblasti sa međunarodnim partnerima.

Uspješna saradnja u primjeni strateških politika ključna za ostvarivanje planiranih ciljeva, naveo je ministar Gjeka, a poseban akcentat stavio je na bolje ostvarivanje osnovnih ljudskih prava.

“Rezultati projekata koje implementiramo u cilju boljeg položaja i kvalitetnijeg života naših građana iz RE populacije, motivacija su da pojačamo napore i osmislimo  dalje aktivnosti”, rekao je ministar.

Regionalni koordinator Help-a, Klaus Mock,  čestitao je ministru na imenovanju i naglasio važnost oblasti u kojoj Help sarađuje sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava.

Mock je rekao da je projekat kontinuitet Help-ovog rada na inkluziji RE populacije u Crnoj Gori, i da su efekti rada medijatora u oblastima zapošljavanja, socijalne i zdravstvene zaštite prepoznati i kod zajednice i kod institucija na lokalnom novou.

“Cilj ovog projekta u konačnici je sistematizacija radnih mjesta u institucijama na lokalnom nivou za poziciju RE medijatora. Time bi Crna Gora ispunila i jednu od preporuka iz posljednjeg Izvještaja EK o napretku. Treba iskoristi momentum i riješiti ovo pitanje prije svega za dobrobit RE populacije, ali i kao dokaz o posvećenosti Crne Gore na usvajanju evropskih vrijednosti ”.

Help, u saradnji sa partnerima, Glavnim gradom – Podgoricom i opštinama Berane i Ulcinj, realizuje projekat “Socijalno uključivanje Roma/Romkina i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju”, kroz koji su obučena 43 medijatora/ke u socijalnoj inkluziji.

Korisnik projekta je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, a ukupno 34 Help-ova medijatora radi od oktobra 2021., na period od 12 mjeseci i to:  13 u oblasti socijalne zaštite, 11 u oblasti zapošljavanja i 10 u oblasti zdravstvene zaštite.

Koordinatorka projekta Dijana Anđelić,  podsjetila je  da se projekat  finansira u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu, a realizuje u 11 opština.

“Romska i egipćanska zajednica zbog svojih specifičnosti, najprije zbog činjenice da veći dio njih govori albanskim ili romskim jezikom, ima brojne koristi od posredovanja medijatora/ki prilikom ostvarivanja garantovanih prava, istakla je Anđelić.

“Imajući u vidu da važnost uloge medijatora/ki u socijalnoj inkluziji romske i egipćanske zajednice,  Ministarstvo će dati pun doprinos iz svoje nadležnosti da se sistematizacija pozicije medijatora/ke integriše u sistem javnih službi u Crnoj Gori”, rekao je ministar Gjeka.

Na sastanku je dogovoreno da iz svojih nadležnosti svi uključeni akteri pomognu stvaranju uslova za trajni radni angažman obučenih medijatora/ki.

Ministar Gjeka i predstavnici Help-a razgovarali su i o drugim modalitetima saradnje.

Help pomaže ukrajinske izbjeglice u Crnoj Gori

10. 06. 2022

Njemačka humanitarna organizacija Help će obezbijediti pomoć za ukrajinske izbjeglice u Crnoj Gori koje se uglavnom nalaze u Podgorici, Herceg Novom, Tivtu, Baru i Budvi. Pomoć će biti pružena u hrani, lijekovima, odjeći, školskom priboru, materijalu za radionice koje se organizuju kao jedna vrsta psiho-socijalne pomoći, ljetnjim kampovima za djecu i ekskurzijama za starije, koji nemaju izgleda da napuste mjesto u kojem su došli kao izbjeglice.

Ova pomoć se finansira kroz Aktion Deutschland Hilft, mrežu njemačkih agencija za humanitarnu pomoć za brzo i efikasno djelovanje u katastrofama – u inostranstvu.

Pomoć će biti distribuirana kroz mrežu Dobor djelo (Dobro djelo), pet ukrajinskih volonterskih cenatra usostavljnih uz pomoć ukrajinske ambasade, koji su rapoređeni u ovim gradovima, gdje se uglavnom i nalaze između 6000 do 7000 izbjeglica koji trenutno borave u Crnoj Gori. Raspodjela pomoći biće koordinisana preko Crvenog krsta Crne Gore.

Glavni problem za ove osobe koji su sklonište potražili u Crnoj Gori, bježeći iz svojih domova zbog ruske agresije na Ukrajinu, koja traje od 24. februara je kako ovdje za sada obezbijediti mjesto boravaka, hranu, obrazovanje za djecu, kurseve jezika i posao.

Vrijednost pomoći koju preko Ministarstva vanjskih poslova obezbjeđuje njemačka  Vlada,  iznosiće 86.182 eura.

Help i mreža Dobor djelo danas su potpisali Memorandum o saradnji za distribucuju pomoći.

Među izbjeglima je više od 1000 djece, najviše u Budvi, preko 600 i u Baru, oko 300.  U proteklih par mjeseci šest beba  je rođeno, a oko 15 mama očekuje porođaj. Najveći broj izbjeglih su žene, i to uglavnom kao samohrani roditelji.

Sam proces registracije izbjeglih za privremenu zaštitu, u Crnoj Gori je adminsitrativno dug pa je do sada od  podnijetih zahjeva okončano tek oko 100 slučajeva.

Od ukupnog broja izbjeglih njih 80 posto planira da ostane u Crnoj Gori, 2 posto da ide u neku treću zemlju, a ostatak njih još nijesu odlučili šta će dalje.

Još od 1999. godine,  Help u Crnoj Gori, kao i svim drugim državama u kojima djeluje, pomaže najugroženije kategorije, posebno izbjegle i raseljene, manjine, žene i djecu u skladu sa motom naše misije „omogućiti ljudima da preuzmu kontrolu nad svojim životima i žive u dostojanstvu, miru i sigurnosti“.

IMG_5949-1-1920x1440

Help i UNDP u novom projektu – motivisanja mladih i nezaposlenih

UNDP i Help realizuju novi pilot projekat, u okviru projekta Activate! čiji je glavni cilj pomoći mladim i nezaposlenim ljudima do 35 godina, kako da lakše i brže, ličnim aktiviranjem i angažmanom- radeći na sebi i svom radnom profilu dođu do zaposlenja.

U narednih pet mjeseci sa stručnjacima iz oblasti zapošljavanja i socijalne politike,  motivisaćemo i pomoći mladim, a nezaposlenim ljudima, kako da osim redovnog javljanja na biro i oglase za zapošljavanje, učine korak više i porade na sebi i izgradnji svog poslovnog profila, da bi se lakše nametnuli poslodavcima i tržištu rada.

Osnovni podaci:

Pilot projekat: Radna aktivacija korisnika/ca socijalne zaštite

Lokacija:

Crna Gora: Podgorica, Tuzi, Golubovci, Nikšić, Plužine, Šavnik, Bijelo Polje, Ulcinj, Bar, Rožaje

Vrijednost:

45.000,00 Euro

Donator/Donor:

UNDP – Program Activate

Trajanje :

15. februar – 15. jul 2022

Opis situacije:

U Crnoj Gori se niz godina bilježi  niska stopa zaposlenost (posebno mladih), takođe niska stopa aktivnosti (posebno žena) karakteriše tržište rada. Mladi, naročito iz ruralnih sredina, u još su težem položaju. Žene se i dalje suočavaju sa specifičnim preprekama kada se zaposle, zarađuju manje i suočavaju se sa poteškoćama u balansiranju posla i kućnih obaveza.

Nezaposlenost mladih porasla je na 37,7% u 2021. godini, dodatno pogoršavajući izglede za pronalaženje radnog angažmana. Dugotrajna nezaposlenost pogađa dvije trećine nezaposlenih mladih žena u Crnoj Gori, prema evidenciji Monstata. Ovo sugeriše da su potrebne nove politike kako bi se pomoglo mladim ljudima da pronađu odgovarajuća  radna mjesta, dobiju priliku za dodatno obrazovanje ili obuku na vrijeme.

Tri četvrtine zaposlenih mladih u Crnoj Gori uglavnom je na određeno vrijeme, što je značajno više nego u 27 članica EU. Nivo obrazovanja utiče na poziciju mladih na tržištu rada,  jer stopa aktivnosti mladih ljudi sa niskim nivoom obrazovanja (osnovna škola ili manje) je ispod 10%.

Stopa aktivnosti naglo raste sa nivoom obrazovanja, naglašavajući važnost nastavka školovanja i pružanja adekvatnih mogućnosti za obuku i obrazovanje za nekvalifikovane mlade ljude.

U Evropi, nakon Turske, Crna Gora ima najveći procenat mladog stanovništva koje nije u obrazovanju, zaposlenju ili obuci (NEET). Prema podacima Svjetske banke, u Crnoj Gori mladi u NEET-u su iznosili 28,6 odsto. Lokalne socijalne institucije nemaju prilagođene strategije ili kapacitete da se bave mladima u NEET-u. Osim nedostajućih strategija osmišljenih za potrebe ove kategorije stanovništva, studija RCC-a takođe pokazuje da postoji mnogo nepouzdanih platformi za traženje posla, a mladi su često nesigurni u vezi sa poslovima za koje konkurišu jer nema mnogo informacija. Poslodavci često daju nerealne informacije o uslovima zapošljavanja, što mlade često vodi do pasivnosti i nedostatka motivacije za pronalaženje posla.

Sve ovo ukazuje ne samo na potrebu specifičnih strategija i izgradnje kapaciteta institucija, već na potrebu kontinuirane motivacije i podrške nezaposlenoj ugroženoj populaciji.

Preporuke Evropske komisije takođe naglašavaju važnost razvoja kvalitetnih mjera zapošljavanja usmjerenih na mlade i žene, osobe sa invaliditetom, manjine i ugrožene grupe stanovništva pogođene pandemijom.

Ciljevi:

  • Doprinijeti radnoj aktivaciji nezaposlenih, sa fokusom na korisnike socijalne zaštite, kroz usluge/programe koji odgovaraju na specifične potrebe korisnika
  • Doprinijeti integrisanom pružanju usluga za aktivaciju i zapošljavanje, po mjeri korisnika
  • Testirati inovativne pristupe integrisanoj radnoj aktivaciji i njihov potencijal za punu realizaciju

Rezultati:

  • Aktivacija i unapređenje zapošljivosti do 100 mladih nezaposlenih osoba
  • Ojačani institucionalni kapaciteti za pružanje integrisanih usluga aktivacije

Ciljna grupa: mladi (do 35 godina), nezaposleni, radno sposobni korisnici prava na MOP

Glavne aktivnosti :

Dogovaranje detalja o saradnji sa nacionalnim i lokalnim akterima

Komunikaciona kampanja prema korisnicima/potencijalnim učesnicima projekta

Odabir učesnika Sprovođenje obuka za radnu aktivaciju (meke vještine)

Izrada individualnih planova za aktiviranje Mentorstvo na osnovu individualnih planova

Identifikacija i predstavljanje pozitivnih uzora

Razmjena naučenih lekcija sa zainteresovanim stranama