• English

Pomoć ugroženim domaćinstvima pogođenim poplavama u Plavu i Beranama

:: PROJEKAT

Mon-80 Pomoć ugroženim domaćinstvima pogođenim poplavama u Plavu i Beranama

:: DONATOR

Caritas Luxemburg

:: REALIZACIJA / BUDŽET

April – Decembar 2011. :: 100.000 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Izgradnja 10 montažnih kuća za izbjeglice u opštini Herceg Novi

:: PROJEKAT

Mon-78 Izgradnja 10 montažnih kuća za izbjeglice u opštini Herceg Novi

:: DONATOR

Njemaèko ministarstvo inostranih poslova

:: REALIZACIJA / BUDŽET

April – Decembar 2011. :: 222.000 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Stambena, psihosocijalna i medicinska podrška najugroženijim izbjeglicama u Crnoj Gori

:: PROJEKAT

Mon-76 Stambena, psihosocijalna I medicinska podrška najugroženijim izbjeglicama u Crnoj Gori

:: DONATOR

UNHCR

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Januar 2011 – Decembar 2011. :: 735.725.00 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Pomoć u dodjeli drva za ogrijev porodicama ugroženim od poplava u opštinama Plav i Berane

:: PROJEKAT

Mon-75 Pomoc u dodjeli drva za ogrijev porodicama ugroženim od poplava u opštinama Plav i Berane

:: DONATOR

Caritas Luxembourg

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Decembar 2010 – Februar 2011. :: 24.960,00 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Pomoć u saniranju štete nastale od poplava na sjeveru Crne Gor

:: PROJEKAT

Mon-74 Pomoć u saniranju štete nastale od poplava na sjeveru Crne Gore

:: DONATOR

Njemaèka Ambasada u Podgorici

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Decembar 2010 – Februar 2011. : 11.300 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Izgradnja dječijeg igrališta na Koniku, Vrela Ribnička, Podgorica

:: PROJEKAT

Mon-71 Izgradnja dječijeg igrališta na Koniku, Vrela Ribnička, Podgorica

:: DONATOR

Ambasada SAD u Podgorici

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Oktobar – Novembar 2010. :: 25.000 USD

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Poboljšanje uslova stanovanja RAE populacije u Opštini Berane

:: PROJEKAT

Mon-70 Poboljšanje uslova stanovanja RAE populacije u Opštini Berane

:: DONATOR

Njemačka Ambasada u Podgorici

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Jul – Novembar 2010. :: 12.500,00 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Self-help izgradnja objekata za izbjeglice, pomoć u saniranju štete nastale od poplava na sjeveru Crne Gor

:: PROJEKAT

Mon-68 Self-help izgradnja objekata za izbjeglice, pomoć u saniranju štete nastale od poplava na sjeveru Crne Gore

:: DONATOR

UNHCR

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Januar – Decembar 2010. :: 652.656,49 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Sveobuhvatna pomoć izbjeglicama i raseljenim licima u Crnoj Gori

:: PROJEKAT

Mon-64

:: DONATOR

European Union

:: REALIZACIJA / BUDŽET

15.02.2009 – 14.02.2011; € 1.570.268

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Delegacija Evropske Komisije u Crnoj Gori i njemaèka NVO HELP-Hilfe zur Selbsthilfe e.V, kancelarija u Crnoj Gori, su potpisali ugovor o implementaciji projekta „Sveobuhvatna pomoæ izbjeglicama i raseljenim licima u Crnoj Gori“. Ukupna vrijednost donacije Evropske Komisije za ovaj projekat je € 1,5 miliona, a projekat je sufinansiran od strane UNHCR-a sa € 40.268 i Caritas Luxembourg sa € 30.000 tako da je ukupna vrijednost projekta € 1.570.268.

Projekat se sastoji od više komponenti, koje za cilj imaju poboljšanje položaja kako izbjeglih i raseljenih lica koji žive u teškim uslovima, tako i određenog broja lokalnog socijalno ugroženog stanovništva u Crnoj Gori. Projekat je osmišljen u skladu sa Nacionalnom Strategijom za rješenje pitanja izbjeglih i raseljenih lica koju je Vlada Crne Gore usvojila 2005. godine i pokriva dva aspekta navedena u ovom dokumentu kao smjernice za efikasno rješavanje problema ove grupe stanovništva – integracija u crnogorsko društvo i održivi povratak raseljenièke populacije na Kosovo.

U okviru ovog projekta izbjeglim i raseljenim licima æe se pružati pomoæ u vidu donacija za nabavku potrebnih sredstava za rad radi otpočinjanja/unaprijeđenja sopstvenog biznisa u kombinaciji sa osnovnim biznis treningom, kao i kroz obezbjeðenje graðevinskog materijala za izgradnju novih i adaptaciju postojeæih neuslovnih stambenih objekata na bazi samopomoći. HELP-ov međunarodni partner u projektu, Danski Savjet za Izbjeglice, će organizovati posjete i informativne sastanke za raseljena lica u opštinama na Kosovu, u cilju dobijanja tačnih informacija o uslovima njihovog održivog povratka na njihova ognjišta.

Glavni donator projekta je Evropska Unija koju predstavlja Delegacija Evropske Komisije u Crnoj Gori.

HELP-ovi partneri u implementaciji ovog projekta su Danski savjet za izbjeglice (DRC) i crnogorska nevladina organizacija Community Development Center (CDC) koja će obezbijediti posebne treninge za lica koja imaju većih problema pri (samo)zapošljavanju.

U implementaciji ovog projekta HELP æe saraðivati sa crnogorskim Zavodom za zbrinjavanje izbjeglica, UNHCR-om i Direkcijom za razvoj malih i srednjih preduzeæa.

Projekat poèinje 15. septembra i trajaće sedamnaest mjeseci. Očkuje se da će oko 270 domaćinstava izbjeglih i raseljenih lica biti korisnici projekata samozapošljavanja i dodjele građevinskog materijala, dok će oko 900 lica učetvovati u cross-border aktivnostima koje će biti organizovane na Kosovu.

Izgradnja 15 montaznih kuća za izbjeglice u Plavu

:: PROJEKAT

MON-63 Izgradnja 15 montaznih kuca za izbjeglice u Plavu

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Njemacke preko Pakta Stabilnosti za Jugoistocnu Evropu

:: REALIZACIJA / BUDŽET

15.04.2009 to 15.02.20010; € 336,385.00

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

8% stanovništva u Plavu su izbjeglice (1.156 osoba) i raseljena lica (2.045 osoba). Stoga opština Plav ima jednu od najveæih kvota izbjeglica/raseljenih lica u Crnoj Gori. Postoji više nezvaniènih kolektivnih naselja gdje su ugrožene izbjeglice/raseljena lica našli privremeni smještaj; meðutim, velikom broju njih prijeti prinudno iseljenje ili su uslovi života u tim naseljima ispod svih standarda potrebnih za stanovanje ljudi.

Pored toga, veliki je broj izbjeglica/raseljenih lica kojima je sve teže da plaæaju stanarinu u privatnom smještaju, kao i onih èiji je privatni smještaj u kategoriji ispod svih standarda potrebnih za stanovanje ljudi.

Doprinos lokalnoj integraciji izbjeglica kroz izgradnju smještaja

:: PROJEKAT

Mon-61 Doprinos lokalnoj integraciji izbjeglica kroz izgradnju smještaja

:: DONATOR

UNHCR

:: REALIZACIJA / BUDŽET

01.01.2009 to 31.12.2009; € 112,800.00

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Tokom raspada bivše Jugoslavije, Crna Gora je postavila primjer kad je u okviru svojih granica pružila utoèište ljudima kojim je bila potrebna meðunarodna zaštita. Od 1992. godine, UNHCR je finansirao lokalne projekte smještaja u Crnoj Gori u cilju pružanja hitno potrebnog smještaja u prvim fazama priliva izbjeglica iz Hrvatske, BiH i sa Kosova; rehabilitacija i održavanje kapaciteta za kolektivni smještaj; izgradnja porodiènih naselja i pružanje pomoæi izbjeglicama/interno raseljenim licima u izgradnji sopstvenih stambenih objekata.

Danas, 17 godina kasnije, u Crnoj Gori živi 8.529 izbjeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine i 16.210 raseljenih lica sa Kosova, i u ovom momentu dobrovoljna repatrijacija još uvijek nije realna opcija za veæinu izbjeglica koji ostaju na teritoriji Crne Gore, jer se veæina njih opredjeljuje za lokalnu integraciju.

U skladu sa Sarajevskom Deklaracijom, Crna Gora je preuzela obavezu da olakša lokalnu integraciju izbjeglica iz Hrvatske i BiH usvajanjem „Strategije za rješenje pitanja izbjeglica i interno raseljenih lica u Crnoj Gori“ 2005. godine. Nažalost, Strategija nije dobila oèekivano finansiranje i podršku meðunarodne zajednice, uglavnom iz razloga što joj je nedostajalo odredbi koje bi omoguæile pravu integraciju sa pravnog gledišta i vremenski okvir je istekao bez ostvarivanja predviðenih rezultata.
Pored rješavanja pravnog statusa koji bi im omoguæio puni pristup osnovnim pravima, ukljuèujuæi zdravstvenu zaštitu, socijalnu pomoæ, zapošljavanje, priliku za sticanje obrazovanja i prava nad vlasništvom nepokretnosti, jednako važan preduslov za uspješnu integraciju i jedna od najhitnijih potreba za izbjeglièku populaciju ostaje rješavanje pitanja adekvatnog stanovanja. Jedini preostali zvanièni kolektivni centar finansiran od strane UNHCR-a je zatvoren 2008. godine. Velika veæina izbjeglica i dalje živi u objektima koji su ispod svih standarda, bore se sa plaæanjem visokih kirija u privatnom smještaju i strahuju od iseljenja iz neformalnih kolektivnih centara u kojima bespravno borave.

Zakon o zapošljavanju stranaca usvojen je u martu 2008. godine i implementira se od januara 2009. godine. U skladu sa ovim novim zakonom, izbjeglice sa Kosova i post-Dejtonske izbjeglice spadaju pod, de-facto, unaprijed definisanu kvotu stranih radnika, koja æe im još više ogranièiti pristup zapošljavanju.

U protekloj deceniji nijedna sistematska aktivnost ni šema socijalnog stanovanja nije izvedena do kraja od strane Vlade, zbog ekonomskih promjena i procesa privatizacije, i trenutno ne postoji državna socijalna politika stanovanja ili program od koje koristi mogu imati najugroženiji meðu izbjeglicama.

Zadnjih godina, HELP i UNHCR su uspješno lobirali i implementirali projekte finansirane od bilateralnih donacija, poèev od smještaja za izbjeglice, preko izgradnje socijalnih stanova za najugroženije izbjeglice i isporuku graðevinskog materijala za izbjeglièke porodice koje posjeduju svoje placeve i mogu sami da grade kuæe.
U 2009. godini, HELP æe aplicirati za sredstva iz IPA 2008 za aktivnosti obezbjeðivanja smještaja za izbjeglice za opštine Bar, Plav i Herceg Novi, koje su dodijelile placeve za izgradnju stambenih jedinica za izbjeglice.

Sub-project je nastavak partnerstva HELP-a i UNHCR-a u mobilisanju komplementarnih meðunarodnih sredstava finansiranja za stanovanje, kao komponentu aktivnosti lokalne integracije u Crnoj Gori. UNHCR æe nastaviti sa obezbjeðivanjem sredstava za projekte kao i za operativnu podršku HELP-u kroz kofinansiranje troškova za osoblje i aktivnosti smještaja.

Projekti za smanjenje siromaštva u Crnoj Gori kroz unaprijeđenje mjera za samozapošljavanje

Mon- 43 / Mon -44 Projekti za smanjenje siromaštva u Crnoj Gori kroz unaprijeđenje mjera za samozapošljavanje

:: DONATOR

Vlade Njemačke, Švajcarske i Luksemburga

:: REALIZACIJA / BUDŽET

2006: € 245.500,-

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

HELP- Hilfe zur Selbsthilfe e.V. već godinama uspješno sprovodi projekte za mjere za samozapošljavanje u cilju smanjenja siromaštva u Crnoj Gori. Projekte su finansirali vlade Njemaèke, Švajcarske, Holandije i Luksemburga. Zahvaljujući uspješnosti tih projekata i dobre saradnje sa donatorima, lokalnim partnerima i lokalnim upravama i tokom ove godine moći će se podržati oko 150 osoba, kako bi te osobe sebi trajno obezbijedile prihode.

Za 2006. godinu HELP raspolaže sredstvima Vlade Njemaèke, Švajcarske i Luksemburga. Podrška je usmjerena sjevernim opštinama Crne Gore, gdje je siromaštvo najveće, a to su: Nikšić, Bijelo Polje, Berane, Kolašin, Mojkovac, Andrijevica, Plav i Rožaje. Osim toga, pomoć će se pružiti i nekim podnosiocima zahtjeva iz Opštine Cetinje, prijestonicom Crne Gore, u kojoj se javljaju slični problemi kao u sjevernim djelovima Crne Gore. U Podgorici, gdje se nalazi privredno i politièko središte Republike, podržaće se mali broj projekata za žene.

Organizacija HELP je zapoèela svoj rad u Crnoj Gori 1999. godine, a realizovala je u prve dvije godine niz humanitarnih projekata. Projekat „Mjere za samozapošljavanje“ HELP je započeo 2001. godine uz pomoć Evropske kancelarije za humanitarnu pomoć (ECHO). Ideja je bila da se motivišu nezaposlena izbjegla, raseljena i socijalno ugrožena lica kako bi počeli razmišljati o nekoj samostalnoj djelatnosti, planirali je, i time sebi obezbijedili sopstvenu egzistenciju i prihode.

Realizacija projekta za koju su vlade Njemaèke, Holandije i Švajcarske obezbijedile € 470.000.00 počela je u maju 2005. godine, a biće završena u decembru 2006. godine. U avgustu 2006. godine Vlada Luksemburga (preko Caritas-a Luksemburg) odobrila je dodatna sredstva za nastavak rada HELP-a u 5 Opština na sjeveru Crne Gore. Do kraja 2008. godine HELP- u će raspolagati svake godine sa po € 50.000.00 namjenjenih za mjere za samozapošljavanje za Opštine Bijelo Polje, Berane, Andrijevica, Plav i Rožaje. U 2005. godini podržano je 155 osoba sa dobrim poslovnim idejama. Od početka 2006. godine odobreno je dodatnih 125 zahtjeva u ukupnoj vrijednosti od oko € 150.000.00.

Što se tiče vrste djelatnosti kod poslovnih ideja, predloženih od strane podnosioca zahtjeva, ne postoje nikakva ograničenja od strane HELP-a. Projekti koje je HELP podržao su iz oblasti zanatstva (npr. električar, mehaničar, vodoistalater itd), trgovine i usluga (npr. pekar, frizer), a podršku su dobila i manja seoska domćinstva (mini farme) .

Odabrani korisnici dobijaju podršku u vidu potrebne opreme u iznosu od prosječno € 1.200.00 i stručni uvodni seminar za svoju buduću djelatnost. Uvodni seminar HELP je organizovao u saradnji sa Direkcijom za razvoj malih i srednjih preduzeća (Local Business Centres).

Korisnici HELP-ovih projekata obavezali su se da svoju djelatnost registruju, da učestvuju u uvodnom seminaru i da odrade 10 časova društvenog korisnog rada za lokalnu zajednicu. Osim toga, korisnici su u obavezi da plate 15 % vrijednosti opreme. Ta sredstva se koriste za privrednu i socijalnu podršku određenim Opštinama.

Smanjenje siromaštva kroz aktivnosti samozapošljavanja

:: PROJEKAT

Mon-59 Smanjenje siromastva kroz aktivnosti samozaposljavanja

:: DONATOR

Caritas Luksemburg

:: REALIZACIJA / BUDŽET

01.01.2009 to 31.12.2010 € 240.000

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Cilj projekta je smanjenje siromaštva u Crnoj Gori. Ovo će se postići kroz materijalnu i drugu podršku aktivnostima samozapošljavanja i otpoèinjanja biznisa. Obezbjeđenje materijalnih inputa u kombinaciji sa odgovarajućim stručnim i biznis treninzima i pravnim savjetima će stvoriti prijeko potrebne prilike za zapošljavanje među najugroženijim kategorijama stanovništva u Crnoj Gori. Program je namijenjen najugroženijim grupama stanovništva (seosko stanovništvo, neobrazovane osobe, izbjeglice, interno raseljena lica, invalidi, Romi), osobama koje žele da se sami razvijaju sa jasnom vizijom budućnosti i specifičnim planom za postizanje cilja. Osposobljavanjem odabranih korisnika da se bolje pozicioniraju na tržištu rada i ostvare prihod će se povećati mogućnosti za zapošljavanje i vremenom smanjiti stopa siromaštva u Crnoj Gori.

Potencijalni korisnici ovog programa će biti usmjereni na postojeću mrežu Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća i Lokalnih biznis centara kojim upravljaju lokalne institucije (opštine).

Najuspješniji učesnici programa će vremenom morati zaposliti više radnika i time stvoriti nova radna mjesta i indirektno pozitivno uticati na korisnike projekta sa socio-ekonomskog stanovišta. Vremenom će se ovako doprinijeti ukupnom smanjenju siromaštva u zemlji.

Projekat se bazira na iskustvima stečenim prethodnih godina tokom implementacije niza projekata samozapošljavanja od strane HELP-a u Crnoj Gori, BiH i Srbiji. Prethodna faza projekta je ocijenjena u 2008-oj godini i na osnovu pozitivne evaluacije program će biti nastavljen u naredne dvije godine.

Jedan od principa HELP-ovog rada je da ponudi jednake moguænosti kako za žene, tako i za muškarce. Kako najčešće više muškaraca aplicira za ove grantove, posebnu pažnju smo obratili na učešće žena u komponenti samozapošljavanja. Istraživanje sprovedeno u aprilu 2008. godine o potencijalu i ogranièenjima učšća žena u HELP-ovim programima pokazuje da „Agencije i programi koje obezbjeđuju pomoć ženama na sjeveru radi započinjanja sopstvenog biznisa su već dali značajan doprinos njihovoj inicijativi. Programi samozapošljavanja koje je implementirao HELP doprinose učešću žena na način kakavu Crnoj Gori još nije primjenjivan“.

Potreba za projektima samozapošljavanja u Crnoj Gori ostaje visoka imajući u vidu trenutnu socio-ekonomsku situaciju u zemlji. Iskustvo iz prethodnih godina pokazuje da potrebe umnogome prevazilaze raspoloživa sredstva za projekat.

Odabrani koisnici će biti podržani sa prosječnom vrijednošću materijalnih inputa od € 1.500 u vidu granta.

Ciljna grupa se sastoji od socijalno ugrožnih osoba, nezaposlenih izbjeglih/raseljenih lica sa zdravim idejama za zapošljavanje, motivacijom, osnovnim struènim znanjem i ostalim neophodnim preduslovima za otpèinjanje i razvoj ekonomskih aktivnosti u cilju samozapošljavanja i ostvarivanja redovnih prihoda za domaæinstvo. Odabranim korisnicima će se obezbijediti materijalni inputi, takođe, namjera je da se za specifične grupe korisnika obezbijedi biznis trening, kao i profesionalno savjetovanje. Stručna pomoæ i podrška će takođe biti obezbijeđena u cilju legalizacije njihovih aktivnosti čime će im se pomoći da odaberu pravi način za registraciju djelatnosti koji najviše odgovara njihovoj specifičnoj situaciji. Posebna pažnja će se posvetiti edukovanju o pravnim aspektima poslovanja – početak registracije, poreske obaveze, pravima iz radnog odnosa itd.

Svi materijalni inputi će biti dodijeljeni u vidu granta, ali HELP uključuje jaku komponentu “socijalne otplate“. Korisnici će biti u obavezi da otplate 15% vrijednosti granta u gotovini. Ova otplata će se uglavnom vršiti nakon predaje materijalne pomoći obezbijeđene u okviru ovog programa. Ovako generisana sredstva će se tretirati kao lokalni doprinos za Projekat Javnog Razvoja koji implementira Caritas Luksemburg.

Izgradnja 12 montažnih objekata za raseljene Rome u Pljevljima

:: PROJEKAT

Mon-57 Izgradnja 12 montažnih objekata za raseljene Rome u Pljevljima

:: DONATOR

Njemačko Ministarstvo inostranih poslova u okviru Pakta za stabilnost za jugoistočnu Evropu

:: REALIZACIJA / BUDŽET

01.03.2008. – 30.09.2008; € 180.760

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Deset porodica raseljenih Roma sa ukupno 42 člana trenutno žive u improvizovanim objektima od drveta i kartona. Ovim porodicama nijesu dostupni ni voda ni struja. Takođe, nemaju ni kupatila.

Na zahtjev opštine Pljevlja, HELP je osmislio projekat koji će ovoj grupi raseljenih nevoljnika obezbijediti održivo i trajno stambeno rješenje. Opština će dati značajan doprinos u dodjeljivanju lokacije za izgradnju 12 kuća i štale za konje koje Romi koriste za stvaranje njihovih skromnih prihoda. Pored toga, opština će pokriti troškove povezivanja novog naselja na elektrenergetsku mrežu i troškove ugradnje rezervoara za vodu.

Ovaj projekat je podržan i od strane UNHCR-a koji je dodijelio € 5.000 za vodosnabdijevanje.

Doprinos stambenoj izgradnji u cilju lokalne integracije izbjeglih/raseljenih lica u Crnoj Gori

:: PROJEKAT

Mon-56 Doprinos stambenoj izgradnji u cilju lokalne integracije izbjeglih/raseljenih lica u Crnoj Gori

:: DONATOR

Visoki Komesarijat za izbjeglice Ujedinjenih Nacija (UNHCR)

:: REALIZACIJA / BUDŽET

01.01.2008-31.12.2008., € 168.345

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Ovaj projekat je nastavak aktivnosti za obezbjeđenje smještaja/stanovanja u Crnoj Gori vezanih za kolektivni smještaj i projekte lokalne integracije za izbjeglice i raseljena lica. Od 1992. godine, UNHCR je finansirao lokalne projekte smještaja u Crnoj Gori u cilju pružanja hitno potrebnog smještaja u prvim fazama priliva izbjeglica iz Hrvatske, BiH i sa Kosova; rehabilitacija i održavanje kapaciteta za kolektivni smještaj; izgradnja porodiènih naselja i pružanje pomoæi izbjeglicama/interno raseljenim licima u izgradnji sopstvenih stambenih objekata.

Trenutno, u Crnoj Gori živi 8.527 izbjeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine i 16.155 raseljenih lica sa Kosova. Od ovog broja najviše ljudi živ u privatnom smještaju i porodičnim naseljima, dok 1.507 raseljnih Roma, Aškalija i Egipćana živi u kampovima na Koniku u Podgorici. Zatvaranje jedinog preostalog zvaničnog kolektivnog centra je predviðeno u martu 2008. kada će se 66 lica preseliti u nove stanove izgraðene u okviru projekta finansiranog od strane EAR i UNHCR.

UNHCR, u svojoj podršci Nacionalnoj Strategiji, je dao podršku HELP-ovoj aplikaciji kao nevladine organizacije upuæenoj Evropskoj agenciji za rekonstrukciju i EU, što je rezultiralo dodjeljivanjem ukupno € 2.536.000 granta za aktivnosti lokalne integracije tokom 2007-2008. godine. U 2007. godini, UNHCR je obezbijedio potrebnih 5 procenata sopstvenog doprinosa za projekat, a u 2008. godini nastavio saradnju i obezbjeđivanju projektne dokumentacije, kao i u finansiranju osoblja i aktivnosti smještaja.

U 2008. godini, projekti pomoći EAR i EU će biti završeni sa ukupno 78 izbjeglih/raseljenih lica koji su izgradili/adaptirali sopstvene individualne stambene objekte. Radovi na izgradnji jednog paviljona u jedinoj gerijatrijskoj ustanovi u Crnoj Gori će biti završeni. Izgradnjom nove stambene zgrade u Nikšiću i naselja od montažnih kuća u Beranama, trajni smještaj će biti pružen stanovnicima kolektivnog centra Trudbenik i RAE naselja Riverside. 70 porodica izbjeglih/raseljenih lica će biti podržano grantovima za razvoj preduzetništva.

U 2007. godini, UNHCR je napravio plan i sklopio sub-agreement sa HELP-om za pružanje pomoći u slučaju mogućih kretanja stanovništva sa Kosova. U slučaju potrebe pored stvari raspoloživih za 4.000 ljudi za 1 mjesec, nove stvari će biti kupljene kroz ovaj sub-agreement. Ugovor o zakupu Prijemnog tranzitnog centra, tzv. Waystation, je produžen do kraja 2008. godine.

Kroz ovaj pod-projekat UNHCR će dati finansijski doprinos za:
– operativne troškovi kancelarije HELP-a
– plate za 6 članova osoblja
– građevinske radove i isporuku građevinskog materijala.

Socijalno stanovanje u Beranama

:: PROJEKAT

Mon-55 Socijalno stanovanje u Beranama

:: DONATOR

Opstina Kolasin preko kredita dobijenog od strane Dutch International Guarantees for Housing Foundation (DIGH) u saradnji sa Stichting Garanties Huisvesting International (SGHI)

:: REALIZACIJA / BUDŽET

15.01.2008.- 15.02.2009; € 25.000

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Potražnja za povoljnim uslovima stanovanja je velika. Ratovi u okruženju i raspad socijalističke stambene politike su stvorili situaciju da čak i tržište koje dobro funkcioniše može biti dovoljno samo za pokrivanje dijela potražnje za stanovima, jer čisto tržišno orijentisana rješenja su prijemčiva samo za nekih 25-30% stanovništva. To je i fizički dovelo do stvaranja neformalnih naselja na rubovima grada.

Još uvijek ne postoje politike stanovanja i urbanog planiranja u cilju smanjenja siromaštva. Ovo još više dobija na važnosti jer je privatizacija stambenog sektora praktièno završena. Postojeći stambeni fond rapidno propada i uglavnom je iz društvene prešao u privatnu svojinu.

Primarni cilj projekta je obezbjeđenje održivih i prijemčivih rješenja za ugrožene i kategorije sa niskim primanjima u beranama. Konkretno, akcija se sastoji od izgradnje jedne stambene zgrade sa 24 stana.

Pomoć u pripremi za zimu za 254 porodice

:: PROJEKAT

Mon-54 Pomoć u pripremi za zimu za 254 porodice

:: DONATOR

German Foreign Ministry

:: REALIZACIJA / BUDŽET

15.11.2007 – 28.02.2008; € 45.440

:: KRATAK OPIS

Izgradnja 12 montažnih kuća u Andrijevici

:: PROJEKAT

Mon-53 Izgradnja 12 montažnih kuća u Andrijevici

:: DONATOR

German Foreign Ministry

:: REALIZACIJA / BUDŽET

01.09.2007 – 31.01.2008; € 164.750

:: KRATAK OPIS

12 montažnih kuća sa 416 m2 stambenog prostora za 12 raseljenih porodica sa Kosova sa teritorije opštine Andrijevica.

 Zahavaljujući Ministarstvu inostranih poslova Savezne Republike Njemačke, u okviru Pakta za Stabilnost za Jugoistočnu Evropu, i HELPu odobreno je € 145.000 za nabavku montažnih kuća za 12 porodica raseljenih lica privremeno smještenih u kolektivnom centru “Mountain View”.Ovaj doprinos je dio odgovora međunarodne zajednice čiji je cilj bio da bude integralna komponenta odgovora Nacionalnoj Strategiji za rješavanje pitanja izbjeglih i raseljenih lica u Crnoj Gori.

Pomoć u priopremi za zimu za 580 porodica u potrebi / izbjeglica i raseljenih lica u kolektivnim centrima i privatnom smještaju

:: PROJEKAT

Mon-48 Pomoć u priopremi za zimu za 580 porodica u potrebi / izbjeglica i raseljenih lica u kolektivnim centrima i privatnom smještaju

:: DONATOR

Njemačko ministartvo vanjskih poslova

:: REALIZACIJA / BUDŽET

02.11.2006 – 31.12.2006 € 61,415

:: KRATAK OPIS

Ukupno 580 porodica  u kolektivnim sredstvima, izbjeglica i raseljenih osoba (uključujući i raseljene Rome sa Kosova u romskim kampovima Konik I i Konik II, i Riverside in Berane) kao i ranjive raseljene osobe u privatnom smještaju dobile su hitnu pomoć za zimu: drva za grijanje, higijenska sredstva i svježu hranu. Za svih 580 porodica osigurano je po tri metra drva.

Ljudi koji se još uvijek nalaze u kolektivnim centrima žive u veoma teškim uslovima, naročito raseljeni Romi sa Kosova. Na periferiji Podgorice živi 283 romske porodice u kampovima Konik I i Konik II- u neposrednoj blizini gradske deponije. Romi koji se još nalaze u kampu na Koniku su najranjiviji među raseljnim osobama u Crnoj Gori i  među onima koji su njavše lišeni osnovnih prava u cijeloj državi. Od oko 4000 na početku oni su i dalje oni sa nedostatkom bilo kakave alternative. Mnogi od njih nijesu u poziciji da se snadbiju sa osnovnim potrebama za život. U jednako kritičnoj poziciji su Romi u kampu Riverside u Beranama. Ukupno 26 porodica sa 182 člana žive u stalnom strahu da će biti prisiljeni da napuste barake u kojima žive zbog spora koji se tiče vlasništva nad zemljom na kojoj se nalaze njihove barake.

Doprinos stambenoj izgradnji u težnji za lokalnim integracijama izbjeglica i raseljenih lica u Crnoj Gori

:: PROJEKAT

Mon-49 Doprinos stambenoj izgradnji u težnji za lokalnim integracijama izbjeglica i raseljenih lica u Crnoj Gori

:: DONATOR

United Nations High Commissioner For Refugees (UNHCR)

:: REALIZACIJA / BUDŽET

01.01.2007 to 31.12.2007

:: KRATAK OPIS

Podrška Nacionalnoj strategiji rješavanja pitanja izbjeglica i interno raseljenih lica u Crnoj Gori kroz podršku samostalnom životu i ekonomskom poboljšanju uslova života u Herceg Novom / Republici Crnoj Gori

:: PROJEKAT

Mon-46 Podrška Nacionalnoj strategiji rješavanja pitanja izbjeglica i interno raseljenih lica u Crnoj Gori kroz podršku samostalnom životu i ekonomskom poboljšanju uslova života u Herceg Novom / Republici Crnoj Gori

:: DONATOR

European Union

:: REALIZACIJA / BUDŽET

1 February 2007 – 30 January 2008

Program lokalne integracije raseljenih lica kroz pomoć u stanovanju i ekonomskim sredstvima kao podrška Nacionalnoj Strategiji za rješenje pitanja izbjeglica i interno raseljenih lica u Crnoj Gori

:: PROJEKAT

Mon-45 Program lokalne integracije raseljenih lica kroz pomoć u stanovanju i ekonomskim sredstvima kao podrška Nacionalnoj Strategiji za rješenje pitanja izbjeglica i interno raseljenih lica u Crnoj Gori

:: DONATOR

Evropska Unija (Evropska agencija za rekonstrukciju) i UNHCR

:: REALIZACIJA / BUDŽET

06.12.2006. do 31.12.2008., € 2.536.000

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Cilj projekta je lokalna integracija raseljenih lica čime se ovoj grupi stanovništva i njihovim domaćinstvima omogućava da žive nezavisan život, ekonomski i socijalno uporediv sa životom ostalih građana. Aktivnost se odnosi na na jedan od osnovnih uslova integracije raseljenih lica u Crnoj Gori. To su nezadovoljene potrebe za adekvatnim smještajem. Potreba za adekvatnim smještajem je takođe izražena i među rastućom populacijom starih lica među izbjeglim i raseljenim licima. Dosad je samo jedna institucija pružala smještaj za stara lica, a to je Dom starih „Grabovac“ u Risnu. Pored toga, postoji potreba za pomoć raseljenoj populaciji u pronalaženju trajnih i održivih rješenja kroz povećanje ekonomskih kapaciteta.
Glavni cilj projekta je olakšati pristup ugroženih raseljenih lica i lokalnog siromašnog stanovništva prema:
• Sigurnim, prijemčivim i adekvatnim stambenim rješenjima
• Stvaranje prihoda kroz razvoj mikro-preduzeća, biznis trening i podrška razvoju aktivnosti samozapošljavanja

Predložena aktivnost se posebno sastoji od:
a) izgradnje 1 stambene zgrade u Nikšiću za smještaj preostalih stanovnika posljednjeg kolektivnog centra u Crnoj Gori.
b) izgradnje 25 montažnih stambenih objekata za raseljene romske porodice u Beranama
c) izgradnje 1 stambenog objekta (92 kreveta, kupatila i ostalih prostorija) u domu za stare u Risnu.
d) obezbjeđenje građevinskog materijala za adaptaciju 40 stambenih objekata raseljenih lica u opštinama u kojima su raseljena lica smještena.
e) obezbjeđenje građevinskog materijala za izgradnju 30 individualne stambene jedinice (na bazi samopomoći) za raseljene u raznim opštinama u Crnoj Gori.
f) stvaranje baze podataka koja obuhvata sve aplikante za pomoć u rješavanju stambenih problema
g) obezbjeđenje grantova za samozapošljavanje za 62 raseljena i lokalna socijalno ugrožena lica

Nova izgradnja stambenih objekata je predviđena za raseljena lica koja žive u kolektivnim centrima u kojima se sredstva ne mogu upotrijebiti za nalaženje trajnih individualnih stanbenih rješenja, kao i za izuzetno ugrožene stanovnke staraèkog doma u Risnu.

Uslovi stanovanja velikog broja izbjeglih lica su uglavnom loši i iziskuju hitne popravke i/ili dogradnju u cilju uspostavljanja normalnih uslova. Veliki broj kuća nema krovnu izolaciju što dovodi do prokišnjavanja i vlaženja zidova, mnoge imaju samo betonski pod. Mnoge kuće uopšte nemaju, ili nemaju odgovarajuće kupatilo, nedovršene su ili su u takvom stanju da su još neuseljive. Ovi problemi dovode do toga da najugroženiji među izbjeglim licima žive u veoma nezdravim uslovima ili ostaju u kolektivnim centrima. U oviru ove aktivnosti je predviđeno obezbjeđivanje prijeko potrebnog građevinskog materijala za unaprjeđenje životnog prostora za 40 porodica i/ili za dovršavanje nedovršenih kuća u ciljnim opštinama. Pored toga, 30 porodica koje su uspjele da obezbijede plac za izgradnju će dobiti građevinski materijal za izgradnju svojih kuća (veličina kuće će zavisiti od broja članova porodice)

Predloženom aktivnošću æ+će se podržati 62 lica koja imaju održive biznis ideje za pokretanje ili unaprjeđenje ekonomskih aktivnosti koje bi im obezbijedile ostvarivanje redovnih prihoda. To mogu biti manje radionice (različite zanatske radnje, npr. bravar, stolar, električar i sl.), ribolov, krojačke radnje, plastenici, proizvodnja sira, sušenje ljekovitog bilja, manje pekare i slično. HELP će odabranim korisnicima dodijeliti sredstva u vidu opreme/materijala koji im je potreban za otpočinjanje/proširivanje ekonomske aktivnosti. Prosječan iznos sredstava je određen na 1.200 Eura.
Svi materijali i finansijka pomoć će biti dodijeljeni u vidu granta, ali HELP predviđa da uključi i komponentu socijalne otplate.
U implementaciji komponente samozapošljavanja u okviru ovog projekta, HELP će sarađivati sa Direkcijom za razvoj malih i srednjih preduzeća i njenom mrežom Lokalnih Biznis Centara koji će obezbijediti poslovne usluge i osnovni biznis trening za korisnike. HELP već ima sklopljen Memorandum o saradnji sa pomenutom agencijom za implementaciju aktivnosti samozapošljavanja.

Smanjenje siromaštva kroz podršku aktivnostima samozapošljavanja na sjeveru Crne Gore

:: PROJEKAT

Mon-44 Smanjenje siromaštva kroz podršku aktivnostima samozapošljavanja na sjeveru Crne Gore

:: DONATOR

Caritas Luksemburg

:: REALIZACIJA / BUDŽET

01.07.2006 – do 31.12.2008; € 150.000

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Cilj projekta je smanjenje siromaštva u Crnoj Gori. Ovo će se postići kroz materijalnu i drugu podršku aktivnostima samozapošljavanja i otpočinjanja biznisa. Obezbjeđenje materijalnih inputa u kombinaciji sa odgovarajućim stručnim i biznis treninzima i pravnim savjetima će stvoriti prijeko potrebne prilike za zapošljavanje među najugroženijim kategorijama stanovništva u Crnoj Gori. Program je namijenjen najugroženijim grupama stanovništva (seosko stanovništvo, neobrazovane osobe, izbjeglice, interno raseljena lica, invalidi, Romi), osobam koje žele da se sami razvijaju sa jasnom vizijom budućnosti i specifičnim planom za postizanje cilja. Osposobljavanjem odabranih korisnika da se bolje pozicioniraju na tržištu rada i ostvare prihod će se povećati mogućnosti za zapošljavanje i vremenom smanjiti stopa siromaštva u Crnoj Gori.
Potencijalni korisnici ovog programa æe biti usmjereni na postojeću mrežu Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća i Lokalnih biznis centara kojim upravljaju lokalne institucije (opštine).
Najuspješniji učesnici programa će vremenom morati zaposliti više radnika i time stvoriti nova radna mjesta i indirektno pozitivno uticati na korisnike projekta sa socio-ekonomskog stanovišta. Vremenom će se ovako doprinijeti ukupnom smanjenju siromaštva u zemlji.
Projekat se bazira na iskustvima stečenim prethodnih godina tokom implementacije niza projekata samozapošljavanja od strane HELP-a u Crnoj Gori, BiH i Srbiji. Potreba za projektima samozapošljavanja u Crnoj Gori ostaje visoka imajući u vidu trenutnu socio-ekonomsku situaciju u zemlji. Iskustvo iz prethodnih godina pokazuje da potrebe umnogome prevazilaze raspoloživa sredstva za projekat.
Odabrani koisnici će biti podržani sa prosjčènom vrijednošću materijalnih inputa od € 1.200 u vidu granta.
Ciljna grupa se sastoji od socijalno ugrožnih osoba, nezaposlenih izbjeglih/raseljenih lica sa zdravim idejama za zapošljavanje, motivacijom, osnovnim struènim znanjem i ostalim neophodnim preduslovima za otpèinjanje i razvoj ekonomskih aktivnosti u cilju samozapošljavanja i ostvarivanja redovnih prihoda za domaæinstvo. Odabranim korisnicima će se obezbijediti materijalni inputi, takođe, namjera je da se za specifične grupe korisnika obezbijedi biznis trening, kao i profesionalno savjetovanje. Stručna pomoć i podrška će takođe biti obezbijeđena u cilju legalizacije njihovih aktivnosti čime će im se pomoći da odaberu pravi način za registraciju djelatnosti koji najviše odgovara njihovoj specifičnoj situaciji. Posebna pažnja će se posvetiti edukovanju o pravnim aspektima poslovanja – početak registracije, poreske obaveze, pravima iz radnog odnosa itd.
Svi materijalni inputi će biti dodijeljeni u vidu granta, ali HELP uključuje jaku komponentu “socijalne otplate“. Korisnici će biti u obevzi da otplate 15% vrijednosti granta u gotovini. Ova otplata će se uglavnom vršiti nakon predaje materijalne pomoći obezbijeđene u okviru ovog programa. Ovako generisana sredstva će se tretirati kao lokalni doprinos za Projekat Javnog Razvoja koji implementira Caritas Luksemburg. Pored toga, korisnici æe donirati po 10 sati društveno korisnog rada. Javni radovi će se definisati u sardnji sa opštinama i ostalim avnim ustanovama; uglavnom se radi o majnim popravkama u javnim objektima (škole), čišćenje javnih površina, donacija određenih proizvoda javnim institucijama i sl. Stoga ovaj projekat na specifičan način povezuje ekenomsku pomoć za one koji su sposobni i motivisani za rad, sa onom za lica koja se ne mogu starati sama o sebi iz razloga invaliditeta, starosti i drugog.

Pomoć u izgradnji za izbjegla/raseljena lica i neophodne popravke/održavanje zvaničnih kolektivnih centara

:: PROJEKAT

Mon–41 Pomoć u izgradnji za izbjegla/raseljena lica i neophodne popravke/održavanje zvaničnih kolektivnih centara

:: DONATOR

Visoki Komesarijat Ujedinjenih Nacija za izbjeglice

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Januar 2006 do Decembra 2006/€ 174.200,00

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Počev od 1992. godine, UNHCR je finansirao lokalne projekte smještaja u Crnoj Gori, koji su podrazumijevali obnovu, rehabilitaciju i održavanje smještajnih kapaciteta, namijenjenih izbjeglim licima iz Hrvatske i BiH. Godine 1997-e, UNHCR je poèeo pilot projekat za obezbjeđivanje trajnijeg smještaja za izbjeglice iz konflikta u bivšoj Jugoslaviji koji je trajao od 1992-1995. godine. Do 1999. godine je izgrđðeno 9 centara za kolektivni smještaj izbjeglica u opštinama Kolašin, Nikšić, Podgorica, Berane, Plav, Rožaje, Herceg Novi i Tivat. U 1999-oj i 2000-oj godini, hitna pitanja smještaja interno raseljenih lica sa Kosova su rješavana otvaranjem kampova, smještanjem u privatnim motelima i u postojeæim kolektivnim centrima za izbjeglice.

U Crnoj Gori trenutno živi 8.381 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske i 17.864 interno raseljenih lica sa Kosova, od kojih 1.590 izbjeglih lica i 1.252 interno raseljenih lica živi u zvaničnim kolektivnim centrima, porodičnim naseljima i jednom kampu.

U januaru 2005-te godine, HELP je preuzeo dio programa izgradnje za trajnije/permanentno rješavanje pitanja smještaja.

U nedostatku alternativnog smještaja i drugih trajnih rješenja, određeni broj pomoænih infrastrukturnih objekata i dalje služi za smještaj izbjeglih i raseljenih lica, dok se osnovno održavanje i popravke usmjeravaju ka fizièkom obezbjeðenju objekata i njihovih stanovnika.

Svi navedeni projekti se izvode na zahtjev UNHCR-a i u bliskoj sardnji sa lokalnim vlastima.

Opis korisnika

a) Osnovni podaci o korisnicima

Demografski podaci o korisnicima (trenutna situacija)

Na osnovu zvaniènih podataka, u Crnoj Gori živi 8.381 izbjeglica iz BiH i Hrvatske i 17.864 interno raseljenih lica sa Kosova koje čine Crnogorci, Romi i Egipćani, Srbi, Muslimani i Albanci. Broj lica se ažurira na mjesečnom nivou od strane republičkog Komesarijata za raseljena lica. Izbjegla i raseljena lica žive u svakoj od 21 crnogorskih opština, sa najvećom zastupljenošću u opštinama Podgorica, Herceg Novi, Bar i Berane.

Ime Korisnika: Izbjeglice iz BiH i Hrvatske u Crnoj Gori

Muški Ženski Total
Starost (u brojevima) (u %) (u brojevima) (u %) (u brojevima) (u %)
0-4 70 0.8% 49 0.6% 119 1.4%
5-17 675 8.1% 630 7.5% 1,305 15.6%
18-59 2,340 27.9% 3,030 36.1% 5,370 64.0%
60 and > 666 8.0% 921 11.0% 1,587 19.0%
Total: 3,751 44.8% 4,630 55.2% 8,381 100.0%
Glavne lokacije: Podgorica, Herceg Novi, Bar

Ime Korisnika: Interno raseljena lica sa Kosova u Cnoj Gori

Muški Ženski Total
Starost (u brojevima) (u %) (u brojevima) (u %) (u brojevima) (u %)
0-4 544 3.0% 483 2.7% 1,027 5.7%
5-17 2,941 16.5% 2,662 14.9% 5,603 31.4%
18-59 4,283 24.0% 4,724 26.4% 9,007 50.4%
60 and > 929 5.2% 1,298 7.3% 2,227 12.5%
Total: 8,697 48. 7% 9,167 51.3% 17,864 100.0%
Glavne lokacije: Podgorica, Berane, Bar

Demografska projekcija: Trenutni broj izbjeglica prisutnih u Crnoj Gori je znatno opao u posljednjih dvije godine. Trenutna situacija na Kosovu je takva da nije za oèekivati povratak većeg broja raseljenih u njihove domove. Veæina izbjeglih koja su željela da se vrate u BiH i Hrvatsku su veæ to uradili, dok se većina ostalih opredjelila za lokalnu integraciju.

Specifièni podaci o projektu

HELP vrši procjenu razlièitih zahtjeva od strane UNHCR-a na osnovu posjeta i prioriteta za vršenje radova, imajući u vidu sanitarne uslove, snabdijevanje vodom, strujom, popravku krovova i prozora, kao i uslove grijanja u zvaničnim kolektivnim centrima i porodiènim naseljema. Za svaku predloženu aktivnost, HELP pravi procjenu radova koji treba da budu izvedeni, kao i procjenu koštanja potrebnog materijala i radne snage.U skladu sa prioritetima koji se identifikuju zajedno sa Komesarijatom za raseljena lica i UNHCR-om, HELP organizuje potrebne aktivnosti.

Preko programa izgradnje kroz samopomoæ, HELP obezbjeðuje nabavku građevinskog materijala, ili i zgradnju objekta na placu koji pripada korisniku. Materijal koji se dodjeljuje je u vrijednosti od oko 10.500 Eura, za izgradnju objekta površine od oko 35m2. Od korisnika se očekuje da obezbijede radnu snagu, kao i da se brinu o skladištenju graðevinskog materijala, pribavljanju svih potrebnih dozvola i priključaka za vodu, struju i kanalizaciju.

HELP će obezbijediti osnovni namještaj za porodice koje grade individualne stambene objekte preko programa samopomoći.

HELP æe i dalje vršiti nadzor na nastavku izgradnje paviljona za smještaj Prihvatnog Centra za azilante.

Uticaj na pitanja zaštite i prioriteti

Osnovno održavanje kolektivnih centara ima pozitivan uticaj na životne uslove izbjeglih i raseljenih lica koji tamo žive, od kojih je najveći broj socijalno ugrožen.

Ciljna grupa programa samopomoći kroz izgradnju su izbjegla i raseljena lica koja žive u zvaničnim kolektivnim centrima. Neizvjesnost njihovog pravnog i rezidencijalnog statusa, kao i njihovog smještaja, stvara osjećaj nesigurnosti i neodgovarajuæu atmosferu za podizanje djece. Kroz ovaj program, izbjeglice i raseljena lica æe obezbijediti stalni individualni smještaj za svoje porodice i bolji položaj u socio-ekonomskoj integraciji.

Ovaj program će olakšati proces zatvaranja kolektivnih centara i pružiti pomoć odabranim izbjeglim i raseljenim licima.

Podrška programu socijalnog stanovanja Opštine Podgorica. Izgradnja dvije zgrade sa 24 stana u svakoj od njih za 48 porodica sa niskim primanjima

:: PROJEKAT

MON-38 Podrška programu socijalnog stanovanja Opštine Podgorica. Izgradnja dvije zgrade sa 24 stana u svakoj od njih za 48 porodica sa niskim primanjima

:: DONATOR

Opstina Podgorica i Dutch International Guarantees for Housing Foundation (DGHI)

:: REALIZACIJA / BUDŽET

od maja do decembra 2005.

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Primarni cilj projekta je obezbjeđivanje održivog i povoljnog rješenja stambenog pitanja za socijalno ugrožene grupe u Podgorici.

Prvi korak ka ostvarenju ovog cilja je izgradnja dvije stambene zgrade sa po 24 stana prosječne površine 38,5 m2.

Sekundarni cilj programa je uspostavljanje modela za razvoj opštinskog stambenog preduzeća u svrhu upravljanja socijalnim stambenim fondom Podgorice.

U strateškom dokmentu izrađenom 2004. godine „Stambeni sektor- pristup povoljnom stanovanju“, Akcioni Plan Pakta Stabilnosti za Jugoistočnu Evropu ističe da se stambenim potrebama u jugoistočnoj Evropi treba hitno obratiti pažnja, posebno za grupe sa niskim primanjima, izbjeglice, raseljena lica i ostale socijalo ugrožene grupe, u cilju osiguravanja stabilne socijalne i političke situacije!

Opšti uvod

U Podgorici, glavnom gradu Crne Gore, živi oko trećina ukupnog crnogorskog stanovništva, koje broji oko 650.000. Zbog nestabilnosti u regionu, Crna Gora je morala pružiti utočište velikom broju ljudi (44.103), izbjeglim i raseljenim iz okruženja. Jedna trećina ovih izbjeglih i raseljenih lica (12.130) se naselila u Podgorici, kao i veliki broj ljudi koji se iz ekonomskih razloga preselio sa sjevera zemlje, iz ruralnih oblasti, u glavni grad. Kao rezultat toga, broj stanovnika Podgorice bi, kako se oèekuje, uskoro mogao preći broj od 200.000.

Broj stanovnika je brzo rasetao i Opština je imala velike poteškoće u obezbjeđivanju građevinskog zemljišta i stanova po pristupačnim cijenama. Iz tih razloga je dosta veliki broj stanovnika okupirao državno zemljište i bepravno sagradio objekte. Broj bespravno sagrađenih objekata (kako onih bez graðevinske dozvole, tako i onih na državnom zemljištu) se procjenjuje na oko 20.000.

Takođe, određeni broj starijih osoba i drugih siromašnih porodica iz drugih krajeva Crne Gore, posebno sa sjevera, uvidjevši da su se njihova primanja smanjila na gotovo ništa, su našli utočište u neformalnim naseljima.

Opština Podgorica je sada počela da primjenjuje zakon i sprječava bespravnu izgradnju novih objekata bez građevinske dozvole i ostale dokumentacije. Istovremeno, uložen je napor za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata i za izgradnju prijeko potrebnog socijalnog smještaja usvajanjem novih urbanističkih i prostornih planova.

Postoji velika potreba za pristupačnim stanovanjem. Ratovi i raspad socijalističke stambene politike su stvorili situaciju da i u slučaju da postoji tržište stanova koje dobro funkcioniše, moglo bi biti pristupačno samo djelimično, jer su čisto tržišna rješenja pristupačna samo 25 do 30% stanovništva.

Još uvijek ne postoji politika prostornog planiranja, ekonomskog razvoja i smanjenja siromaštva. Ovo je čak i više bitno imajući u vidu praktično završenu privatizaciju stambenog fonda. Postojeći stambeni fond je u stanju brzog propadanja zbog prelaska iz društvene u privatnu svojinu.

Komponente projekta

Izgradnja dva stambena objekta

Na osnovu pozitivnog iskustva u izgradnji dvije stambene zgrade sa po 24 stana za izbjegla i raseljena lica u Podgorici od strane njemače NVO HELP, Opština je povjerila HELP-u zadatak izgradnje dvije iste takve zgrade manijenjene smještaju socijalno ugroženih lica iz Podgorice. Zgrade sa po oko 950m2 stambenog prostora će biti izgrađene u prigradskom naselju Zgorič, na placu koji je ustupila Opština Podgorica. Palc za izgradnju objekata se graniči sa onim na kojem je HELP 2003. godine već sagradio istovjetan objekat sa 24 stana.

Svaki stan æe imati 39,5m2 stambenog prostora koji se sastoji od kombinovane kuhinje i dnevog boravka, posebne spavaće sobe i kupatila. Imajuæi u vidu klimatske uslove koji preovladavaju u Podgorici, svaki stan će imati i malu terasu.

Izbor izvođača radova će biti vršen od strane HELP-a, implementacionog partnera Opštine Podgorica, na osnovu međunarodnih standarda. HELP je preuzeo obavezu nadziranja svih radova, kao i obavezu pravovremenog izvođenja radova preko iskusnog osoblja u svim fazama projekta.

Razvoj strukture za upravljanje socijalnim stambenim fondom

Izgradnjom postojeæih objekata za izbjeglice u Zagoriču, zgrade za raseljene Rome u drugom dijelu grada, kao i izgradnjom dvije stambene zgrade za socijalno ugrožene stanovnike Podgorice, Opština će na raspolaganju imati osnovu socijalnog stambenog fonda. Međutim, ostaje otvoreno pitanje upravljanja ovim fondom i nad objektima koji će se izgraditi u budućnosti. Stoga, pitanje održivog subjekta za upravljanje stambenim fondom je od velike važnosti. Na osnovu jasnih smjernica i preporuka uspostaviće se mehanizmi za održavanje zajedničkih djelova stambenih objekata npr. ulaza, stepeništa, krovova, itd.

Stoga je dogovoreno da međunarodni eksperti za stanovanje pomognu gradu Podgorici i njegovom implementacionom partneru za formiranje jezgra strukture za upravljanje stambenim fondom sa tendnecijom razvijanja u (opštinske) stambene asocijacije u svrhu upravljanja (opštinskim) socijalnim stambenim fondom (poèevši od Zagoriča/Zlatice), osiguravajući ne samo to da su objekti izgrađeni u skladu sa odgovarajućim standardima koje ciljna grupa može da priuštiti, da su korisnici odabrani u skladu sa kriterijumima koji su jasni i koji će biti utvrđeni u sardnji sa opštinom, kao i da stambeni kompleks funkcioniše i pravilno se održava, da se stanarina prikuplja u dogovorenim intervalima i, na kraju, da postoji dobar međusoban odno između stanara i uprave.

Dutch International Guarantees for Housing Foundation (DGHI) u saradnji sa Stichting Garanties Huisvesting International (SGHI) je obezbijedio sredstva za ovaj projekat. Izgradnja dvije stanbene zgrade se finansira iz kreditnog aranžmana sa ove dvije organizacije, dok se komponenta tehničke pomoæi finansira na bazi granta.

Aktivnosti samozapošljavanja na sjeveru Crne Gore

Mon-40 Aktivnosti samozapošljavanja na sjeveru Crne Gore

:: DONATOR

Caritas Luksemburg

:: REALIZACIJA / BUDŽET

15.10.2005. do 31.12.2005. /10.000 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

za detaljni opis, molimo otvorite Mon 36

Pomoć za prezimljavanje za 856 porodica izbjeglih i raseljenih lica u kolektivnim centrima i privatnom smjestaju

:: PROJEKAT

Mon-39 pomoć za prezimljavanje za 856 porodica izbjeglih i raseljenih lica u kolektivnim centrima i privatnom smještaju

:: DONATOR

Njemačko Ministarstvo inostranih Poslova

:: REALIZACIJA / BUDŽET

25.10.2005 DO 28.02.2006/€177.514,30

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Ukupno 856 porodica u kolektivnim centrima, izbjegla i raseljena lica (uključujući interno raseljene Rome sa Kosova u kapovima Konik I i II i Riversajd u Beranama) kao i posebno ugrožena raseljena lica u privatnom smještaju, dobili su neophodnu pomoć za prezimljavanje u vidu drva za ogrijev, higijenskih paketa i svježe hrane.

Lica koja su još uvijek smještena u kolektivnim centrima live u veoma teškim uslovima. Ovo se posebno odnosi na raseljene Rome sa Kosova. Na periferiji Podgorice živi nekih 296 romskih porodica u kampovima Konik I i II – u neposrednoj blizini gradske deponije smeća. Još oko 238 porodica živi u okolini kampova u veoma primitivnim kućama. Romi koji još žive na Koniku predstavljaju najugroženiju grupu među raseljenim licima u Crnoj Gori; i ne samo to, oni predstavljaju najugroženiju grupu stanovništva uopšte u Crnoj Gori. Od njih oko 4.000 većina nema nikakvu alternativu. Veliki broj njih nije u poziciji da podmiri svoje osnovne životne potrebe.
Jednako je kritična situacija Roma nastanjenih u kampu Riversajd u Beranama. 29 porodica sa ukupno 198 članova su bile prinuđene da napuste svoje barake na nekoliko mjeseci i da žive na otvorenom, zbog spora koji je vođen o vlasništvu nad zemljištem na kojem su njihova privremena staništa bila izgrađena. Početkom septembra Romi su se vratili u svoje barake; međutim, spor sa vlasnicima zemljišta i baraka još uvijek traje.
856 porodica je dobilo po 3 kubna metra drva za ogrijev, higijenske pakete za odrasle (prašak za pranje, sapun sredstvo za pranje suđa, šampon, paste za zube, četkice za zube), higijenske pakete za bebe (pelene, bebi šampon, kupke, sapun, kreme) kao i pakete svježe hrane (krompir, biljno ulje, kupus, luk, šargarepa, ajvar, jabuke, pomorandže, mlijeko).

Construction of 21 Apartments for Refugees and locals in Berane and 18 Apartments for Refugees and locals in Kolasin

:: PROJECT

Mon –37 Construction of 21 apartments for 53 refugees and local persons in Berane and 18 apartments for 45 refugees and local persons in Kolasin

:: DONOR

German Foreign Ministry/UNHCR

:: REALISATION / BUDGET

April 2005 until January 2006:: € 506.375

:: SHORT DESCRIPTION

Background

Unsatisfied needs for adequate housing were identified by the Stability Pact’s Regional Return Initiative to be one of the most serious impediments to the implementation of sustainable solutions for displaced populations in South Eastern Europe. Lack of public and social housing was found to be equally affecting the stability of poor local populations slowing the overall socia-economic recovery process and hampering integration efforts. However, solving this problem is one of the substantial conditons for stability in the region. According to the newly adopted National Strategy for Resolving the Issues of Refugees and Internally Displaced Persons solutions for the problems of refugees and displaced persons should be found within a 3 years period. The first permanent solution is to initiate the repatriation process for refugees and return of internally displaced persons to Kosovo. Local integration would provide basic rights for refugees permanently settled in Montenegro as well as protection and help for internally displaced persons. Living in third countries is another option mentioned in this strategy.

At the initiative of the EU, the United Nations High Commissioner for Refugees and the OSCE on 31 January 2005 a ministerial conference was held in Sarajevo. At this occasion Serbia and Montenegro, Bosnia and Herzegowina as well as Croatia signed a tri-lateral agreement through which the parties agreed to pass all required laws in order to facilitate the return of refugees or enable local integration on a non-discriminatory manner based on the free will of the refugees.

As reported the right on return shall in no way be compromised. However, after a decade of living in the countries of asylum integration into the local society appears to be the solution of first choice for the bulk of the refugees. To this end the country of asylum will enable local integration for those refugees who have opted for this solution in accordance with their jurisdiction. The international community, the United Nations High Commissioner for Refugees, the EU as well as the OSCE was requested to support the respective governments for the return as well as for the local integration of refugees financially as well as in any other form. After their return respectively upon their local integration refugees will enjoy the same rights as any other citizen. Among these are the rights for education, social care, health and pension insurance.

The agreement of Sarajevo refers to persons whose status is characterised as refugees. However, the Montenegrin Commissioner for Refugees and Displaced Persons, Mr. Zeljko Sofranac, indicated already that the stay of the remaining 18.000 displaced persons from Kosovo has the same consequences as the one of the remaining 8.400 refugees. He suggested that Serbia and Montegro should adopt a similar agreement with UNMIK for the sake of the displaced persons.

The National Strategy mentions as one priority intervention the provision of living space for refugees who have opted for local integration. The strategy aims at finding permanent solutions for the socially most vulnerable persons and those accomodated in collective centres that are earmarked for closure. Projects providing living space for refugees should at the same time also include local social cases and displaced persons from Kosovo. Given the severe limitation of national resources implementation of the national strategy depends to a great deal on external support.

According to the national strategy living space is required for a total of 6.700 households: among those 2.100 are refugee, 3.300 displaced persons from Kosovo and 1.300 local social cases households.

With the provision of alternative living space the strategy aims at eventually closing all collective centres in the country.

Berane

Berane, situated in the North of the country, is a former industrial town and was once one of the most developed centres of the region with a prosperous cellulose and paper production. It is now, more or less, a “lost place”, with a high number of refugees per capita. The population is 35.000 persons; apart from 239 refugees from BiH and Croatia there remain 2.434 displaced persons from Kosovo in this municipality. This corresponds to 7.6% of refugees and displaced persons compared with the overall population.

Among the refugees and displaced persons the inhabitants of two collective centres “Adra Containers” and “Monastery Cottages” live under extremely bad conditions. They are mainly elderly, single persons. Their living units are of particularly bad quality: the Adra Containers are simple transport containers without isolation turned into emergeny shelters. The people live in simple rooms with common facilities but without kitchen.

The Monastery Cottages are simple prefab houses of poor quality that years ago were meant as short time temporary solutions. Now they are no more than dilapidated shacks.

It is foreseen to close down and demolish these two collective centres once a new building with 21 units has been constructed.

Kolasin

Kolasin is situated in the Tara valley in the North of the country. Its population comprises 10.000 persons; the town of Kolasin itself has 6.000 including 151 displaced persons from Kosovo and 133 refugees. They live in a collective centre of inferior quality called “Dom Ucenika.” The municipality has been undertaking efforts to solve the problems of shelter for these persons.

The inhabitants in the collective centre “Dom Ucenika” are also mainly elderly and single persons. They are the socially most vulnerable group of people in need of alternative living space as it is foreseen to close down this dilapidated collective centre.

Additional information on the target groups of the project

Berane
23 persons who have been living as displaced persons in the collective centre “Adra Containers”, 20 persons who have been living in CC “Monastery Cottages”, 2 persons accomodated in a simple container in the vicinity of the Adra Containers as well as 2 local families from Berane with up to 8 members.

There are 18 single persons, 7 couples, 2 families with 4 members each as well as 1 family with 5 members.

Kolasin
35 persons who have been living in CC “Dom Ucenika” and two local families with up to 8 persons.

The persons in the collective centre are mainly elderly singles many of them suffering from chronic illnesses.

There are 16 singles, 5 couples as well as 3 families with 3 members each.

Project description

Berane
Construction of one building with 633 m² living space for a total of 53 persons. Apartments of different size in accordance with the size of the families will be built. Each apartment will dispose of a living room and a small bathroom. Two elderly singles will be requested to share one apartment of 23 m². Sharing arrangements shall be done in a socially compatibel manner.

The municipality of Berane is fully committed for the implemenation of this project. In agreement with the municipality the local non-governmental organization “Kolo Srpskih Sestara” has provided a plot which was connected to the local infrastructure last year. Water, canalisation and electricty are available and there are two access roads from both sides of the plot. The plot which was originally made available to Kolo Srpskih Sestara by the Orthodox Church is in the immediate vicinity of an existing settlement. The aforementioned “Monastery Cottages” are located on one side of this plot. The partly handicapped or chronically ill inhabitants of the Monastery Cottages are taken care of by Kolo Srpskih Sestara (KSS). KSS has committed itself to maintain the new building and provide home care for its elderly and needy population. This is important as to date there is but one social instiution in Montenegro looking after eldery persons – and that one is situated in the coastal region.

Kolasin
Construction of a building with 529 m² living space for a total of 35 persons. Apartments of different size in accordance with the size of the families will be built. Each apartment will dispose of a living room and a small bathroom.

The municipality of Kolasin has made available a plot for the construction of the building and connection to infrastructure (water, electricity).

After completion of the construction and after all the selected beneficiaries have moved into the buildings these will be handed over to the municipality of Kolasin and to the local NGO Kolo Srpskih Sestara in Berane. The two partners have committed themselves to guarantee the right of living in these premises for a minimum of 15 years. There is a common understanding that apartments that will become vacant will be made available to other vulnerable persons.

Income-generating activities

As a complimentary measure the project design includes a component for the promotion of income-generating activities. The support for income-generation activities is meant to strengthen the financial situation of the benefiaries and to generate the means required for the maintenance and operation of the two buildings. As most of the future beneficiaries are old or chronically ill income-generating activities it is foreseen to implement this component in cooperation with local NGOs.

Cooperation with UNHCR and the Montenegrin Commissariat for Displaced Persons and Refugees (MCDP)

HELP has established very close cooperation with the offices of the United Nations High Commissioner for Refugees in Podgorica and MCDP. Contributing financially for the elaboration of building plans (€ 11.375) UNHCR has also become a formal project partner in this project. Close cooperation with the respective partners ensures targetting of beneficiaries reaches those who most need external assistance.

Smanjenje siromaštva kroz podršku aktivnostima samozapošljavanja/otpočinjanja biznisa i socio-ekonomska integracija izbjeglih i raseljenih lica

:: PROJEKAT

Mon –36 Smanjenje siromaštva kroz podršku aktivnostima samozapošljavanja/otpočinjanja biznisa i socio-ekonomska integracija izbjeglih i raseljenih lica

:: DONATOR

Švajcarska Agencija za Razvoj i Saradnju/njemačko Ministarstvo inostranih poslova

:: REALIZACIJA / BUDŽET

April 2005 do Decembar 2006

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Šire informacije

Ekonomski razvoj Crne Gore pokazuje prve znake poboljšanja; u 2002-oj godini bruto društveni proizvod je dostigao 63% (godine 2000-te je iznosio 60%), nakon decenije regresije. Stvarni ekonomski razvoj u 2003-oj godini je procijenjen na oko 1,5%. Pored ostalog, stvari koje ugrožavaju ekonomski razvoj su veliki budžetski deficit, visoki dugovi prema inostranstvu, inflacija i nezaposlenost.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, broj nezaposlenih je u novembru 2003. iznosio 72.544, a u maju 2004. broji 68.990, što predstavlja značajno smanjenje u poređenju sa situacijom u 2000.-oj godini.U 2003-oj godini, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, otvoreno je 25.130 novih radnih mjesta. Međutim, zbog promjene zakona koji reguliše plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje, nezavisni posmatrači su mišljenja da se u najvćem broju slučajeva radi o legalizaciji postojeći radnih mjesta za lica koja su bila zapošljena u neformalnom sektoru. Institut za strateške studije procjenjuje stopu nezaposlenosti u 2002-oj godini na 23.25%, a u 2003- oj na 21%.

Sve u svemu, uprkos pozitivnim signalima koje smo pomenuli može se reći da je crnogorska ekonomija još uvijek u teškom položaju. Činjenica da mladi, koji su najproduktivniji dio društva, čine najveći broj nezaposlenih, stavara posebnu zabrinutost. Nezavisni Institut za strateške studije i prognoze je objavio da je 70% nezaposlenih u Crnoj Gori mlađe od 30 godina. Broj nezaposlenih rođenih poslije 08.12.1973. trenutno iznosi 29.610, na osnovu podataka Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.

Kritična ekonomska situacija je takođe uticala na uslove života stanovništva. Na osnovu podataka Instituta za strateške studije i prognoze, stopa siromaštva u zemlji iznosi 12,2% uključujući tu Rome, Aškelje i Egipćane, kao i izbjegla i raseljena lica. Stopa siromaštva među domicilnim stanovništvom je u nekoj mjeri niža i iznosi 9,6%. Stopa siromaštva je višestruko viša među RAE (do 60%), izbjeglicama (do 48%) i raseljenim licima (do 46%) u poređenju sa lokalnim stanovništvom. Ukupno jedna trećina stanovništva u Crnoj Gori je veoma blizu krajnje linije siromaštva. Procenat ekonomski ugroženih lica i onih koji nijesu materijalno obezbijeđeni je značajno veći među RAE, izbjeglim i raseljenim licima ( od 69% za izbjeglice do 76% za RAE).

Nakon završetka rata na Balkanu i povratka kosovskih Albanaca na Kosovo, ukupno 13.000 izbjeglica, kao i 18.000 raseljenih lica sa Kosova živi u Crnoj Gori. Povratak raseljenih lica na Kosovo u sadašnjim uslovima nije izvodljiv. Takođe, veoma je vjerovatno da se veliki broj izbjeglica neće vratiti u svoje domove. Iz tog razloga, uglavnom srpski dio izbjegličke populacije pokušava da se integriše u crnogorsko društvo.

Studija o izvodljivosti koju je sproveo HELP 2001. godine je pokazala da su samozapošljavanje i mogućnost stvaranja prihoda najvažnija prilika za poboljšanje socio-ekonomskog položaja izbjeglih i raseljenih lica. Ovaj tip aktivnosti se potpuno uklapa u strategiju u nacrtu “Strategija za razvoj i smanjenje siromaštva u Crnoj Gori” koju crnogorska Vlada treba da finalizira. Ukupna vrijednost realizacije ovog plana iznosi 440 miliona Eura za sljedeće tri godine.

Između ostalog, stratreški pristup smanjenju siromaštva predviđa stvaranje preduslova za samoodrživi i uravnoteženi ekonomski razvoj koji će umanjiti stopu siromaštva među ekonomski ugroženom populacijom i osigurati socijalnu stabilnost. Takođe, cilj je i smanjenje stope siromaštva među izbjeglim i raseljenim licima, kao i među Romskim stanovništvom, čija je stopa siromaštva daleko viša u odnosu na lokalno stanovništvo, kao što je navedeno.

Nalaženje trajnog i održivog rješenja za izbjegla i raseljena lica, stoga, postaje jedan od ciljeva Vlade. Projekti samozapošljavanja prdstavljaju najbolji način za njihovu integraciju u društvo, kao što je pokazala HELP-ova studija iz 2001. godine, jer se njima rješava jedan opd najurgentnijih problema- zapošljavanje. Projekti ove vrste ojačavaju sposobnost za samofinansiranje ljudi koji su, u najgorem slučaju, bili zavisni od pomoći duže od jedne decenije.

Štaviše, orijentacija prema projektima samozapošljavanja kao jednim od najvažnijih i izvodljivih sredstava za borbu protiv siromaštva je u skladu sa ključnim Milenijumskim ciljevima UN za razvoj koji ima za cilj iskorjenjivanje osnovnih oblika siromaštva stvaranjem uslova za zapošljavanje, unaprijeđivanjem zdravstvene zaštite, obrazovanja, stanovanja, zaštite životne sredine, promocije jednakosti polova, rješavanje urbanih i ruralnih aspekata siromaštva i rad na ostvarivanju osnovnih ljudskih prava.

Opis projekta

Cilj projekta je smanjenje siromaštva u Crnoj Gori. Ovo će biti postignuto kroz materijalnu i drugu podršku za aktivnosti samozapošljavanja i otpočinjanje biznisa. Obezbjeđenje materijalnih inputa u kombinaciji sa odgovarajućim stručnim osposobljavanjem i pravnim savjetovanjem će stvoriti prijeko potrebne prilike za zapošljavanje najsiromašnijeg dijela crnogorskog stanovništva. Program je usmjeren prema naugroženijim grupama stanovništva (izbjeglim, raseljenim licima, invalidima, Romima, seoskom i neobrazovanom stanovništvu) koji žele da budu vlasnici svojeg razvoja sa tačno određenom vizijom svoje budućnosti i specifičnim planom za ostvarenje ovog cilja. Osposobljavanje odabranih korisnika da steknu bolji položaj na tržištu rada i da ostvaruju prihod će povećati šanse za zapošljenje i, na kraju, smanjiti nivo siromaštva u Crnoj Gori.

Kao posljedica procesa tranzicije, poreskih opterećenja i ostalih razloga, siva ekonomija je široko rasprostranjena i čini oko 30% BDP u Crnoj Gori. Siva ekonomija se pojavljuje u svim mogućim oblicima koji su karakteristični za zemlje u tranziciji i nerazvijene zemlje. Procjenjuje se da najmanje između 50.000 i 70.000 radi ilegalno u sferi sive ekonomije. Dok siva ekonomija ima negativan uticaj na ukupan ekonomski razvoj i direktno smanjuje kompetitivnst među onima koji djeluju u okviru formalne ekonomije, ona istovremeno stvara najlakši (a za izbjeglice i jedini) pristup tržištu rada za najsiromašnije članove društva. Stoga je izazov u tome da se dvije stane što više približe, tj. da se novo zaposleni ubijede da, naposljetku, rade u okviru formalne ekonomije. Iz ovog razloga, svi potencijalni korisnici će biti upćivani na to u okviru postojeće mreže lokalnih biznis centara Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća koji rade u okviru opština.

Najuspješnij korisnici projekta će, na kraju, zaposliti više radnika i time stvoriti nova radna mjesta i stvoriti pozitivan rezultat za veći broj indirektnih korisnika projekta. Ovo će doprinijeti smanjenju siromaštva u Crnoj Gori na višem nivou.

Projekat se bazira na iskustvima iz velikog broja projekata samozapošljavanja koje je u protekle tri godine HELP implementirao u Crnoj Gori, kao i u Srbiji i BiH. U najvećem dijelu projekata je direktno rađeno sa krajnjim korisnicima, dok se u Srbiji u 2003/04 godini radilo sa socijalnim ustanovama uz finansiranje od strane ECHO-a. Motivacija i spremnost korisnika da učestvuju u projektima se pokazala kao izuzetno visoka. Strategija za podršku njihovim idejama za samozapošljavanje u cilju njihovog osposobljavanja da budu nezavisni od vladine i humanitarne pomoći se pokazala kao djelotvorna i uspješna što je potvrđeno i sa evaluacijama rađenim na kraju svakog projekta. Dodatni rezultati su postignuti na lokalnom nivou preko implementacije manjih projekata i integracija odabranih korisnika u lokalnu zajednicu.

Imajući u vidu socio-ekonomsku situaciju u Crnoj Gori, interesovanje za izvođenje projekata samozapošljavanje je veoma veliko. Iskustvo iz prethodnih godina pokazuje da interesovanje prevazilazi raspoloživa sredstva.

Implementacija ovog projekta za sobom povlači iskustva iz prethodnih programa samozapošljavanja implementiranih od strane HELP-a u zemljama zapadnog Balkana, kao što je već pomenuto. Međutim, ovo ne znači da će se iste aktivnosti raditi na isti način kao što je to bilo u proteklom periodu. Iz prethodnih iskustava i izmijenjenih uslova strategija će se mijenjati da bi što više odgovarala kako potrebama korisnika, tako i razvoju zemlje.

Kao što je već navedeno, najvažnije je da se socijalno ugrožene grupe koje žele da budu ekonomski aktivne približe formalnoj ekonomiji. Pristup ovom programu se isključivo može ostvariti preko lokalnih biznis centara u određenim opštinama. To obezbjeđuje jedinstvenu priliku za prvi kontakt sa zvaničnom organizacijom i osnovu za propagiranje legalizacije ekonomskih aktivnosti, kao i ostalih usluga koje su dostupne u formalnom sektoru. Najvažniji je pristup informacijama o dobijanju mikro/kreditnih sredstava za najuspješnije korisnike, kao i šanse za stručno osposobljavanje.

Odabrani korisnici će biti podržani u formi grantova u prosječnoj materijalnoj vrijednosti od 1.200 Eura.

Ciljna grupa se sastoji od nezaposlenih izbjeglih i raseljenih lica i ostalih socijalno ugroženih osoba sa zdravim idejama za samozapošljavanje, motivacijom osnovnim sposobnostima i ostalim preduslovima za otpočinjanje i razvoj ekonomske aktivnosti u cilju samozapošljavanja i ostvarivanja prihoda za svoje domaćinstvo. Odabranim korisnicima će biti obezbijeđena materijalna sredstva; takođe, namjera je da se korisnicima obezbijedi stručno osposobljavanje u vidu inividualnog savjetovanja. Ekspertska pomoć i podrška će takođe biti pružena pri legalizaciji, odnosno odabira odgovarajućeg načina za njihove pojedinačne djelatnosti. Posebna pažnja će se posvetiti obrazovanju o pravnim aspektima biznisa- počev od registracije, poreskih obaveza, regulisanju statusa zaposlenih itd.

Svi materijalni inputi će biti stavljeni na raspolaganje u vidu grantova, ali HELP tu uključuje snažnu komponentu “socijalne otplate”. Korisnici će biti u obavezi da otplate 15% vrijednosti granta u gotovini. Ova se otplata, obično, radi nakon predaje materijalne pomoći obezbijeđene u okviru ovog programa. Dio sredstava prikupljenih na ovaj način će biti korišćen za razne aktivnosti obučavanja, dok će se preostali dio koristiti za implementaciju manjih projekata u pojedinim opštinama. Pored toga, korisnici su u obavezi da odrade 10 sati dobrovoljnog društveno korisnog rada. Društveno korisni radovi će biti određeni u saradnji sa opštinama i ostalim javnim ustanovama; mogu se sastojati od vršenja manjih popravki u javnim ustanovama kao što su škole, čišćenje javnih površina, donacije određene opreme ustanovama od javnog interesa itd. Stoga, ovaj projekat na reprezentativan način povezuje ekonomsku podršku za motivisane i sposobne osobe sa socijalnom komponentom namijenjenom onima koji ne mogu pomoći samima sebi usljed hendikepa, starosti ili drugih razloga.

Uopšteno, sve aktivnosti samozapošljavanja (zanati, trgovina, usluge, poljoprivreda) mogu biti podržani u zavisnosti od raspoloživih sredstava i ekonomskog potencijala svakog pojedinačnog slučaja. Domaćinstva samohranih majki će se tretirati kao prioritetni slučajevi.

Projekat će podržati osobe sa zdravim idejama za biznis radi počinjanja ili proširivanja ekonomskih aktivnosti koje će im biti dovoljne za ostvarivanje prihoda. Ovo mogu biti manje radionice (sve vrste zanatskih radova, kao što su bravarija, stolarija, električari itd.), ribarstvo, krojačke radnje, mini farme, proizvodnja sira, sušenje ljekovitog bilja, mini pekare, pakovanje i slično. Ukupno 200 korisnika, uključujući tu izbjegla i raseljena lica, kao i lokalno socijalno ugroženo stanovništvo će biti uvršteno u ovaj projekat.

Odabir korisnika

Korisnici će biti odabirani u dvije faze. Svi upitnici će biti pregledani od strane Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća. Ova agencija će ocjenjivati ekonomsku održivost predložene ekonomske aktivnosti iz čisto ekonomske perspektive i, takođe, ocijeniti da li su u skladu sa nacionalnim planovima za razvoj iz određenih oblasti. U drugoj fazi, HELP-ovo osoblje zajedno sa predstavnicima lokalnih biznis centara će vršiti kućne posjete onim korisnicima koje je odredila agencija – radi ocjenjivanja situacije u domaćinstvu i daljeg pojašnjenja predložene ekonomske aktivnosti.

Saradnja sa drugim partnerima

Ostavrena je bliska saradnja sa Direkcijom za razvoj malih i srednjih preduzeća, kao i sa lokalnim biznis centrima u opštinama koje su obuhvaćene projektom. Međutim, saradnja je uglavnom bila ograničena na proces selekcije korisnika i na vježbe monitoringa koje se izvode nakraju projekta. HELP sada predlaže intenziviranje ove saradnje i uključivanje drugih partnera u cilju obezbjeđenja dalje pomoći korisnicima, npr. pomoć u savjetovanju radi njihovog osposobljavanja da vremenom postanu nezavisni i samodrživi, koristeći maksimalno svoje kapacitete.

Neke od dodatnih usluga koje æe biti ponuðene u okviru ovog projekta su:

– obezbjeđivanje stručnog osposobljavanja i treninzi osmišljeni na taj način da u potpunosti odgovaraju individualnim potrebama korisnika uključenim u projekat, na osnovu detaljne ocjene korisnika i poznavanja trendova na tržištu.

– Obezbjeđivanje pomoći u individualnim marketinškim radnjama i istraživanju tržišta za korisnike koji su registrovali svoju novu aktivnost, ili unaprijedili postojeću.

– Pomoæ kod novootvorenog biznisa u cilju stvaranja boljeg uvida i razumijevanja lokalne ekonomije , kako za pojedinačne aktivnosti koje se razlikuju od jednog do drugog korisnika, tako i za opšte ekonomske trendove.

– Organizovanje pružanja pomoæi za biznise koji se suoèavaju sa specifiènim problemima tokom sprovoðenja aktivnosti.

– Prouèavanje uslova potrebnih za registraciju aktivnosti korisnika i pružanje podrške u ovom procesu.

– Proučavanje mogućnosti dobijanja mikro kredita za korisnike, u slučaju da razvoj te aktivnosti iziskuje dodatne investicije.

Pomoć u izgradnji za izbjegla i raseljena lica i hitne popravke

:: PROJEKAT

Mon – 35 Pomoæ u izgradnji za izbjegla i raseljena lica i hitne popravke

:: DONATOR

Visoki Komesarijat Ujedinjenih Nacija za izbjeglice

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Od Januara 2005. do Juna 2005. :: € 155.350

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Počev od 1992. godine, UNHCR je finansirao lokalne projekte smještaja u Crnoj Gori, koji su podrazumijevali obnovu, rehabilitaciju i održavanje smještajnih kapaciteta, namijenjenih izbjeglim licima iz Hrvatske i BiH. Godine 1997-e, UNHCR je poèeo pilot projekat za obezbjeđivanje trajnijeg smještaja za izbjeglice iz konflikta u bivšoj Jugoslaviji koji je trajao od 1992-1995. godine. Do 1999. godine je izgrađeno 9 centara za kolektivni smještaj izbjeglica u opštinama Kolašin, Nikšiæ, Podgorica, Berane, Plav, Rožaje, Herceg Novi i Tivat. U 1999-oj i 2000-oj godini, hitna pitanja smještaja interno raseljenih lica sa Kosova su rješavana otvaranjem kampova, smještanjem u privatnim motelima i u postojeæim kolektivnim centrima za izbjeglice.

U Crnoj Gori trenutno živi 8.474 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske i 18.019 interno raseljenih lica sa Kosova, od kojih 1.621 izbjeglih lica i 1.949 interno raseljenih lica živi u zvaniènim kolektivnim centrima, porodičnim naseljima i jednom kampu.

U januaru 2005-te godine, HELP je preuzeo dio programa izgradnje za trajnije/permanentno rješavanje pitanja smještaja i tokom 2005. godine će se fokusirati na izbjegla/raseljena lica koja su trenutno smještena u kolektivnom centru “Dom učenika” u Kolašinu, čije je zatvaranje planirano za 1. jul 2005. godine.

U nedostatku alternativnog smještaja i drugih trajnih rješenja, određeni broj pomoćnih infrastrukturnih objekata i dalje služi za smještaj izbjeglih i raseljenih lica, dok se osnovno održavanje i popravke usmjeravaju ka fizièkom obezbjeđenju objekata i njihovih stanovnika.

Svi navedeni projekti se izvode na zahtjev UNHCR-a i u bliskoj sardnji sa lokalnim vlastima.

Vrijeme planirano za izvođenje projekata je 6 mjeseci.

Opis korisnika

a) Osnovni podaci o korisnicima

Demografski podaci o korisnicima (trenutna situacija)

Na osnovu zvaničnih podataka, u Crnoj Gori živi 8.474 izbjeglica iz BiH i Hrvatske i 18.019 interno raseljenih lica sa Kosova koje čine Crnogorci, Romi i Egipćani, Srbi, Muslimani i Albanci. Broj lica se ažurira na mjesečnom nivou od strane republičkog Komesarijata za raseljena lica. Izbjegla i raseljena lica žive u svakoj od 21 crnogorskih opština, sa najveæom zastupljenošću u opštinama Podgorica, Herceg Novi, Bar i Berane.

Demografska projekcija: Trenutni broj izbjeglica prisutnih u Crnoj goriæe biti potvrđen po završetku revizije njihovog statusa koji treba da bude izvršen sredinom 2005. godine. Od ukupnog broja izbjeglica i raseljenih lica, 7,5 % (oko 2.317 osoba) je smješteno u zvaniènim kolektivnim centrima, specijalizovanim ustanovama, porodiènim naseljima, kojima se pruža znaèajna podrška u podmirivanju tekuæih troškova. Broj korisnika je podložan smanjivanju u skladu sa raspoloživim sredstvima. Smatra se da nekih 5 % bespravno zauzima tuđe prostorije čekajući pravnu akciju od strane vlasnika. Preostalih 87,5 % živi u privatnom smještaju, plaćaju kiriju, ili žive kod prijatelja.

Specifièni podaci o korisnicima projekta

Program održavanja kolektivnih centara se direktno odnosi na oko1.000 korisnika u 3 zvanična kolektivna centra i 9 porodičnih naselja u Crnoj Gori.

U 2005-oj godini, program izgradnje će za cilj imati pomoć izbjeglim i raseljenim licima, koji trenutno stanuju u kolektivnom centru “Dom učenika” u Kolašinu, koji su se opredijelili za integraciju u lokalnu zajednicu. Biće im dodijeljeno zemljište i pomoć u izgradnji trajnih stambenih objekata.

Implementacija

HELP ima kancelariju u Podgorici u kojoj radi strano i lokalno osoblje koje implementira projekte u Crnoj Gori. HELP angažuje struène konsultante na određeno vrijeme, kojima je struka građevinarstvo, elektroinstalacije, instalacije vodovoda i kanalizacije da bi vršili nadzor, kontrolu i evaluaciju izvedenih radova.

HELP vrši procjenu razlièitih zahtjeva od strane UNHCR-a na osnovu posjeta i prioriteta za vršenje radova, imajući u vidu sanitarne uslove, snabdijevanje vodom, strujom, kao i uslove grijanja u zvaničnim kolektivnim centrima i porodičnim naseljema. Za svaku predloženu aktivnost, HELP pravi procjenu radova koji treba da budu izvedeni, kao i procjenu koštanja potrebnog materijala i radne snage.U skladu sa prioritetima koji se identifikuju zajedno sa Komesarijatom za raseljena lica i UNHCR-om, HELP organizuje potrebne aktivnosti.

Preko programa izgradnje kroz samopomoæ, HELP obezbjeđuje nabavku građevinskog materijala, ili i zgradnju objekta na placu koji pripada korisniku. Materijal koji se dodjeljuje je u vrijednosti od oko 10.500 Eura, za izgradnju objekta površine od oko 35m2. Od korisnika se očekuje da obezbijede radnu snagu, kao i da se brinu o skladištenju graðevinskog materijala, pribavljanju svih potrebnih dozvola i priključaka za vodu, struju i kanalizaciju.

Uticaj na pitanja zaštite i prioriteti

Osnovno održavanje kolektivnih centara ima pozitivan uticaj na životne uslove izbjeglih i raseljenih lica koji tamo žive, od kojih je najveæi broj socijalno ugrožen.

Ciljna grupa programa samopomoći kroz izgradnju su izbjegla i raseljena lica koja žive u zvaničnim kolektivnim centrima. Neizvjesnost njihovog pravnog i rezidencijalnog statusa, kao i njihovog smještaja, stvara osjećaj nesigurnosti i neodgovarajuæu atmosferu za podizanje djece. Kroz ovaj program, izbjeglice i raseljena lica æe obezbijediti stalni individualni smještaj za svoje porodice i bolji položaj u socio-ekonomskoj integraciji.

Ovaj program će olakšati proces zatvaranja kolektivnih centara i pružiti pomoć odabranim izbjeglim i raseljeni licima.

Unaprjeđenje mjera za samozapošljavanje

:: PROJEKAT

Mon – 34 Unaprjeđenje mjera za samozapošljavanje

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemacke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

2004. :: € 71.000

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Ovaj projekat je proširenje djelatnosti, kao što je opisano u projektu Mon-29, na Opštine Danilovgrad, Kolasin, Mojkovac i Berane na sjeveru Crne Gore….

Pomoć za prezimljavanje

:: PROJEKAT

Mon – 33 Pomoć za prezimljavanje

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemačke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Novembar 2004 – Februar 2005. :: € 193.915

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Trenutno u Crnoj Gori živi još ukupno 13.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kao i 18.000 raseljenih lica sa Kosova. Dakle, ukupno oko 31.000 izbjeglica i raseljenih lica danas živi u Crnoj Gori. Zbog još uvijek kritične situacije na Kosovu, povratak za većinu raseljenih lica još uvijek nije moguć.

Većina raseljenih lica živi u privatnim smještajima, kod prijatelja, rodbine ili u podstanarstvu. U odnosu na broj izbjeglica u Crnoj Gori, ipak postoji veći dio raseljenih lica, koji još uvijek živi u kolektivnim smještajima. Trenutno ukupno 1.236 lica živi u kolektivnim smještajima na sjeveru Crne Gore.

Lica koja su smještena u kolektivnim centrima žive u veoma teškim uslovima. To se posebno odnosi na raseljene Rome sa Kosova. U okolini Podgorice smještene su ukupno 303 romske porodice u kampovima (14 drvenih baraka na Koniku I i 4 drvene barake na Koniku II)- u neposrednoj blizini gradske deponije smeća! Barake redovno bivaju mete štetočina. U neposrednoj okolini kampa živi još 238 romskih porodica u tako zvanom “shanty town “-u.

Preostala grupa Roma, koji još živi na Koniku, je najugroženija grupa raseljenih lica. Od prvobitno 4.000 stanara kampa, oni su ti koji nemaju nikakvu alternativu. Uopšte, može se poæi od toga da se kod ljudi, koji još žive u kolektivnim smještajima, radi o najugroženijoj grupi, koja se ne može sopstvenim snagama brinuti o sebi.

Cilj dodjeljivanja pomoći za prezimljavanje, u okviru tog projekta, je održavanje zdravlja odraslih i djece iz ciljne grupe za vrijeme zimskog perioda. Ukupno 988 porodica iz različitih kolektivnih smještaja, pretežno na sjeveru Crne Gore, izbjeglice i raseljena lica (uključujući i raseljene Rome sa Kosova iz kampa Konik I, Konik II, kao i “shanty town”-a ) kao i 20 žena i djece, koje su pobjegle od kućnog nasilja i koje su smještene u Ženskoj kući u Podgorici, dobiće najpotrebnije za zimski period. Prvenstveno radi o drvima za ogrijev i uglju, svježim namirnicama kao i higijenskim paketima.

Izgradnja djecijeg vrtica za Rome u Podgori

:: PROJEKAT

Mon – 32 Izgradnja dječijeg vrtića za Rome u Podgori

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemacke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Novembar 2004 – Februar 2005. :: € 207.000

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Raspadom bivše Jugoslavije 1990. godine , Crna Gora je postala utočište za izbjeglice i raseljena lica. Povremeno je broj izbjeglica iznosio i do 20 % ukupnog stanovništva. Za najmanju i najsiromašniju republiku bivše Jugoslavije ovo je predstavljalo opterećenje i problem koji država nije mogla riješiti sopstvenim snagama. Trenutno u Crnoj Gori živi još ukupno 8.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kao i ostalih 18.000 raseljenih lica sa Kosova. Od toga 90 % je srpskog / crnogorskog porijekla. Zbog trenutnih okolnosti, povratak raseljenih lica sa Kosova nije izvodljiv i polazi se od toga da se niko od njih neće vratiti! Iz pomenutih razloga, naročito srpski / crnogorski dio raseljenih lica nastoji da se integriše u crnogorsko društvo. Rješenje problema navedene grupe stanovništva može se postići samo integracijom u crnogorsko društvo.

Posebno je problematična situacija raseljenih Roma. Prema podacima Republičkog komesarijata za izbjeglice od provbitnih 30.000 raseljenih lica sa Kosova, 5.840 su Romi . Veći dio raseljenih Roma (67 %) naselio se u centralnom dijelu Crne Gore, pretežno u Podgorici, gdje već žive pripadnici njihovog naroda. Po pravilu, to su naselja poput geta na periferiji grada sa bijednim uslovima za život. Većina novo doseljenih Roma (93.2 %) posjeduje potrebna dokumenta, koja ih identifikuju kao izbjeglice ili raseljena lica. Veći dio (67.7) namjerava da podnese zahtjev za dobijanje državljanstva Srbije i Crne Gore. Rješenje problema većeg dijela pomenute grupe stanovništva je integracija u crnogorsko društvo! U svakom sluèaju, integracija ove grupe stanovništva teško će se ostvariti s obzirom na istorijske razloge i preovladajuvajućeg stava lokalnog stanovništva i nekih dijelova crnogorskih vlasti prema pripadnicima romske populacije.

Nedostatak obrazovanja je jedan od ključnih problema Roma u Crnoj Gori. Više od polovine raseljenih Roma koji vode domaćinstvo nijesu školski obrazovani ili su prekinuli školu. Većina romske djece ne ide u školu (92.9 % prema istraživanju sprovedenog od strane Programa za razvoj Ujedinjenih nacija 2003. god.). Problem pri tom nijesu ograničenja ili prepreke od strane države. Naprotiv, Romi navode da sebi ne mogu priuštiti školovanje djece (37.6 %), odnosno, da nedostaje motivacija za školovanje (30.9 %). Obrazovanje žena praktično ne postoji. Na Koniku I i II u Podgorici, ne postoje žene sa bilo kakvim obrazovanjem! Žene su ljudska bića sa veoma malo prava, a sa mnogo obaveza!

Većina romske djece ne ide u dječiji vrtić, tako da nijesu pripremljena za redovno pohađanje škole. U svakom slučaju, programi za pripremu i pomoć romskoj djeci, sprovedeni u prošlosti su pokazali odlične rezultate. Broj romske djece u dječijem vrtiću udvostručio se, a i druga djece su bila zainteresovana za pohađanje dječijeg vrtića. Nažalost, za njih nije bilo dovoljno mjesta u dječijim vrtićima.

Opis projekta

Na Koniku, najsiromašnijim dijelu grada Podgorice, planirana je izgradnja dječijeg vrtića sa kapacitetom od 100 mjesta. Taj dječiji vrtić (sa oko 300 m 2 površine) namijenjen je djeci iz romskog kampa Konik I i Konik II, a naravno i ostaloj djeci tog dijela grada. Kolektivni centar Konik I u Podgorici je najveći kamp za raseljene Rome u Crnoj Gori; izgrađen je 1999. god. na površini od 34.000 m2. Lokaciju je obezbijedila Opština Podgorica. Trenutno tamo još žive 253 porodice sa oko 1.400 članova , a od toga su 300 djeca ispod 6 godina. Konik je najsiromašniji dio grada Podgorice koji se nalazi pored gradske deponije smeća; romski kamp Konik I i Konik II su u neposrednoj blizini te deponije. Osim raseljenih Roma sa Kosova u kampu žive lokalni Romi, Bošnjaci i Srbi / Crnogorci koji pretezno pripadaju socijalno ugroženoj grupi stanovništva. Kamp Konik II je malo manji i u njemu živi 61 porodica sa 340 članova, od toga su oko 90 djeca ispod 6 godina (takođe svi raseljeni Romi).

Novi vrtić, koji je u izgradnji imaće posebnu ulogu pri integraciji raseljenih Roma u crnogorsko društvo , kao i za obrazovanje romske djece. Šanse Roma bez odgovarajućeg obrazovanja ostaće veoma ograničene kada je riječ o šansama za posao i ekonomsku integraciju. Ostaće i dalje na margini društva bez nade za poboljšanje sopstvenog položaja.

Crnogorsko Ministarstvo prosvjete i nauke ima stav da sva djeca imaju ista prava na obrazovanje, nezavisno od socijalnog statusa, religije ili etničkog porijekla. Ono je spremno da učestvuje pri integraciji romske djece u zvanični obrazovni sistem.

Po završetku izgradnje, novi dječiji vrtić prenjeće se na odgovornost Ministarstvu prosvjete i nauke koje će biti nadležno za tekuće troškove i troškove održavanja.

Opština Podgorica obezbijediće opštinsku lokaciju za dječiji vrtić. Do sada, spremnost crnogorskog društva, odnosno, njihovih političkih vođa da se zauzmu za potrebe raseljenih Roma, blago rečeno, nije bila izražena.

Većina lokalnih vlasti do sada su ignorisali specifičnu problematiku raseljenih Roma i prepustili to međunarodnim humanitarnim organizacijama. Spremnost gradonačelnika Podgorice da obezbijedi državno zemljište za izgradnju novog dječijeg vrtića za Rome, može se zato smatrati skoro revolucionarnim. U prošlosti pokušaji UNHCR – a da postignu poboljšanje životnih uslova izbjeglica i raseljenih lica, naročito Roma, često puta su se izjalovili zbog krutog stava Opštine.

Spremnost Opštine je jedan od odlučujuæih razloga za odabir lokacije za projekat. Uspješno sprovođenje projekta trebalo bi se pozitivno odraziti na spremnost drugih Opština da se zauzmu za potrebe izbjeglica i raseljenih lica, a naročito raseljenih Roma.

Dječiji vrtić će se izgraditi u neposrednoj blizini „Njemačke kuće II“ koju HELP trenutno gradi. Njemačka kuća II obuhvata 24 stana koja su namjenjena za 22 raseljene romske porodice sa Kosova i dvije lokalne romske porodice.

Unaprjeđivanje demokratskog dijaloga i razvoja

:: PROJEKAT

Mon – 31 Unapređivanje demokratskog dijaloga i razvoja

:: DONATOR

Min. inostranih poslova Savezne Republike Njemačke / Grad Wόlfrath

:: REALIZACIJA / BUDŽET

01.09.2004 – 28.02.2005. :: € 15.000

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

1. Šire informacije

Ulcinj je jedan od najstarih gradova Jadranske obale. Stari grad osnovan je u 5. vijeku prije nove ere. Ulcinj se nalazi u neposrednoj blizini albanske granice. Danas opština Ulcinj broji 26.435 stanovnika, od toga su 78 % albanskog porijekla. Za vrijeme rata na Kosovu taj grad je bio sklonište za oko 30.000 Albanaca sa Kosova koji su izbjegli sa te teritorije.Trenutno u Ulcinju živi još 620 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, kao i 996 osoba izbjeglih sa Kosova. U tom gradu mirno i zajedno žive Crnogorci, Romi i građani albanskog porijekla. Ipak su događaji na Balkanu i u Ulcinju imali negativan uticaj na međuetničke odnose.

Projekat je razvijen u okviru partnerstva za projekte Grada Wülfratha sa Opštinom Ulcinj. Grad Wülfrath je i dalje zainteresovan za izgradnju dobrih odnosa sa Ulcinjom. Dakle, to partnerstvo pruža mogućnost unaprjeđenja demokratskih stuktura i stabilnog razvoja u Crnoj Gori pomoću prijateljskih odnosa i kulturne razmjene. U ranijem periodu je,u okviru tog partnerstva, uspješno i hitno bilo sprovedeno potrebno renoviranje gimnazije, osnovne škole i biblioteke, kao i opremanje muzičke škole. Više puta su Ulcinju u posjete dolazile delegacije iz Wülfratha, koje je predvodio gradonačelnik grada, a 2003. godine je gradonačelnik Ulcinja uzvratio posjetu Wülfrathu.

Navedene mjere su bile sprovedene u saradnji sa njemačkom humanitarnom organizacijom HELP -predstavništvo u Crnoj Gori – uključujući njemačkog rukovodioca.

2. Opis projekta

• Ciljevi mjera su unapređenje demokratskog i međuetničkog dijaloga i razvoj civilnog društva u Ulcinju. To se želi postići pomoću sprovođenja niza workshopova (radionica) i priredbi u kojima učestvuju angažovani građani, predstavnici nevladinih organizacija, novinari kao i političari.

Jačanje civilnog sektora u Ulcinju je važna komponenata društvenog života i istovremeno uslov za društvene promjene koje treba da doprinesu da u Ulcinju nastanu moderne forme života i rada koje odgovaraju potrebama današnjeg življenja. To zahtijeva ukljuèivanje šireg društvenog sloja u procese planiranja i odlučivanja.

• Aktivnosti za vrijeme projekta – Selekcija polaznika za projekat

U prvoj fazi je potrebno da se pridobiju pojedinci koji su zainteresovani za socio-političke teme i da se motivišu da se i oni sami aktivno uključe u društveni život kao i da druge za to motivišu. Iz tog razloga će saradnik lokalnog partnera HELP-a , Nansen Dialogzentrum (NDZ) uspostaviti kontakt sa lokalnim organizacijama sa kojima već postoje veze iz ranijih aktivnosti. Pored toga javnost treba biti informisana u lokalnim medijama o tim mjerama kako bi na taj način pridobili zainteresovan krug ljudi za saradnju. Poželjno je na taj način pridobiti oko 40 osoba za dalje aktivnosti projekta.

• Trening
Značajan aspekt projekta je da osobe, identifikovane za vrijeme pripremne faze, osposobi za to da pomoću određenih mjera treninga ispune njima dodijeljenu ulogu. Trening će biti sproveden od strane lokalnog partnera (Nansen Dialog Centar) u okviru dviju radionica (workshopova) po 20 polaznika . Polaznici u tim workshopovima treba da se upoznaju sa centralnim temama iz programa „učešće građana”. U prilogu se nalazi kratak opis tih radionica (workshopova) (Participation of citizens in the lokal communities).

Iz kruga polaznika prvih workshopova biraju se polaznici za dvije dalje mjere treninga. Cilj prve mjere treninga je da osposobi do 15 izuzetno angažovanih i motivisanih osoba za rukovoðenje workshopovima, okruglog stola itd. Osobe koje čine taj krug stajaće na raspolaganju drugim zainteresovanim građanima i moći će ih podučavati u tim tehnikama. U procesu interaktivne razmjene iskustava treba se pojasniti princip glavnog elementa, a to je da ljudi moraju imati hrabrost da preuzmu odgovornost za svoje ciljeve i svoje djelovanje.

Centralne teme druge mjere treninga su „capacity building“, „advocacy“ i prenošenje osnova strateškog planiranja.

Osobe koje čine taj krug (ili samo dio njih) treba na kraju da budu u stanju da zainteresovane građane motivišu za dalji angažman i da ih podržavaju da utiču na lokalne procese odlučivanja.

• Javne priredbe

Održavanjem javnih priredbi i predavanja ali i podržavanjem javnih priredbi drugih udruženja, grupa i inicijativa građana itd. želi se privući što veći broj zainteresovanih građana Ulcinja. Teme predavanja i priredbi su sposobnost za dijalog i savlađvanje konflikata, komunikacija i participacija graðana, ali takođe i lokalne teme kojima se upoznaju građani sa djelatnostima njihovih predstavnika u lokalnim samoupravama, kao i sa zakonima i preporukama tih organa i lokalnim planovima za razvoj. Na taj način se stvara forum za razmjenu mišljenja između građana i predstavnika Opštine.

Posebno se moraju istaknuti priredbe na temu: lokalna samouprava. Koncept participacije građana u lokalnim samoupravama Crne Gore, a posebno Ulcinja, je nešto još relativno novo. Dakle, moraju se građani kao i lokalne uprave upoznati sa tim konceptom. Treba razjasniti pojmove kao participacija, značenje i vrste participacije, institucionalni i neformalni oblici participacije građana. Pored faktora koji omogućavaju participaciju, mora se razgovarati i o smetnjama. To znači da treba prepoznati koji postojeći interesi ometaju učešće građana u procesima odlučivanja na lokalnom nivou.

• Mediji

Mediji u svakom modernom društvu igraju značajnu ulogu u stvaranju javnog mišljenja. Dakle, mora se, s jedne strane, tematizovati uloga medija a, s druge strane, uključiti i lokalni mediji radi jačanja civilnog društva u Ulcinju, pošto se samo pomoću njih može postići što veći mogući odaziv od strane stanovništva. Iz tog razloga treba najaviti pojedinačne aktivnosti projekta i, posebno, sve javne priredbe i pozvane goste preko lokalnih medija.

• Rezultati

Po završetku tih projekata, posebno angažovana grupa građana treba biti u stanju da izradi akcioni plan u kojem su definisane dalje aktivnosti angažovanja građana, rokovi, odgovorne osobe, potrebni izvori sredstava, kao i svi ostali potrebni detalji.

Kao rezultat projekata osnovaće se mreža aktivnih građana, predstavnika nevladinih organizacija i lokalnih medija koji će napraviti relevantne teme Opštine transparentne za javnost i koji će ih (građane) istovremeno uključiti u procese odlučivanja. Opština Ulcinj će time imati živu i kulturnu diskusiju o temama iz oblasti privrede, socijalnim temama i temama vezanih za vjeru.

• Sprovođenje projekta

Mjera za koju je podnesen zahtjev će sprovesti HELP u saradnji sa lokalnim partnerom. HELP ima ukupnu odgovornost za sprovođenje projekta i koordinaciju svih aktivnosti sa lokalnim partnerom.

Lokalni partner HELP- a je Nansen Dialogzentrum (NDZ) u Crnoj Gori, lokalna nevladina organizacija ćiji je zadatak da olakša proces tranzicije pomoću unapređivanja dijaloga. NDZ je osnovan 2000. godine i dio je jedne mreže sa sličnim centrima u devet raznih mjesta na području bivše Jugoslavije. Cilj djelatnosti NDZ-a je da doprinese stvaranju transparentnog, civilnog društva koje se zasniva na demokratskim vrijednostima. Međuetnièki dijalog se smatra kao uslov za pomirenje i obnovu narušenih odnosa među različitim etničkim grupama i grupama različite vjere.

Ukupni troškovi projekta iznose € 15.000.

Izgradnja 24 stambene jedinice za raseljene Rome sa Kosova

:: PROJEKAT

Mon – 30 Izgradnja 24 stambene jedinice za raseljene Rome sa Kosova

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemacke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

07.05.2004 – 06.02.2005. :: € 486.901

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Raspadom bivše Jugoslavije 1990. godine Crna Gora je postala utčište za izbjeglice i raseljena lica. Povremeno, broj izbjeglica je iznosio i do 20 % ukupnog stanovništva. Za najmanju i najsiroma šniju republiku bivše Jugoslavije ovo je predstavljalo opterećenje i problem koji država nije mogla riješiti sopstvenim snagama. Trenutno u Crnoj Gori živi još ukupno 14.418 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kao i ostalih 18.000 raseljenih lica sa Kosova .

Prema tome, danas u Crnoj Gori živi 32.418 izbjeglica i raseljenih lica; to je oko 5 % ukupnog stanovništva. Zbog još uvijek kritične situacije na Kosovu, povratak za veći dio raseljenih lica još uvijek nije moguć.

Veći i dio raseljenih lica koji žive u Crnoj Gori došli su u zemlju između juna i avgusta 1999. godine, nakon što se Jugoslovenska armija povukla sa Kosova. Raseljena lica su se raspodjelila otprilike jednako na sjever, centar i jug Crne Gore. Prema podacima Republičkog Komisarijata za izbjeglice od prvobitnih 30.000 raseljenih lica sa Kosova, 5.840 su bili Romi. Veći dio raseljenih Roma (67%) naselili su se u srednjem dijelu Crne Gore, pretežno u Podgorici. Raseljeni Romi sa Kosova su se smjestili gde su već pripadnici njihovog naroda ranije življeli; po pravilu to su naselja poput geta na periferiji grada sa loš im uslovima za život.

U skladu sa programom razvoja Ujedinjenih Nacija (UNDP), 2003. godine sprovedeno je istraživanje o životnim uslovima „Roma, Aškalija i Egipćana, izbjeglica i raseljenih lica“ broj Roma u Crnoj Gori je procijenjen na oko 20.000. Može se poći od toga da je u stvarnosti njihov broj mnogo veći zbog postojeće diskriminacije, odnosno zato što Romi preferiraju da se pišu kao Crnogorci ili Muslimani. U Crnoj Gori žive lokalni Romi (37,7 %), raseljeni Romi sa Kosova (58,7 %) kao i oni koji su izbjegli iz bivših republika Jugoslavije (3,6 %). Svi oni žive u sličnim životnim uslovima. Sve sljedeće karakteristike se odnose na sva romska domaćinstva bez razlikovanja njihovog pravnog statusa.

Prosječno romsko domaćinstvo broji 5,72 osoba (poređenja radi: neromsko domaćinstvo broji 3,7 osoba); 71,9 % Roma su prema istraživanju ispod 30 godina, a Romi značajno kraće žive za razliku od ostale populacije stanovništva.

Većina ne-lokalnih Roma (93,2%) posjeduju potrebne dokumente koji ih identifikuju kao izbjeglice i raseljena lica. Veći dio (67,7 %) namjerava da podnese zahtjev za državljanstvo Srbije i Crne Gore, 7,8 % su već predali potrebne dokumente i sad čekaju na odluku, a 1,4 % su već dobili državljanstvo, ali nijesu regulisali sve potrebne dokumente. Oko jedna četvrtina njih (23,1%) ne namjeravada podnese zahtjev za državljanstvo.

Ukupno 36,9 % romskih domaćinstava još uvijek živi u kolektivnim centrima. Jedan od važnih faktora za socijalnu i ekonomsku integraciju je jezik: 33,1 % Roma govori samo romski a još jedna trećina (33,1%) govori i romski i srpski; 14,1 % ne govore ni romski ni srpski (već po pravilu albanski); 7,4 % govore samo srpski; 2,6 % govore romski i još jedan drugi jezik (po pravilu albanski). Na osnovu toga se može zaključiti da skoro polovina romskih porodica u Crnoj Gori ne govori srpski. Među raseljenim Romima sa Kosova većina ne govori srpski. To je jedna od prepreka za uspješnu ekonomsku i socijalnu integraciju.

Oko 37,2 % Roma živi u naseljima u kojima isključivo žive Romi, 32,7 % u naseljima u kojima se mogu naći i druge nacionalnosti, ali Romi ipak predstavljaju većinu. Svega 19 % živi u naseljima u kojima Romi predstavljaju manjinu. Samo ova zadnja grupa ima realnu šansu da dostigne ekonomsku i socijalnu integraciju u crnogorsko društvo.

Iako prosječno romsko domaćinstvo broji 5,72 osoba, veliki dio romskih domaćinstava (61 %) živi u prostorijama manjim od 30 m2. Nešto više od 80 % Roma živi u prostorijama sa manje od 10 m2 po osobi.

Loše životne uslove Roma dokumentuju i podaci koji govore da 47,5 % Roma živi u neposrednoj blizini deponije smeća, 22,3 % u naseljima u kojima se izlivaju otpadne vode , 17 % na lokacijama sa zagađenim vazduhom, a 12,8 % živi u močvarnim predjelima.

Njih 45,4 % nemaju tekuću vodu u smještajima, a 68,4 % njih, nema svoje kupatilo.

Veoma veliki dio romskih domaćinstava uz to nema osnovnu opremu: 50,9 % nemaju sto, 54,3 % nemaju stolice, 50,2 % nemaju krevete!

Nedostatak obrazovanja je jedan od ključnih problema Roma u Crnoj Gori. Više od polovine raseljenih Roma koji vode domaćinstvo nijesu školski obrazovani ili su prekinuli školu. Većina romske djece ne ide u školu. Problem pri tom nijesu neka ograničenja ili prepreke od strane države. Naprotiv, Romi navode da sebi ne mogu priuštiti školovanje djece, odnosno, da nedostaje motivacija za školovanje (30,9%). Obrazovanje i nivo obrazovanja žena praktično ne postoji. U Koniku I i II u Podgorici ne postoje žene sa bilo kakvim obrazovanjem ! Žene su ljudska bića sa veoma malo prava, a sa mnogo obaveza !

Loša ekonomska situacija i nizak nivo obrazovanja Roma u značajnoj mjeri ograničavaju njihovu sposobnost da obavljaju privredno relevantnu djelatnost. Većina Roma radi, skuplja i prodaje otpad ili radi fizičke poslove. Javno komunalno preduzeće zapošljava oko jednu petinu Roma. U Podgorici se može vidjeti da se samo Romi bave tom djelatnošću.

Istraživanje rađeno 2000. godine navodi sljedeće tri mogućnosti za raseljene Rome sa Kosova:

Povratak na Kosovo; ta mogućnost je bila nevjerovatna 2000. godine, a čak je i danas.

Odlazak u treću zemlju, posebno u zapadnu Evropu. U to vrijeme je za Rome to bilo najprimamljivije, što je i tada bilo, a i danas je takođ, iako nevjerovatno s obzirom na negativan stav tih država.

Ostanak u Crnoj Gori- privremeno ili pak trajno, integrisanjem u crnogorsko društvo. Ova mogućnost je najvjerovatnija zbog teško ostvarljivih alternativnih rješenja, iako se ne može jednostavno realizovati.
Opis projekta:

Izgradnja 24 stambene jedinice sa prosječno 38 m2 stambene površine po stambenoj jedinici. Korisnici te mjere biće 24 porodice sa oko 132 osobe.

Od toga su 22 romske izbjeglièke porodice sa oko 121 osoba, koje su dosad dokazano bili na Koniku u Podgorici, kao i 2 lokalne romske porodice sa 11 članova čija je životna situacija uporediva sa situacijom raseljenih Roma.

Opština Podgorica obećala je da će staviti na raspolaganje lokaciju,uključujući priključke na infrastrukturu. Lokacija se nalazi na Koniku, dio grada Podgorice.

Vlasnik stambenih jedinica biće Opština Podgorica koja će imati obavezu da 10 godina ne privatizuje stambenu zgradu. Stanari novosagrađenih stambenih jedinica, odabranih od strane HELP- a, dobiće zagarantovano stanarsko pravo na najmanje 15 godina.

Budući stanari imaće obavezu da plaćaju minimalnu stanarinu.

Useljenje u novoizgrađene stanove biće obavljeno 2005. godine.

Unaprjeđenje mjera za samozapošljavanje

:: PROJEKAT

Mon – 29 Unapređenje mjera za samozapošljavanje

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemačke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

10.08.2004 – 28.02.2005. :: € 144.000

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Ekonomski razvoj Crne Gore pokazuje prve tendencija poboljšanja; tako je bruto društveni dohodak 2002. god. opet dostigao 63 % predratnog nivoa nakon desetogodišnjeg opadanja (2000. god. je iznosio 60 %). Realan privredni rast za 2003. god. procijenjen je na 1,5 %. Između ostalog, pored visokog budžetskog deficita i velikog inostranog zaduženja inflacija i nezaposlenost su problem koji je sputavao ekonomski razvoj.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore broj lica koji su evidentirani kao nezaposleni iznosio je u novembru 2003. god. 72.544, sto je značajno smanjenje u odnosu na 2000. god. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore broj nezaposlenih lica u novembru 2003 god. iznosio je 72.544, sto je značajno smanjenje uporedjeno sa situacijom 2000. god. 2003. godine otvoreno je ukupno 25.130 novih radnih mjesta prema podacima Zavoda za zapošljavanje. Ipak, nezavisni posmatrači polaze od toga, da se u većini slučajeva radi o legalizaciji već postojećih radnih mjesta lica koja su prethodno bila zaposlena u sivom sektoru uslijed zakonskih promjena vezanim za plaćanje socijalnih doprinosa; i dalje ostaje pod znakom pitanja, da li će ti legalizovani radni odnosi biti trajni ili će zaposleni nakon kratkog vremena biti opet odjavljeni. Institut za strategiske studije navodi stopu nezaposlenih za 2002. god. u visini od 23,25 %, a za 2003. god. u visini od 21 %.

Dakle, sve u svemu može se reći da se ekonomija Crne Gore još uvijek nalazi u kritičnom stanju. Naročito zabrinjavajuća je okolnost da se kod većine nezaposlenih radi o mladim ljudima, t.j. na produktivnijim članovima društva. Prema istraživanju jednog nezavisnog instituta za istrazivanje (Research Institute for the Stratetic Study Prognosis), 70 % nezaposlenih u Crnoj Gori su mladi od 30 godina. Broj nezaposlenih koji su rođeni poslje 08.12.73. god. trenutno iznosi 29.610 prema aktuelnim podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.

Loša ekonomska situacija države odražava se i na životne uslove stanovništva. Prema podacima Ministarstva za rad i socijalno staranje trenutno 12,2 % stanovništva Crne Gore živi za manje od € 116,00 mjesečnog prihoda što je ispod apsolutne granice siromaštva. Stopa siromaštva najmanja je među domicilnim stanovništvom (9,6 %), znatno veća je među Romima (52,3%), izbjeglicama (38,8 %) i raseljenim licima ( 38,6). Ipak, mora se uzeti u obzir da Romi, izbjeglice i raseljena lica čine samo 27,5 % siromašnih u Crnoj Gori, dok su 72,5 % siromašnih domicilno stanovništvo.

Od kraja ratova na Balkanu i povratka kosovskih Albanaca na Kosovo u  Crnoj Gori još živi ukupno oko 14.000 bosanskih i hrvatskih izbjeglica kao i 18.000 osoba, koje su izbjegle sa Kosova. Pod trenutnim uslovima povratak raseljenih lica sa Kosova se ne može ostvariti. Na isti način se može računati, da se veći dio izbjeglica neće vratiti u njihovu domovinu. Iz tog razloga se naročito raseljeni dio srpskog stanovnistva trudi, da se integrise u društvo Crne Gore. Crnogorska Vlada polazi od toga, da će većina raseljenih lica kao i izbjeglica iz ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ostati u zemlji.

Jedno istraživanje koje je Help proveo o efikasnosti programa (Feasibility Study on Income Generating Activities for ECHO-Beneficiaries in Montenegro; istraživanje na webpagu od Help-a) u januaru 2001. godine pokazuje, da se mogućnosti zaposlenja i mjera samozapošljavanja gledaju kao najvažnija opcija, da se poboljša socijalna i ekonomska situacija izbjeglica i raseljenih lica.

U periodu od jula 2001. godine do januara 2002. godine Help je sprovodio jedan pilot program u okviru kojeg su se socijalno ugroženima, izbjeglicama i raseljenim licima stavila na raspolaganje faktori za proizvodnju (prosječna vrijednost po podnosiocu zahtjeva : DM 1.600,00), koja su im omogućila da kroz samostalni rad obezbjede svoje izdržavanje.

Rezultati tih mjera su bili izuzentno ohrabrajući. Pored čistog ekonomskog dobitka ovo se mora prije svega vidjeti kao odličan rezultat poboljšanja socijalnog statusa kao i sa tim povezanog većeg samopouzdanjea korisnika.Većina korisnika se angažovalo u zanatskom sektoru, uz pratnju sektora usluga i poljoprivrede. Pošto je jedan veoma veliki dio korisnika kao raseljena lica još uvijek živio u kolektivnim centrima pretežno su bile izabrane aktivnosti, koje su se mogle obavljati nezavisno od stalnog radnog mjesta.

Još jedan projekat te vrste sproveden je 2003. god. pomoću sredstava Ministarstva inostranih poslova u okviru Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu. I ta mjera završena je sa velikim uspjehom u okviru previđenog vremenskog trajanja projekta. I dalje postoji velika potražnja za tom vrstom direktne pomoći za ekonomski i socijalno ugrožena lica, a i potreba za pomoć socijalnim institucijama biće i u buduće znatna.

Takav projekat se može staviti u kontekst sa „Strategijom za razvoj i smanjenje siromaštva u Crnoj Gori“, koju je Vlada usvojila u novembru 2003. god. Ukupni troškovi za realizaciju tog plana iznose € 440 milona.

Za smanjenje siromaštva samo onih koji žive ispod apsolutne linije siromaštva (12,2 % stanovnistva Crne Gore) prema procjeni troskovi iznose € 38 miliona godišnje. Pri tome treba voditi računa o tome da za trajno poboljšanje životnih uslova u Crnoj Gori treba uzeti u obzir i veliku grupu ljudi koji žive samo nešto malo iznad linije siromaštva.

Dakle, i 2004. god. HELP cć sprovesti dalje mjere koje će omogućiti ugroženim ljudima da sebi obezbjede izvor prihoda pomoću sopstvenog rada.

Ukupno 100 porodica će dobiti sredstva za proizvodnju (masine, životinje, uređaje itd.), koja će im omogućiti da u buduće sami snose svoje troškove izdržavanja. Ciljna grupa se sastoji od izbjeglica i raseljenih lica, kao i socijalno ugroženih. Uslijed povećanja cijena proteklih godina uračunaće se faktori za proizvodnju u vrijednosti od prosječno 950,00 Eura po slučaju.

Korisnici su duzni da 15 % vrijednosti od dobijenih sredstava za proizvodnju u gotovini vrate i da se obavežu da 10 radnih sati odrade u korist projekata zajednice. Sredstva dobijena nazad od korisnika će se upotrebiti za projekte zajednice odnosno investicije u javne ustanove.

Ukupni troškovi projekta iznose € 144.000.

Oprema za domaćinstvo namijenjena za 24 porodice

:: PROJEKAT

Mon – 28 Oprema za domaćinstvo namijenjena za 24 porodice

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemačke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Decembar 2003. – Januar 2004. :: € 26.735

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Osnovna oprema za domaćinstvo namijenjena za 24 izbjegličke porodice u Podgorici kao i za 370 stanara 3 kolektivna centra u Beranama i Andrijevici…

Pomoć za prezimljavanje za 4.060 izbjeglih i raseljenih lica

:: PROJEKAT

Mon – 27 Pomoć za prezimljavanje za 4.060 izbjeglih i raseljenih lica

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemačke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Decembar 2003. – Februar 2004. :: € 142.834

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Pomoc za prezimljavanje namijenjena za 4.060 izbjegih i raseljenih lica u Crnoj Gori kao i za stanare „Ženske kuće“ u Podgorici…

Izgradnja Osnovne škole u Sukuruću kod Tuzi

:: PROJEKAT

Mon – 26 Izgradnja Osnovne škole u Sukuruću kod Tuzi

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemačke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Septembar 2003. :: € 60.000

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Osnovno školsko obrazovanje je od velikog značaja za budućnost djece kao i za budućnost države u kojoj žive. To važi za razvijene države kao što je Njemačka – ali još više za države koje se nalaze u prelaznoj fazi sa velikim ekonomskim i socijalnim problemima. Crna Gora, jedna od dvije republike Državne zajednice Srbije i Crne Gore, je takva država – podijeljena u svojoj želji za nezavisnošću – i u kojoj se ekonomski problemi čine nerješivim. Godine rata i međunarodne sankcije, dolazak izbjeglica i raseljenih lica u velikom broju, emigracija mladih i obrazovanih lica kao i prelazak sa socijalizma na ekonomski orijentisano tržište i s tim povezano ekonomsko propadanje, takođe su negativno uticali na obrazovni sistem u Crnoj Gori.

Došlo je praktično do obustava javnih investicija. Neophodne mjere za održavanje nijesu mogle da se sprovedu, tako da se jedan veliki broj škola nalazi u veoma lošem stanju. U zadnje dvije godine jedan mali broj škola je mogao da se sanira uz pomoć međunarodne podrške, između ostalog, i njemačke Vlade u okviru Pakta za Stabilnost za Jugoistočnu Evropu (HELP je u okviru projektnog partnerstva između Ulcinja i Wülfratha i Kotora i Kehl am Rheina renovirao više škola u spomenutim crnogorskim gradovima). Ipak postoji dug spisak školskih zgrada, koje bi trebalo hitno sanirati, tako da se ne može predvidjeti kada bi se mogli sprovesti samo oni najneophodniji radovi. Ali je izuzetno važno obezbijediti obrazovni sistem koji funkcioniše da bi se omladini pružila perspektiva i da bi se dobili dobro obrazovani kadrovi. Oni bi kasnije predstavljali osnovu za dalju ekonomsku obnovu.

Prema studiji UNICEF-a od decembra 2001. godine. u Crnoj Gori postoji 212 škola. Od toga su 167 osnovne škole, koje pohađaju 76.000 učenika; 31 su srednje škole, u koje idu 31.000 učenika; 7,9 % učenika moraju ići u škole, koje jos nijesu završene. Prema podacima Ministarstva za obrazovanje Crne Gore u Crnoj Gori ukupno oko 80 % škola treba hitno sanirati. Potrebna sredstva daleko prevazilaze mogućnosti Ministarstva za obrazovanje Crne Gore. Iz tog razloga studija UNICEF-a preporučuje međunarodnu pomoć za finansiranje obrazovanja u osnovnim školama.

Nacionalne manjine imaju pravo na se obrazuju na maternjem jeziku. Radi teške finansijske situacije i pored velikih potreba širom države, za škole za manjine teško je dobiti prioritet kod investicija iz javnih fondova. Iz tog razloga sredstva se nijesu dodijelila ni za školu u Sukuruću. Školu, u čijoj okolini živi oko 1.500 ljudi, pohađaju pripadnici albanske manjine. Učenici dolaze iz Tuzi (opština nedaleko od Podgorice) koja se nalazi blizu albanske granice.

Građani spomenute opštine su iz sopstvenih sredstava i uz podršku američkih organizacija IRD und CRS započeli izgradnju škole. Škola je skromna građevina sa samo dvije prostorije. Sada se grade još dvije učionice, zbornica i sanitarni čvor. Međutim, zbog nedostatka sredstava krajem 2002. godine došlo je do obustave izgradnje.

HELP želi, da se uspješno završi inicijativa i samodoprinos građana i da se obezbijede stabilni uslovi za život, kako bi porasle šanse za jednu bolju bodućnost djece. Iz tog razloga je HELP zatražio sredstva kod njemačkog Ministarstva za inostrane poslove. Sredstva su odobrena u avgustu 2003. godine. Tako su stvoreni uslovi da se osnovna škola u Sukuruću izgradi.

Najneophodniji radovi su:

• Ugradnja prozora i vrate
• Malterisanje
• Postavljanje podova (parket) i ugradnja plafona
• Keramičarski radovi
• Vrata (izunutra) i stolarski radovi
• Molersko-farbarski radovi
• Grijanje i izgradnja prostorije za grijanje
• Sanitarne instalacije
• Elektro instalacije

Za potrebne radove opredijeljeno je ukupno 60.000 €.

Izgradnja stambenog prostora od 950 m2 za srpske izbjeglice u Podgorici

:: PROJEKAT

Mon – 25 Izgradnja stambenog prostora od 950 m2 za izbjeglice u Podgorici

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemačke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Kraj 2003. :: € 413.275

U Crnoj Gori se osim 29.000 raseljenih sa Kosova još uvijek nalazi 14.418 hrvatskih i bosanskih izbjeglica. crnogorska Vlada procijenjuje da će većina raseljenih ostati u zemlji. Prema istraživanju koje je sproveo Visoki komesarijat UN za izbjeglice (UNHCR) i Komesarijat za raseljena lica u maju 2002., samo 24 posto izbjeglih je nagovijestilo da želi da se vrati. Većina izbjeglica je odlučna da želi da ostane u Crnoj Gori i u potpunosti integrišu u crnogorsko društvo. No priliv izbjeglica i raseljenih je veliki teret za javne službe u Crnoj Gori kao i njen glavni grad, gdje se mnogi od njih nadaju da će započeti nove živote.

Regionalana inicijativa za povratak Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu identifikovala je neodovoljne kapacitete za stanovanje kao jedan od ključnih problema u pronalaženju održivih riješenja za raseljenu populaciju na jugoistoku Evrope. Rješenje za ovaj problem ostaje jedan od ključnih preduslova za stabilnost u ovom regionu.

Šef Help-a Klaus Mock potpisao je zajedno sa gradonačelnikom Podgorice, dr. Miomirom Mugošom ugovor za izgradnju jedinica za stanovanje za raseljene.

Mnoge od raseljenih primili su rođaci i prijatelji i sada žive skupa u prilično teškim uslovima. Ukupno 709 osoba u Podgorici živi u takozvanim „porodičnim naseljima“. Ta naselja zapravo predstavljaju blok stanova sa jednom sobom i zajedničkim kupatilom, bez kuhinja. Naselje je prenatrpano i vrlo često, dvije ili tri generacije moraju da dijele isti prostor koji im je dodijeljen. Ovi blokovi su građani početkom 1990-tih i trebalo je da im imaju privremeni karakter do povratka izbjeglih i raseljenih nazad u svoje domove. Veliki broj tih stambenih jedinica nema čvrstu konstrukciju, što je doprinijelo pogoršanju uslova za život. U suštini se može zaključiti da su uslovi za život izbjeglica i raseljenih, naročito onih smještenih u kolektivnim centrima ispod svih standarda, odnosno bijedni.

Mjesto projekta

Uz finasijsku pomoć Ministarstva inostranih poslova Njemačke, Help će izgraditi oko 25 novih stanova za izbjegle Srbe i tako im omogućiti da se u potpunosti integrišu u lokalnu zajednicu.

Opis projekta

Izgradnja ukupno 950 metara kvadratnih prostora za život srpskih izbjeglica sa prosječnim prostorom od 38 metara kvadratnih po stanu omogućiće da ove porodice dobiju 24 do 26 novih stambenih jedinica. Vlasti opštine Podgorica su se obavezale da osiguraju zemlju na kojoj će se graditi naselje i priključenje na opštinsku infrastrukturu kao što je voda i struja. Zemlja za izgradnju se nalazi u neposrednoj blizini postojećeg naselja.

Održavanje i vlasništvo zgarda 

Lokalne vlasti u Podgorici će postati zakonski vlasnik zagrada; no oni će ipak garantovati da zagrde neće biti privatizovane u periodu od najmanje 10 godina i da će korisnici koje je odabrao Help biti u mogućnosti da žive u tim stanovima najmanje 15 godina.

Za selekciju korisnika Help će nastojati da osigura uslovnu i ekonomski održivu strukturu da bi obezbijedili održivost i izbjegli stigmatizaciju i getoizaciju izbjegličkih zgrada. Budući stanari će morati da plaćaju održavanje zgrada i stanaranu, iako će ona biti simbolična. U svakom slučaju u odabiru će primat imati osobe u potrebi. Za tu svrhu Help će sarađivati sa UNHCR-om i drugim organizacijima u cilju da provjeri da li su oni koji se prijave za stanove u mjestu porijekla dobili nazad svoju imovinu (što znači da se ne mogu kavlifikovati za dobijanje stanova preko ovog programa).

Za očekivati je da će novi stanovi biti spremni za useljenje do kraja 2003.