• English

Izgradnja 24 stambene jedinice za raseljene Rome sa Kosova

:: PROJEKAT

Mon – 30 Izgradnja 24 stambene jedinice za raseljene Rome sa Kosova

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemacke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

07.05.2004 – 06.02.2005. :: € 486.901

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Raspadom bivše Jugoslavije 1990. godine Crna Gora je postala utčište za izbjeglice i raseljena lica. Povremeno, broj izbjeglica je iznosio i do 20 % ukupnog stanovništva. Za najmanju i najsiroma šniju republiku bivše Jugoslavije ovo je predstavljalo opterećenje i problem koji država nije mogla riješiti sopstvenim snagama. Trenutno u Crnoj Gori živi još ukupno 14.418 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kao i ostalih 18.000 raseljenih lica sa Kosova .

Prema tome, danas u Crnoj Gori živi 32.418 izbjeglica i raseljenih lica; to je oko 5 % ukupnog stanovništva. Zbog još uvijek kritične situacije na Kosovu, povratak za veći dio raseljenih lica još uvijek nije moguć.

Veći i dio raseljenih lica koji žive u Crnoj Gori došli su u zemlju između juna i avgusta 1999. godine, nakon što se Jugoslovenska armija povukla sa Kosova. Raseljena lica su se raspodjelila otprilike jednako na sjever, centar i jug Crne Gore. Prema podacima Republičkog Komisarijata za izbjeglice od prvobitnih 30.000 raseljenih lica sa Kosova, 5.840 su bili Romi. Veći dio raseljenih Roma (67%) naselili su se u srednjem dijelu Crne Gore, pretežno u Podgorici. Raseljeni Romi sa Kosova su se smjestili gde su već pripadnici njihovog naroda ranije življeli; po pravilu to su naselja poput geta na periferiji grada sa loš im uslovima za život.

U skladu sa programom razvoja Ujedinjenih Nacija (UNDP), 2003. godine sprovedeno je istraživanje o životnim uslovima „Roma, Aškalija i Egipćana, izbjeglica i raseljenih lica“ broj Roma u Crnoj Gori je procijenjen na oko 20.000. Može se poći od toga da je u stvarnosti njihov broj mnogo veći zbog postojeće diskriminacije, odnosno zato što Romi preferiraju da se pišu kao Crnogorci ili Muslimani. U Crnoj Gori žive lokalni Romi (37,7 %), raseljeni Romi sa Kosova (58,7 %) kao i oni koji su izbjegli iz bivših republika Jugoslavije (3,6 %). Svi oni žive u sličnim životnim uslovima. Sve sljedeće karakteristike se odnose na sva romska domaćinstva bez razlikovanja njihovog pravnog statusa.

Prosječno romsko domaćinstvo broji 5,72 osoba (poređenja radi: neromsko domaćinstvo broji 3,7 osoba); 71,9 % Roma su prema istraživanju ispod 30 godina, a Romi značajno kraće žive za razliku od ostale populacije stanovništva.

Većina ne-lokalnih Roma (93,2%) posjeduju potrebne dokumente koji ih identifikuju kao izbjeglice i raseljena lica. Veći dio (67,7 %) namjerava da podnese zahtjev za državljanstvo Srbije i Crne Gore, 7,8 % su već predali potrebne dokumente i sad čekaju na odluku, a 1,4 % su već dobili državljanstvo, ali nijesu regulisali sve potrebne dokumente. Oko jedna četvrtina njih (23,1%) ne namjeravada podnese zahtjev za državljanstvo.

Ukupno 36,9 % romskih domaćinstava još uvijek živi u kolektivnim centrima. Jedan od važnih faktora za socijalnu i ekonomsku integraciju je jezik: 33,1 % Roma govori samo romski a još jedna trećina (33,1%) govori i romski i srpski; 14,1 % ne govore ni romski ni srpski (već po pravilu albanski); 7,4 % govore samo srpski; 2,6 % govore romski i još jedan drugi jezik (po pravilu albanski). Na osnovu toga se može zaključiti da skoro polovina romskih porodica u Crnoj Gori ne govori srpski. Među raseljenim Romima sa Kosova većina ne govori srpski. To je jedna od prepreka za uspješnu ekonomsku i socijalnu integraciju.

Oko 37,2 % Roma živi u naseljima u kojima isključivo žive Romi, 32,7 % u naseljima u kojima se mogu naći i druge nacionalnosti, ali Romi ipak predstavljaju većinu. Svega 19 % živi u naseljima u kojima Romi predstavljaju manjinu. Samo ova zadnja grupa ima realnu šansu da dostigne ekonomsku i socijalnu integraciju u crnogorsko društvo.

Iako prosječno romsko domaćinstvo broji 5,72 osoba, veliki dio romskih domaćinstava (61 %) živi u prostorijama manjim od 30 m2. Nešto više od 80 % Roma živi u prostorijama sa manje od 10 m2 po osobi.

Loše životne uslove Roma dokumentuju i podaci koji govore da 47,5 % Roma živi u neposrednoj blizini deponije smeća, 22,3 % u naseljima u kojima se izlivaju otpadne vode , 17 % na lokacijama sa zagađenim vazduhom, a 12,8 % živi u močvarnim predjelima.

Njih 45,4 % nemaju tekuću vodu u smještajima, a 68,4 % njih, nema svoje kupatilo.

Veoma veliki dio romskih domaćinstava uz to nema osnovnu opremu: 50,9 % nemaju sto, 54,3 % nemaju stolice, 50,2 % nemaju krevete!

Nedostatak obrazovanja je jedan od ključnih problema Roma u Crnoj Gori. Više od polovine raseljenih Roma koji vode domaćinstvo nijesu školski obrazovani ili su prekinuli školu. Većina romske djece ne ide u školu. Problem pri tom nijesu neka ograničenja ili prepreke od strane države. Naprotiv, Romi navode da sebi ne mogu priuštiti školovanje djece, odnosno, da nedostaje motivacija za školovanje (30,9%). Obrazovanje i nivo obrazovanja žena praktično ne postoji. U Koniku I i II u Podgorici ne postoje žene sa bilo kakvim obrazovanjem ! Žene su ljudska bića sa veoma malo prava, a sa mnogo obaveza !

Loša ekonomska situacija i nizak nivo obrazovanja Roma u značajnoj mjeri ograničavaju njihovu sposobnost da obavljaju privredno relevantnu djelatnost. Većina Roma radi, skuplja i prodaje otpad ili radi fizičke poslove. Javno komunalno preduzeće zapošljava oko jednu petinu Roma. U Podgorici se može vidjeti da se samo Romi bave tom djelatnošću.

Istraživanje rađeno 2000. godine navodi sljedeće tri mogućnosti za raseljene Rome sa Kosova:

Povratak na Kosovo; ta mogućnost je bila nevjerovatna 2000. godine, a čak je i danas.

Odlazak u treću zemlju, posebno u zapadnu Evropu. U to vrijeme je za Rome to bilo najprimamljivije, što je i tada bilo, a i danas je takođ, iako nevjerovatno s obzirom na negativan stav tih država.

Ostanak u Crnoj Gori- privremeno ili pak trajno, integrisanjem u crnogorsko društvo. Ova mogućnost je najvjerovatnija zbog teško ostvarljivih alternativnih rješenja, iako se ne može jednostavno realizovati.
Opis projekta:

Izgradnja 24 stambene jedinice sa prosječno 38 m2 stambene površine po stambenoj jedinici. Korisnici te mjere biće 24 porodice sa oko 132 osobe.

Od toga su 22 romske izbjeglièke porodice sa oko 121 osoba, koje su dosad dokazano bili na Koniku u Podgorici, kao i 2 lokalne romske porodice sa 11 članova čija je životna situacija uporediva sa situacijom raseljenih Roma.

Opština Podgorica obećala je da će staviti na raspolaganje lokaciju,uključujući priključke na infrastrukturu. Lokacija se nalazi na Koniku, dio grada Podgorice.

Vlasnik stambenih jedinica biće Opština Podgorica koja će imati obavezu da 10 godina ne privatizuje stambenu zgradu. Stanari novosagrađenih stambenih jedinica, odabranih od strane HELP- a, dobiće zagarantovano stanarsko pravo na najmanje 15 godina.

Budući stanari imaće obavezu da plaćaju minimalnu stanarinu.

Useljenje u novoizgrađene stanove biće obavljeno 2005. godine.

Unaprjeđenje mjera za samozapošljavanje

:: PROJEKAT

Mon – 29 Unapređenje mjera za samozapošljavanje

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemačke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

10.08.2004 – 28.02.2005. :: € 144.000

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Ekonomski razvoj Crne Gore pokazuje prve tendencija poboljšanja; tako je bruto društveni dohodak 2002. god. opet dostigao 63 % predratnog nivoa nakon desetogodišnjeg opadanja (2000. god. je iznosio 60 %). Realan privredni rast za 2003. god. procijenjen je na 1,5 %. Između ostalog, pored visokog budžetskog deficita i velikog inostranog zaduženja inflacija i nezaposlenost su problem koji je sputavao ekonomski razvoj.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore broj lica koji su evidentirani kao nezaposleni iznosio je u novembru 2003. god. 72.544, sto je značajno smanjenje u odnosu na 2000. god. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore broj nezaposlenih lica u novembru 2003 god. iznosio je 72.544, sto je značajno smanjenje uporedjeno sa situacijom 2000. god. 2003. godine otvoreno je ukupno 25.130 novih radnih mjesta prema podacima Zavoda za zapošljavanje. Ipak, nezavisni posmatrači polaze od toga, da se u većini slučajeva radi o legalizaciji već postojećih radnih mjesta lica koja su prethodno bila zaposlena u sivom sektoru uslijed zakonskih promjena vezanim za plaćanje socijalnih doprinosa; i dalje ostaje pod znakom pitanja, da li će ti legalizovani radni odnosi biti trajni ili će zaposleni nakon kratkog vremena biti opet odjavljeni. Institut za strategiske studije navodi stopu nezaposlenih za 2002. god. u visini od 23,25 %, a za 2003. god. u visini od 21 %.

Dakle, sve u svemu može se reći da se ekonomija Crne Gore još uvijek nalazi u kritičnom stanju. Naročito zabrinjavajuća je okolnost da se kod većine nezaposlenih radi o mladim ljudima, t.j. na produktivnijim članovima društva. Prema istraživanju jednog nezavisnog instituta za istrazivanje (Research Institute for the Stratetic Study Prognosis), 70 % nezaposlenih u Crnoj Gori su mladi od 30 godina. Broj nezaposlenih koji su rođeni poslje 08.12.73. god. trenutno iznosi 29.610 prema aktuelnim podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.

Loša ekonomska situacija države odražava se i na životne uslove stanovništva. Prema podacima Ministarstva za rad i socijalno staranje trenutno 12,2 % stanovništva Crne Gore živi za manje od € 116,00 mjesečnog prihoda što je ispod apsolutne granice siromaštva. Stopa siromaštva najmanja je među domicilnim stanovništvom (9,6 %), znatno veća je među Romima (52,3%), izbjeglicama (38,8 %) i raseljenim licima ( 38,6). Ipak, mora se uzeti u obzir da Romi, izbjeglice i raseljena lica čine samo 27,5 % siromašnih u Crnoj Gori, dok su 72,5 % siromašnih domicilno stanovništvo.

Od kraja ratova na Balkanu i povratka kosovskih Albanaca na Kosovo u  Crnoj Gori još živi ukupno oko 14.000 bosanskih i hrvatskih izbjeglica kao i 18.000 osoba, koje su izbjegle sa Kosova. Pod trenutnim uslovima povratak raseljenih lica sa Kosova se ne može ostvariti. Na isti način se može računati, da se veći dio izbjeglica neće vratiti u njihovu domovinu. Iz tog razloga se naročito raseljeni dio srpskog stanovnistva trudi, da se integrise u društvo Crne Gore. Crnogorska Vlada polazi od toga, da će većina raseljenih lica kao i izbjeglica iz ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ostati u zemlji.

Jedno istraživanje koje je Help proveo o efikasnosti programa (Feasibility Study on Income Generating Activities for ECHO-Beneficiaries in Montenegro; istraživanje na webpagu od Help-a) u januaru 2001. godine pokazuje, da se mogućnosti zaposlenja i mjera samozapošljavanja gledaju kao najvažnija opcija, da se poboljša socijalna i ekonomska situacija izbjeglica i raseljenih lica.

U periodu od jula 2001. godine do januara 2002. godine Help je sprovodio jedan pilot program u okviru kojeg su se socijalno ugroženima, izbjeglicama i raseljenim licima stavila na raspolaganje faktori za proizvodnju (prosječna vrijednost po podnosiocu zahtjeva : DM 1.600,00), koja su im omogućila da kroz samostalni rad obezbjede svoje izdržavanje.

Rezultati tih mjera su bili izuzentno ohrabrajući. Pored čistog ekonomskog dobitka ovo se mora prije svega vidjeti kao odličan rezultat poboljšanja socijalnog statusa kao i sa tim povezanog većeg samopouzdanjea korisnika.Većina korisnika se angažovalo u zanatskom sektoru, uz pratnju sektora usluga i poljoprivrede. Pošto je jedan veoma veliki dio korisnika kao raseljena lica još uvijek živio u kolektivnim centrima pretežno su bile izabrane aktivnosti, koje su se mogle obavljati nezavisno od stalnog radnog mjesta.

Još jedan projekat te vrste sproveden je 2003. god. pomoću sredstava Ministarstva inostranih poslova u okviru Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu. I ta mjera završena je sa velikim uspjehom u okviru previđenog vremenskog trajanja projekta. I dalje postoji velika potražnja za tom vrstom direktne pomoći za ekonomski i socijalno ugrožena lica, a i potreba za pomoć socijalnim institucijama biće i u buduće znatna.

Takav projekat se može staviti u kontekst sa „Strategijom za razvoj i smanjenje siromaštva u Crnoj Gori“, koju je Vlada usvojila u novembru 2003. god. Ukupni troškovi za realizaciju tog plana iznose € 440 milona.

Za smanjenje siromaštva samo onih koji žive ispod apsolutne linije siromaštva (12,2 % stanovnistva Crne Gore) prema procjeni troskovi iznose € 38 miliona godišnje. Pri tome treba voditi računa o tome da za trajno poboljšanje životnih uslova u Crnoj Gori treba uzeti u obzir i veliku grupu ljudi koji žive samo nešto malo iznad linije siromaštva.

Dakle, i 2004. god. HELP cć sprovesti dalje mjere koje će omogućiti ugroženim ljudima da sebi obezbjede izvor prihoda pomoću sopstvenog rada.

Ukupno 100 porodica će dobiti sredstva za proizvodnju (masine, životinje, uređaje itd.), koja će im omogućiti da u buduće sami snose svoje troškove izdržavanja. Ciljna grupa se sastoji od izbjeglica i raseljenih lica, kao i socijalno ugroženih. Uslijed povećanja cijena proteklih godina uračunaće se faktori za proizvodnju u vrijednosti od prosječno 950,00 Eura po slučaju.

Korisnici su duzni da 15 % vrijednosti od dobijenih sredstava za proizvodnju u gotovini vrate i da se obavežu da 10 radnih sati odrade u korist projekata zajednice. Sredstva dobijena nazad od korisnika će se upotrebiti za projekte zajednice odnosno investicije u javne ustanove.

Ukupni troškovi projekta iznose € 144.000.

Oprema za domaćinstvo namijenjena za 24 porodice

:: PROJEKAT

Mon – 28 Oprema za domaćinstvo namijenjena za 24 porodice

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemačke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Decembar 2003. – Januar 2004. :: € 26.735

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Osnovna oprema za domaćinstvo namijenjena za 24 izbjegličke porodice u Podgorici kao i za 370 stanara 3 kolektivna centra u Beranama i Andrijevici…

Pomoć za prezimljavanje za 4.060 izbjeglih i raseljenih lica

:: PROJEKAT

Mon – 27 Pomoć za prezimljavanje za 4.060 izbjeglih i raseljenih lica

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemačke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Decembar 2003. – Februar 2004. :: € 142.834

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Pomoc za prezimljavanje namijenjena za 4.060 izbjegih i raseljenih lica u Crnoj Gori kao i za stanare „Ženske kuće“ u Podgorici…

Izgradnja Osnovne škole u Sukuruću kod Tuzi

:: PROJEKAT

Mon – 26 Izgradnja Osnovne škole u Sukuruću kod Tuzi

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemačke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Septembar 2003. :: € 60.000

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Osnovno školsko obrazovanje je od velikog značaja za budućnost djece kao i za budućnost države u kojoj žive. To važi za razvijene države kao što je Njemačka – ali još više za države koje se nalaze u prelaznoj fazi sa velikim ekonomskim i socijalnim problemima. Crna Gora, jedna od dvije republike Državne zajednice Srbije i Crne Gore, je takva država – podijeljena u svojoj želji za nezavisnošću – i u kojoj se ekonomski problemi čine nerješivim. Godine rata i međunarodne sankcije, dolazak izbjeglica i raseljenih lica u velikom broju, emigracija mladih i obrazovanih lica kao i prelazak sa socijalizma na ekonomski orijentisano tržište i s tim povezano ekonomsko propadanje, takođe su negativno uticali na obrazovni sistem u Crnoj Gori.

Došlo je praktično do obustava javnih investicija. Neophodne mjere za održavanje nijesu mogle da se sprovedu, tako da se jedan veliki broj škola nalazi u veoma lošem stanju. U zadnje dvije godine jedan mali broj škola je mogao da se sanira uz pomoć međunarodne podrške, između ostalog, i njemačke Vlade u okviru Pakta za Stabilnost za Jugoistočnu Evropu (HELP je u okviru projektnog partnerstva između Ulcinja i Wülfratha i Kotora i Kehl am Rheina renovirao više škola u spomenutim crnogorskim gradovima). Ipak postoji dug spisak školskih zgrada, koje bi trebalo hitno sanirati, tako da se ne može predvidjeti kada bi se mogli sprovesti samo oni najneophodniji radovi. Ali je izuzetno važno obezbijediti obrazovni sistem koji funkcioniše da bi se omladini pružila perspektiva i da bi se dobili dobro obrazovani kadrovi. Oni bi kasnije predstavljali osnovu za dalju ekonomsku obnovu.

Prema studiji UNICEF-a od decembra 2001. godine. u Crnoj Gori postoji 212 škola. Od toga su 167 osnovne škole, koje pohađaju 76.000 učenika; 31 su srednje škole, u koje idu 31.000 učenika; 7,9 % učenika moraju ići u škole, koje jos nijesu završene. Prema podacima Ministarstva za obrazovanje Crne Gore u Crnoj Gori ukupno oko 80 % škola treba hitno sanirati. Potrebna sredstva daleko prevazilaze mogućnosti Ministarstva za obrazovanje Crne Gore. Iz tog razloga studija UNICEF-a preporučuje međunarodnu pomoć za finansiranje obrazovanja u osnovnim školama.

Nacionalne manjine imaju pravo na se obrazuju na maternjem jeziku. Radi teške finansijske situacije i pored velikih potreba širom države, za škole za manjine teško je dobiti prioritet kod investicija iz javnih fondova. Iz tog razloga sredstva se nijesu dodijelila ni za školu u Sukuruću. Školu, u čijoj okolini živi oko 1.500 ljudi, pohađaju pripadnici albanske manjine. Učenici dolaze iz Tuzi (opština nedaleko od Podgorice) koja se nalazi blizu albanske granice.

Građani spomenute opštine su iz sopstvenih sredstava i uz podršku američkih organizacija IRD und CRS započeli izgradnju škole. Škola je skromna građevina sa samo dvije prostorije. Sada se grade još dvije učionice, zbornica i sanitarni čvor. Međutim, zbog nedostatka sredstava krajem 2002. godine došlo je do obustave izgradnje.

HELP želi, da se uspješno završi inicijativa i samodoprinos građana i da se obezbijede stabilni uslovi za život, kako bi porasle šanse za jednu bolju bodućnost djece. Iz tog razloga je HELP zatražio sredstva kod njemačkog Ministarstva za inostrane poslove. Sredstva su odobrena u avgustu 2003. godine. Tako su stvoreni uslovi da se osnovna škola u Sukuruću izgradi.

Najneophodniji radovi su:

• Ugradnja prozora i vrate
• Malterisanje
• Postavljanje podova (parket) i ugradnja plafona
• Keramičarski radovi
• Vrata (izunutra) i stolarski radovi
• Molersko-farbarski radovi
• Grijanje i izgradnja prostorije za grijanje
• Sanitarne instalacije
• Elektro instalacije

Za potrebne radove opredijeljeno je ukupno 60.000 €.

Izgradnja stambenog prostora od 950 m2 za srpske izbjeglice u Podgorici

:: PROJEKAT

Mon – 25 Izgradnja stambenog prostora od 950 m2 za izbjeglice u Podgorici

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemačke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Kraj 2003. :: € 413.275

U Crnoj Gori se osim 29.000 raseljenih sa Kosova još uvijek nalazi 14.418 hrvatskih i bosanskih izbjeglica. crnogorska Vlada procijenjuje da će većina raseljenih ostati u zemlji. Prema istraživanju koje je sproveo Visoki komesarijat UN za izbjeglice (UNHCR) i Komesarijat za raseljena lica u maju 2002., samo 24 posto izbjeglih je nagovijestilo da želi da se vrati. Većina izbjeglica je odlučna da želi da ostane u Crnoj Gori i u potpunosti integrišu u crnogorsko društvo. No priliv izbjeglica i raseljenih je veliki teret za javne službe u Crnoj Gori kao i njen glavni grad, gdje se mnogi od njih nadaju da će započeti nove živote.

Regionalana inicijativa za povratak Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu identifikovala je neodovoljne kapacitete za stanovanje kao jedan od ključnih problema u pronalaženju održivih riješenja za raseljenu populaciju na jugoistoku Evrope. Rješenje za ovaj problem ostaje jedan od ključnih preduslova za stabilnost u ovom regionu.

Šef Help-a Klaus Mock potpisao je zajedno sa gradonačelnikom Podgorice, dr. Miomirom Mugošom ugovor za izgradnju jedinica za stanovanje za raseljene.

Mnoge od raseljenih primili su rođaci i prijatelji i sada žive skupa u prilično teškim uslovima. Ukupno 709 osoba u Podgorici živi u takozvanim „porodičnim naseljima“. Ta naselja zapravo predstavljaju blok stanova sa jednom sobom i zajedničkim kupatilom, bez kuhinja. Naselje je prenatrpano i vrlo često, dvije ili tri generacije moraju da dijele isti prostor koji im je dodijeljen. Ovi blokovi su građani početkom 1990-tih i trebalo je da im imaju privremeni karakter do povratka izbjeglih i raseljenih nazad u svoje domove. Veliki broj tih stambenih jedinica nema čvrstu konstrukciju, što je doprinijelo pogoršanju uslova za život. U suštini se može zaključiti da su uslovi za život izbjeglica i raseljenih, naročito onih smještenih u kolektivnim centrima ispod svih standarda, odnosno bijedni.

Mjesto projekta

Uz finasijsku pomoć Ministarstva inostranih poslova Njemačke, Help će izgraditi oko 25 novih stanova za izbjegle Srbe i tako im omogućiti da se u potpunosti integrišu u lokalnu zajednicu.

Opis projekta

Izgradnja ukupno 950 metara kvadratnih prostora za život srpskih izbjeglica sa prosječnim prostorom od 38 metara kvadratnih po stanu omogućiće da ove porodice dobiju 24 do 26 novih stambenih jedinica. Vlasti opštine Podgorica su se obavezale da osiguraju zemlju na kojoj će se graditi naselje i priključenje na opštinsku infrastrukturu kao što je voda i struja. Zemlja za izgradnju se nalazi u neposrednoj blizini postojećeg naselja.

Održavanje i vlasništvo zgarda 

Lokalne vlasti u Podgorici će postati zakonski vlasnik zagrada; no oni će ipak garantovati da zagrde neće biti privatizovane u periodu od najmanje 10 godina i da će korisnici koje je odabrao Help biti u mogućnosti da žive u tim stanovima najmanje 15 godina.

Za selekciju korisnika Help će nastojati da osigura uslovnu i ekonomski održivu strukturu da bi obezbijedili održivost i izbjegli stigmatizaciju i getoizaciju izbjegličkih zgrada. Budući stanari će morati da plaćaju održavanje zgrada i stanaranu, iako će ona biti simbolična. U svakom slučaju u odabiru će primat imati osobe u potrebi. Za tu svrhu Help će sarađivati sa UNHCR-om i drugim organizacijima u cilju da provjeri da li su oni koji se prijave za stanove u mjestu porijekla dobili nazad svoju imovinu (što znači da se ne mogu kavlifikovati za dobijanje stanova preko ovog programa).

Za očekivati je da će novi stanovi biti spremni za useljenje do kraja 2003.

Unapređenje mjera za samozapošljavanje socijalno ugroženih

:: PROJEKAT

Mon – 24 Unaprjeđenje mjera za samozapošljavanje socijalno ugroženih

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemačke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

2003. :: € 100.000

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Crnogorska ekonomija je iz više razloga opterećena ogromnim problemima. Više od 40.000 ljudi radi u 350 državnih kompanija sa gubicima i 42.000 osoba rade u natrpanom vladinom sektoru. Ukupan broj radne snage na kraju 1999. je iznosio 275.000 ljudi; u oktobru 2000 više od 80.000 osoba je bilo prijavljeno na zavod za nezaspolene.  Većina nezaposlenih su žene (60 posto). Dio nezaposlenih vjerovatno je angažovan je u sivoj zoni, no studija  koja je rađena u junu 2000-te (OCHA) pokazala je da broj nezaposlenih iznosi 68.000. Budući da nije bilo ekonomskog napretka, ne može se pretpostaviti da je bilo većeg boboljšanja sistuacije od tada.

Od kraja ratova na Balkanu i povratka kosovskih Albanaca na Kosovo oko 14.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske ostalo je još uvijek u Crnoj Gori, kao i 29.000 osoba koje su napustile Kosovo. Može se pretpostvii da većina izbjeglica koji još uvijek žive u Crnoj Gori ne planiraju da se vrate u mjesta svog porijekla. Stoha mnogi od raseljnih i izbjeglih pokušavaju da se integrišu u crnogorsko društvo. I Vlada Crne Gore pretpostvalja da mnoe od uzbjeglica koji još uvijek žive na njenoj teritoriji namjeravaju tu i da ostanu.

Studija izvodljivosti koju je Help sproveo u januaru 2001  (Feasibility Study on Income Generating Activities for ECHO-Beneficiaries in Montenegro) pokazao je da su šanse za rad i aktivnosti koje donose prihod one koje se smatraju najboljim za poboljšanje socio-ekonomske sistuacije izbjeglica i raseljenih.

U periodu od jula 2001. do januara 2002. Help je implemntirao pilot projekat za aktivnosti koje donose prihod; socijlno ranjive osobe izbjeglice i raseljeni dobili su opremu (prosječna vrijendost 800 Eura) koja im je omogućila da žive od svog rada.

Rezultati ovog projekta su bili veoma ohrabrujući 256 osoba je dobilo sredstava za rad različitog tipa ( ribarsku mrežu, mašine za šivenje, i drugu opremu); na kraju 2001, ukupno 85 posto korisnika su već ostavrili prihode, a 60 posto njih je imalo profit kroz ekonomske aktivnosti koji su započeli i proširili kroz ovaj program. Ukupno 62 posto korinika je imalo neto prihod ispod 300 DM , 36 posto između 600 i 400 DM i njih 5 procenata između 400 i 500 DM mjesečno. Osim ekonomskog dobitka i poboljšanja socijalnog statusa korisnika povećan je stepen samopouzadnja što je bio dodatni izvanredan rezultata tog programa.

Najveće interesovanje korisnika je bilo za investiranje u zanatske djelatnosti, u pratnji sa uslugama i poljoprivrednom sektoru. Većina korinika koji žive kao podstanarai ili u kolektivnim centrima odabrali su aktivnosti koje ne zahtijevaju odlazak sa trajnih lokacija. Stoga, podrška aktivnosti na samooslanjanje ne predstavlja problem za eventualni povratak izbjeglica i raseljenih ( bilo koja vrsta opreme da im je osigurana ona može biti vraćena u slučaju njihovog povratka).

Help je 1. maja 2003 nastavio ovaj program sa novom fazom i uz finasijsku podršku njemčkog ministarstva inostran ih poslova , kao dio podrške njemačke Vlade Paktu stabilnosti za Jugoistočnu Evropu.

Cilj ovog programa je da se ljudi sami postaraju za sopstvene potrebe i postanu produktivni članovi društva.

Aktivnosti koje generišu prihode su sve one aktivnostisa kojima korisnici mogu prihodovati. Mogu biti neka vrsta malih radnji za opravke zanatskih dijelatnosti svih vrsta (bravar, stolar, električar) ili šivenje, robolov, poljoprivreda, proizvodnja hrane, sušenje biljaka i slično.

Odgovornost je podnosilaca prijava da definišu aktivnosti sa kojima ona/on žele da se bave. Podnosilac zahtjeva takođe mora navesti koju vrstu opreme treba za početak želejen aktivnosti.

Pomoć koju Help osigurava isključivo je u formi opreme za rad.Neće biti novačanih uplata.

Pomoć koja je predviđena ovim grantnom u prosjeku iznosi 800 Eura. Help planira da podrži ukupno 85 korisnika.

Uslovi:

Uslov za prijavljivanje imaju socijalno ranjive osobe koje imaju odgovarajuće sposobnosti da rade predložene aktivnosti i među tom grupom će se obaviti selekcija na osnovu kvaliteta biznis ideje. Prednost će biti data ljudima sa iskustvom u predloženim aktivnostima.

Posebnu prednost imaće žene koje vode domaćinstva sa djecom (do 14 godina starosti).

Korisnici moraju da slijede sljedeće obaveze:

  1. plaćanje 15 % granta u kešu ili u ratama
  2. doniranje 10 sati volonterskog rada za zajednicu ( gdje je moguće ovu socijalnu obavezu mogu ispuniti u formi donacije stvari koje korinsici proizvode sa opremom koju im je donirao Help)

Školski namještaj za Osnovnu Školu u selu Krute – Ulcinj

:: PROJEKAT

Mon – 23 Školski namještaj za Osnovnu školu u selu Krute – Ulcinj

:: DONATOR

Švajcarska agencija za razvoj i saradnju

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Oktobar 2002. :: € 4.000

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

—

Pomoć za pripremu za zimu za 2000 Roma sa Kosova

:: PROJEKAT

Mon – 22 Pomoć za pripremu za zimu za 2000 Roma sa Kosova

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemačke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Oktobar 2002. :: € 72.612

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Još od kada je Jugoslavija počela da se raspada početkom 1990-tih, rezulatat je bio ogroman broj raseljenih, usljed čega je Crna Gora postala mjesto gdje izbjegli traže utočište i azil. U pojedim je trenutcima čak 20 posto populacije u Crno Gori bile su izbjeglice i interno raseljene osobe. Za najmanju i najsiromašniju republiku bivše Jugoslavije ovo je bio teret koji nije bilo moguće nositi samostalno. Trenutno se u zemlji još uvijek nalazi 14.418 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske kao i 29.132 ljudi koje su pobjegli od sukoba na Kosovu. Dodtano uz 14.418 izbjeglica tu je još 666 osoba sa statusom „duple izbjeglice“. Riječ je o Srbima koji su prvo pobjegli iz BiH i Hrvatske na Kosovo, koji su potom morali da napuste svoje prvo mjesto azila nakon što se Vojska Jugoslavije povukla sa Kosova. Ukupno, u Crnoj Gori se sada nalazi 43.820 izbjeglica i interno raseljenih, što predstavlja 7.12 posto njene populacije.

Većina raseljnih sa Kosova koji sada žive u Crnoj Gori stigli su u periodu jun-avgust 1999. Raseljeni se u najvećoj mjeri nalaze u sjevernom, centralnom i južnom dijelu Crne Gore. Najveći dio raseljene populacije ukupno 67 posto nalazi se u centralnom dijelu, većinom Podgorici. Oko 32 posto njih se identifikuju kao Crnogorci, 25 posto kao Romi ili Egipćani , 22 procenta kao Srbi i 14 odsto kao Muslimani.

Raseljeni dominantno žive u privatnom smještaju, bilo da je riječ da su kod prijatelja, rodbine ili kao podstanari. No imajući u vidu one koji su u Crnu Goru stigli nedavno, najveći broj njih (u usporedbi sa izbjegličkom populacijom) živi u kolektivnim centrima. Osim zvaničnih kolektivnih centara formirani su i „nezvanični“ kolektivni centri. Nezvanični kolektivni centri često su primorska ljetovališta u vlasništvu firmi iz Srbije, i u njih su se raseljeni ilegalno uselili.

U svijetlu oživjelog turizma sve je veći pritisak da raseljene osobe izađu iz tih bivših turističkih resorta. Procjenjuje se sa 2.204 raseljene osobe trenutno žive u 29 zvaničnih kolektivnih centara, dok 1.049 njih živi u nepriznatim kolektivnim centrima.

Najteže uslove za život ima raseljena romska populacija. U neposrednoj blizini Podgorice, žive oko 340 porodica u barakama-u neposrednoj blizini gradske deponije smeća. Romi koji tu žive su među najranjivijom populacijom od svih u Crnoj Gori. Od prvobitno 4000 stanovnika kampa, oni su ti koji nemaju nikakve alternative. Imajući u vidu teške ekonomske uslove u Crnoj Gori, za njih su šanse za zapošljavanje praktično nikakve i time su Romi ostavljeni bez šansi da se sami brinu za sebe, naročito imajući u vidu da su većina njih bez formalnog školskog obrazovanja, a čak 80 posto njih, nepismeni!

Iz navedenih razloga Help će podržati te osobe kao i još 20 žena sa dijecom koje su tražile utočište od porodičnog nasilja u Sigurnoj ženskoj kući. Svi će biti snadbjeveni osnovnim potrebama za zimu za predstojeće mjesece. Finansijska pomoć koju je opredijelilo Ministarstvo spoljnih poslova Njemačke, dovoljna je da se kupe drva za grijanje, hrana i higijenski proizvodi.

Projekat samozapošljavanja za Rome

:: PROJEKAT

Mon – 18 Pomoć u hrani ‘Sigurnoj ženskoj kući’ u Podgorici

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemačke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Februar 2002 – Maj 2002. :: € 3.000

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

– – –

Podrška Muzičkoj školi u Ulcinju

:: PROJEKAT

Mon – 20 Podrška Muzičkoj školi u Ulcinju

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemačke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Avgust 2001. – Novembar 2002. :: € 27.000

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Ovaj projekat je dobar primjer širokog opsega pomoći koji Help pruža u Crnoj Gori. Prije tri godine, kada je Help otvorio svoju kancelariju u Crnoj Gori, ulice Ulicinja bile su pune sa desetinama hiljada raseljnih sa Kosova. Oni su se od tada vratili svojim domovima, i život u Ulcinju se vratio u normalu iako je ekonomska situacija i dalje veoma teška. Jedan od znakova normalnosti svakako je i osnivanje Muzičke škole u gradu. Škola je završena tek ove godine,  u najvećoj mjeri zahvaljući izuzetnim naporima njenog direktora. U to vrijeme Help je mogao pomoći sa kupovinom stolica za školu. Iako je osnovni namještaj za školu sada osiguran, školi fali veliki broj muzičkih instrumenta, stvari za učenje i još neke, dodatne opreme. Kroz ovaj projekat neki od  stvari koje im nedostaju biće obezbijeđene.

Help će osigurati kupovinu sljedeće opreme i instrumenata: dvije harmonike, polukoncertni piano, klasična gitara, stereo player, mix pult, mikrofoni i slično. Članovi hora će dobiti uniforme.

Projekat je razvijen u partnerstvu između njemačkog grada Wülfratha i Ulcinja.Wülrath nastavlja da pruža pomoć Ulcinju. Ovo partnerstvo je baza za podršku demokratskih struktura za stabilan razvoj ovog crnogorskog grada i otvara perpsektivu dugotrajnog prijateljstva. Ranije je HELP uspio da uradi nekoliko projekta u okviru ovog partnerstva i različite delegacije Wülfratha su posjetile Ulcinj. Prije ratova na Balkanu, najveći broj turista koji su posjećivali Ulcinj, su dolazili iz Njemačke.

Ulcinj je jedan od najstarijih gradova na Jadranskoj obali. Stari grad je formiran u V vijeku prije nove ere, a Ulcinj je smješten uz granicu sa Albanijom i njemu živi oko 24.537 ljudi. Oko 70 posto njih su etnički Albanci. Tokom rata na Kosovu, grad je obezbijedio azil za oko 30.000 kosovskih Albanaca. Danas se u gradu još uvijek nalazi oko 620 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i 996 interno raseljenih sa Kosova. U Ulcinju pravoslavno stanovništvo, te Romi i etnički Albanci žive u miru jedni sa drugima.

Novoosnovana muzička škola ima 140 đaka, na čelu škole je gospodin Jusuf Lika, visoko motivisan i energični profesor. Samo zahvaljujući njegovim neumornim naporima škola je i osnovana. Ipak, neophodni muzički instrumenti i druga oprema, ne mogu se obezbijediti niti od strane opštine, niti crnogorsko ministarstvo obrazovanja ima novca da ih kupi.

Ovaj projekat je važan za kulturni život grada kao i za zemlju. Škola organizuje koncerte klasične muzike i njeni učenici učestvuju na nacionalnim takmičenjima i drugim događajima. Saradnja sa Muzičkom školom iz Bara otvara mogućnost za interetničku komunikaciju sa nealbanskom populacijom. Imajući u vidu teške lekcije iz nedavne prošlosti, ovo je jedna od nemjerljivih vrijednosti za zemlju. Kraj događaja će biti obilježen javnim koncertom.

Izgradnja kanalizacione infrastrukture u Zagoriču i na Zlatici

PROJEKAT

Mon – 19 Izgradnja kanalizacione infrastrukture u Zagoricu i Zlatici

DONATOR

Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke

REALIZACIJA / BUDŽET

Juni 2002. – Decembar 2002. Vrijednost € 730.000

KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Imajući u vidu aktuelnu situaciju na Kosovu, povratak interno raseljene populacije ostaje politički veoma osjetljivo pitanje. Siguran povratak u njihove domove na Kosovu nije moguć. Stoga je za crnogorsko društvo veliki izazov integrisanje velikog dijela raseljene populacije Crnogorca i Srba sa Kosova kao i izbjeglih iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Crnogorska Valda procjenjuje da će većina raseljenih i izbjegliuca ostati u zemlji. U svakom slučaju, priliv izbjeglica i raseljenih predstavlja teret za javne službe Crne Gore i njihov glavni grad Podgoricu, gdje mnogi od onih koji su došli očekuju da će naći bolju budućnost i novi život.

Mnoge od raseljenih su primili rođaci ili prijatelji i sada žive skupa sa njima u prilično skučenim uslovima. Drugi su iskoristili svoje minimalne ušteđevine da počnu da grade sopstvene domove, u većini slučajeva radi se samo o jednostvnim kućama sa dvije prostorije. Većina takvih objekata nema odgovarajuću izolaciju ili valjane podove, a vrlo često nemaju ni osnovnih sanitarnih uslova i valjanih električnih instalacija. Uslovi su posebno teški u Podgorici gdje se nalazi 12.259 izbjeglih i 9.350 raseljenih osoba.

Putevi koji vode do ovih naselja su često neuslovni, blatanjavi nemogući za prilaz čak i kada padne mala količina kiše. Mnoga od tih naselja u gradskim oblastima Zagorič  i Zlatica često nemaju krova, niti odgovarajućih prozora i vrata. Gotovo da su potpuno nezaštićena od uticaja lošeg vremena. Nedostatk sanitarnih instalacija je trajna zdravstvena prijetnja po one koji žive u takvim  objektima. Osim toga septičke jame koje su stanovnici Zagoriča izgradili, ozbiljna su prijetnja za snadbijevanje pitkom vodom za oko 30.000 stanovnika Podgorice koje živi u ovom naselju, a koje je u neposrednoj blizini jednog od gradskih rezervovara sa vodom.

Uslovi za život su izuzetno loši i nemogući za human i dostojanstven život. Trajno rješenje može bti postignuto jedino kada se uslovi stanovanja u tim naseljima poprave i reguliše njihovo povezivanje na javne priključke vode, struje,  kanalizacije i ostalog. Preduslov za to je uspostavljanje sanitarnih i higijenskih uslova koji ispunjavaju potrebe svih stanovnika naselja. Od posebne je važnosti činjenica da je većina ovih kuća u Zagoriču izgrađena na javnom zemljištu bez zakonskih dozvola. U svakom slučaju budući da je riječ o izgrađenih između 500 do 700 objekata, ovaj problem je dosegao proporicije van mogućnosti samostalnog rješavanja za gradsku administraciju -a tome prodonose u politički razlozi. Administracija se sada saglasila da zakonski reguliše većinu stambenih jedinica u Zagoriču i na Zlatici pod uslovom da se naslja povezu sa gradskim kanalizacionim sistemom.

Namjera je da se izgradnjom kolektora dugoročni poboljšaju uslovi života stanovnika u Zagoriču i na Zlatici, u Podgorici, među kojima je oko 1100 raseljenih osoba sa Kosova i 700 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Ukupno oko 15.000 stanovnika u ovim pograničnim područijima moći će da odlažu otpad na odgovrajući način. Osim toga još oko 30 posto populacije u Podgorici (ukupan broj stanovnika je 170.000), koje se graniči sa Zagoričom, biće takođe zaštićeno ovim kolektorom.

Konkretno će se postići sljedeći rezultati:

  • konstrukcija glavnog kanalizacionog kolektora (3,1 km) za oblati Zagoriča i Zlatice.
  • stvaranje uslova za povezivanje kuća izbjeglica i rasljenih (kao i drugih socijalno ugroženih osoba)  sa kanalizacionim sistemom Podgorice.
  • stvaranje zakonskih uslova za legalizaciju te grupe bespravno podignutih objekta, a time i dostizanje dugoročnih uslova za stanovanje raseljenih i izbjeglica.
  • zaštita izvora vode za piće za otprilike 30 posto stanovništva.

Studija izvodljivosti

Zajedno sa početkom izgradnje kanalizaciong kolektora HELP je sa opštinskim vlastima Podgorice sproveo studiju izvodljivosti čiji je cilj da utvrdi plan za integraciju razvojnog plana za dva naselja ( unaprijeđeni opštinski projekat za Zagorič i Zlaticu). Zagorič-Zlatica unaprijeđeni projekat ima cilj regulisanje tržišta o vlasništvu zemljišta, u ta dva velika naselja u gradu, u kojem se trenutno nalazi 3000 porodica, od kojih su oko 20 posto izbjeglice i interno raseljene osobe. Projektom se kombinuje legalizacija zemljišta, poboljšanje i proširenje infrastrukture, davanje kredita za poboljšaje stambenog prostora, kao i generisanje, kako se prpcijenjuje još oko 1000 stambenih jedinica (kroz popravljanje i dogradnju)  za upotrebu lokalnih porodica u potrebi, za koji će se projektom obezbijediti građevinski materijal. U regulisanju izgleda zemljišta, projektom će se efektivno zaštiti osjetljive ekonosmke oblasti, kao što su izvori voda za piće i šume (što je trenutno narušeno zbog neregularnog načina formiranja naselja). Porodice koje budu korisnici će kupiti svoje stambene jedinice kroz utvrđenu šemu otplate. Matrijal za gradnju će biti obezbijeđen kroz kredit sa dugoročnim načnom otplate.

Njemačko ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ)

U maju 2002 BMZ je odobrrio HELP-ovu prijavu za finansiranje glavnog nalazacionog kolektora. Početak radova na izgrdanji poečtkom jula 2002 označava prve konkretne korake u normalizaciji uslova života za izbjeglice i raseljenje osobe u ovoj oblasti kao u druge stanovnike. Za nadati se da će to biti početak dobro organizovanog razvoja u ovim oblastima Podgorice.

Njemačka vlada kroz ovu finansijsku podršku pomaže male okruge koji pate od posljedica rezultata ratova na Balkanu, a gdje se preduzimaju veliki napori da se noramlizuju uslovi života njihovog stanovništva. Takođe se ovim podržava projekat koji može postati primjer za rješavnje problema stanovanja izbjeglica i raseljenih, i njihovu integraciju u sveukupno rješavanje problema stanovanja u lokalnoj zajednici.

Pomoć u hrani ‘Sigurnoj ženskoj kući’ u Podgorici

:: PROJEKAT

Mon – 18 Pomoć u hrani ‘Sigurnoj ženskoj kući’ u Podgorici

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemačke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Februar 2002 – Maj 2002. :: € 3.000

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

– – –

Program samozapošljavanja (osnivanje Reciklažnog centra)

:: PROJEKAT

Mon – 17 Program samozapošljavanja (osnivanje Reciklažnog centra)

:: DONATOR

ECHO

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Novembar 2001 – Maj 2002. :: € 150.000

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Nakon mnogo projekata sa uglavnom humanitarnim karakterom u korist interno raseljnih osoba (IDPs) prioritet se postepeno pomjerio na programe koji sadrže samo-pomoć ili na aktivnosti aktivnosti koje generišu prihode. U periodu između novembra 2001. i maja 2002. HELP je implementirao program čiji je cilj uspostavljanje sistema za sakupljanje materijala za reciklažu i povećanja kapaciteta za recikliranje. Cilj toga je bio poboljšati uslove života interno raslejnih osoba, posebno romskih porodica kroz osposbljavanje ranjivih domaćinstava da zarade i prihoduju prodajući reciklirani materijal  u reciklažnom centru u Podgorici. Program je finansirala Humanitarna pomoć Evropske komisije (ECHO).

Help je već 2001. implementiro projekat o oslanjanju na sebe (self-reliance) za ranjiva domaćinstva. Interesovanje za učešće  u tom programu je bilo veliko; dostupni resursi nijesu bili ni približno dovoljni da prihvate sve koji žele da učestvuju sa zdravim i održivim idejama. Program jeste bio fokusiran na izbjegličku i interno raseljenu populaciju u Crnoj Gori, ali  je prednost davao osobama sa formalnim obrazovanjem i stečenim znanjem zanatskih vještina.

Efekat ovoga je bio takav da su najviše uskraćeni među svim interno raseljenim osobama, bili siromašni, nezaposleni i inače neprivilegovani, a to su raseljeni Romi sa Kosova, koji jedva da su imali bilo kakakv pristup pomoći koju je Help organizovao programom  oslanjenje na sebe. Samo nekolicina onih koji su imali tražene vještine bili su prihvaćeni. Istraživanje koje je sproveo SDR (Swiss Disaster Relief, sada SDC =Swiss Agency for Develoment and Cooperation) otkrilo je da je više od 50 posto glava romskih interno raseljnih porodica ili bez škole ili sa nekompletno završenim osnovnim obrazovanjem ( i iz to razloga je je Help takođe obezbijedio pomoć za štampanje bukvara za romsku djecu).

Program samozapošljavanja za izbjeglice i socijelne slučajeve

:: PROJEKAT

Mon – 16 Program samozaposljavanja za izbjeglice i socijelne slucajeve

:: DONATOR

ECHO

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Juli 2001 – Januar 2002. :: € 325.000

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

– Brane Mitroviæ

roðen je 1966. u Banja Luci (BiH). Brane ima suprugu i dvoje djece. Po struci je konobar, meðutim, kada je stigao u Bar 1996. poèeo je da radi kao mašinbravar. Do dobijanja mašine MAKITA XR 5001 C, radio je za druge ili sa pozajmljenim alatom. Sada radi samostalno i sav prihod zadržava za sebe i svoju porodicu. „Ova snažna mašina je sa par poslova isplatila svoju cijenu.“ Brane je prezadovoljan. Po pozivu preureðuje prostorije, poslovne prostore, stanove i objekte kojima vlasnici nijesu zadovoljni ili im pak ne odgovara namjena. Vrijedno radi, a uvijek sa dozom zdravog humora.

– Borivoje Lekiæ

je iz rodnog Sarajeva, (BiH), 1992. godine došao u Ulcinj. On, njegova supruga i tri kæeri pokušavaju da iz biljaka izvuku svoju kaplju života i pretoèe je u lijek, tinkturu, mast ili pak èaj. Boro Lekiæ preraðuje biljke uz devizu „povratak prirodi“. Njihovi proizvodi poznati su èak i van Crne Gore. Najtraženije u paleti proizvoda su èajne mješavine, melemi, kreme, losioni i tinkture. Ukupno ima 69 proizvoda, a po narudžbini rade i èajeve. Boro je od svoje bake nauèio ovaj posao, a po struci je profesor organske hemije. Preduzimljiva porodica Lekiæ uspijeva da i nas i sebe vrati prirodi.

– Joško Olujiæ

je iz Obrovca (Hrvatska). Živi sa šestoèlanom porodicom u baraci. Radi kao automehanièar. Dolaskom u Bar Joško je radio kod privatnika nekoliko mjeseci. Vec skoro šest godina radi samostalno u radionici koju je sam osposobio. Pomoæ pružena u okviru ovog projekta sastoji se od aparata za autogeno zavarivanje, kompresora, velike i male brusilice i male busilice. Ranije nije posjedovao taj alat tako da je èesto odbijao poslove koji su zahtijevali njihovu upotrebu. Inaèe, Joško je struènjak za automehaniku. Ono sto odlikuje Joška Olujiæa je izuzetna skromnost, ali i izuzetno poznavanje ovog posla.

– Zorica Popoviæ

je iz Deèana, Kosovo. Po obrazovanju ekonomista, dinamièna zena, koja pokazuje šta sve neko sa preduzetnièkim duhom može postiæi. Ni jedan posao nije previše naporan za nju i uspijeva da obezbjedi sredstva za život radeæi raznorazne poslove. Uzgaja 15 prasiæa koje je dobila od HELP-a i njihovom prodajom obližnjim restoranima, poslije nekog vremena, ostvariæe prilièno veliki profit. Na taj naèin izdržava svoju osmoèlanu porodicu, koja živi u kolektivnom centru LAHOR. Veoma je sreæna zbog ukazanog povjerenja i zna da æe njen rad obezbjediti njenoj familiji šansu za buduænost. Zorica planira da razvije posao uzgoja i distribucije svinja i prasadi.

– Suad Šaboviæ

je rodom iz Peæi (Kosovo). Trenutno je sa svojom porodicom nastanjen u Sutomoru. Prije tri godine nemiri na Kosovu u potpunosti su promijenili život njegove familije i bili su prinuðeni da napuste svoj rodni grad. Po dolasku iz Peæi u Sutomore, Suad, koji je vise od 20 godina radio kao zubotehnièar, zaposlio se kao konobar u lokalnom kafiæu. To je bio jedini naèin da zaradi za životne troškove svoje porodice. Oprema koju su obezbjedili ECHO i HELP omoguæila je ovom mladom, vrijednom èovjeku da se vrati svom poslu. Suad je nastavio da se bavi zubnom protetikom i to vrlo uspješno. Uzgred budi reèeno, ovaj posao Suad Šaboviæ obavlja bez greške i izvanredno.

Opravke u kolektivnim centrima i privatnom smjestaju

Mon – 15 Opravke u kolektivnim centrima i privatnom smjestaju

:: DONATOR

ECHO

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Juli 2001 – Decembar 2001. :: € 325.000

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

—

Opravka Kulturnog centra u Kotoru i OS u Risnu

:: PROJEKAT

Mon – 14 Opravka Kulturnog centra u Kotoru i OS u Risnu

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemacke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Mart 2001 – Septembar 2001. :: 94.250 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

—

Opravka Osnovne skole i Narodne biblioteke u Ulcinju

:: PROJEKAT

Mon – 13 Opravka Osnovne skole i Narodne biblioteke u Ulcinju

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemacke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Mart 2001 – Septembar 2001. :: 87.500 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

—

Rekonstrukcija male planinske seoske skole

:: PROJEKAT

Mon – 07 Rekonstrukcija male planinske seoske skole

:: DONATOR

Privatni sektor

:: REALIZACIJA / BUDŽET

April 2000. – Juni 2000. :: 5.000 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

—

Pomoc u preseljenju izbjeglica i socijalnih slucajeva

:: PROJEKAT

Mon – 12 Pomoc u preseljenju izbjeglica i socijalnih slucajeva

:: DONATOR

ECHO

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Januar 2001 – Juni 2001. :: 1.350.000 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

—

Popravka kuća u kolektivnim centrima i privatnih kuća

:: PROJEKAT

Mon – 11 Popravka kuća u kolektivnim centrima i privatnih kuća

:: DONATOR

ECHO

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Januar 2001 – Juni 2001. :: 425.000 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

—

Opravka 6 (sest) vrtica u Kotoru

:: PROJEKAT

Mon – 10 Opravka 6 (sest) vrtica u Kotoru

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemacke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Juli 2001 – Novembar 2001. :: 60.000 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

—

Obnova Srednje skole u Ulcinju

:: PROJEKAT

Mon – 09 Obnova Srednje skole u Ulcinju

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemacke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Juli 2000. – Novembar 2000. :: 56.250 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

—

Pomoc u preseljenju izbjeglica i socijalnih slučaja

:: PROJEKAT

Mon – 08 Pomoc u preseljenju izbjeglica i socijalnih slucaja

:: DONATOR

ECHO

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Maj 2000. – Decembar 2000. :: 550.000 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

—

Repair of 2 Elementary Schools in Kotor

: PROJEKAT

Mon – 06 Obnova dvije Osnovne skole u Kotor

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemacke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

April 2000. – Juni 2000. :: 87.000 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

—

Obroci za učenike u vrtićima

:: PROJEKAT

Mon – 05 Obroci za učenike u vrtićima

:: DONATOR

:: REALIZACIJA / BUDŽET

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

—

Program pomoći u hrani, distribucija paketa hrane za raseljena lica

:: PROJEKAT

Mon – 04 Program pomoci u hrani, distribucija paketa hrane za raseljena lica

:: DONATOR

Ministarstvo inostranih poslova Savezne Republike Njemacke

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Novembar 1999. – Februar 2000. :: 71.250 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

—

Program pomoći u hrani – hrana za vrtiće i škole

:: PROJEKAT

Mon – 03 Program pomoci u hrani – hrana za vrtice i skole

:: DONATOR

ARCOBALENO

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Novembar 1999. – Juni 2000. :: 60.000 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

—

Pomoć u preseljenju izbjeglica i socijalnih slučajeva u CG

:: PROJEKAT

Mon – 02 Pomoc u preseljenju izbjeglica i socijalnih slucajeva u CG

:: DONATOR

ECHO

:: REALIZACIJA / BUDŽET

Novembar 1999. – Maj 2000. :: 590.000 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

—

Pomoc u preseljenju osoba – program pomoci u hrani

:: PROJEKAT

Mon – 01 Pomoc u preseljenju osoba – program pomoci u hrani

:: DONATOR

ECHO

:: REALIZACIJA / BUDŽET

April 1999. – Oktobar 1999. :: 250.000 EUR

:: KRATKO PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

—