Arhiva novosti 2022 – Help Montenegro

Dejvid i Kiko su nas za Novu godinu odveli u Bijelu

28. 12. 2022

Kao Help-ov medijator za socijalnu i dječju zaštitu svakodnevno brine i radi sa romskom i egipćanskom (RE) djecom, ali za novogodišnje praznike sa svojim drugom Kikom, odveo nas je u Dječji dom Mladost u Bijeloj, gdje su njih dvojica odrastali.

Medijator Dejvid Sejdović animirao je i Help i Kancelariju za RE populaciju Glavnog grada Podgorica u kojoj je angažovan, a Kriste Sokoli –Kiko kotorsku opštinu u kojoj živi i radi, da simboličnim poklonima obradujemo mališane koji, kao i njih dvojica nekad, djetinjstvo provode u domu u Bijeloj.

Djevid je, prije dijeljanja poklona predstavio djeci sebe, Kika, šeficu Kancelarije za RE populaciju Glavnog grada Hristinu Laban i nas iz Help-a, pa smo svi skupa malo razgovarali, družili se i malo pjevali ….

Vrata Dječjeg doma u Bijeloj u utorak su bila otvorena za sve koji su željeli da dođu, donesu poklone i obraduju štićenike ove javne ustanove.

Tako su u novogodišnju posjetu došli i neki od penzionisanih radnika doma, koji su se posebno srdačno pozdravili i ispričali sa Djevidom i Kikom, evocirajući uspomene na period kada su i njih dvojica odrastali u ovoj ustanovi.

Među posjetiteljima doma bio je i ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, koji je imao prilike da upozna Djevida i drugog Help-ovog medijatora Ibrahima Tatarija, te polaznika obuke za medijatore, umjetnika Slobodana Boba Lalovića.

Tender Br. P-MNE-MNE171-22-23-DZD2

Tender P-MNE-MNE171-22-23-DZD2

NJEMAČKA NEVLADINA ORGANIZACIJA

Help-Hilfe zur Selbsthilfe

OGLAŠAVA NADMETANJE U PRIKUPLJANJU PONUDA ZA:

IZBOR DOBAVLJAČA ZA PUTNIČKI AUTOMOBIL

REF. Br. P-MNE-MNE171-22-23-DZD2

Učešće u nadmetanju mogu uzeti sva pravna lica koja su registrovana i protiv kojih se ne vodi sudski postupak.

Tenderska dokumentacija se može preuzeti registracijom na web sajtu – TENDERI

Vrtić u Beranama primjer uspješne inkluzije RE djece

22. 12. 2022

„Djeca ne poznaju i ne prave razlike, već odrasli“, kaže Marina Gojković direktorica vrtića „Radmila Nedić“ u Beranama, gdje su veoma uspješno, kako kaže, prvi u Crnoj Gori, priminijeli inkluzivan model – u kojem su predškolska djeca iz romsko-egipćanske (RE) populacije u grupama zajedno sa djecom iz većinske populacije i uče prve korake ka socijalizaciji i spremaju se za polazak u školu.

RE djeca su se, i pored jezičke barijere, veoma brzo prilagodila i uspostavila dobar kontakt sa svojim vršnjacima, naglasila je direktorica Gojković, koja sa svojim kolegama ulaže napore da se omogući da što veći broj djece iz RE populacije redovno pohađa gradsko obdanište.

Javna predškolska ustanova „Radmila Nedić“ ugostila nas je u srijedu, zajedno sa ministrom rada i socijalnog staranja Admirom Adrovićem, predsjednikom Opštine Berane, Vukom Todorovićem, te donatorima iz humanitirane organizacije Crkve Isusa Hrista Svetaca posljednjih dana (Church of Jesus Christ of Latter-day Saints) Harijem i Debi Draper (Harry & Debbie). Help je uz pomoć ove crkve obezbijedio za Novu godinu pomoć/poklone za RE djecu u Beranama: čizme, kape, rukavice i druge poklone koje su gosti podijelili RE mališanima.

Prije dijeljenja poklona prisustni, među kojima su bili i RE medijator za obrazovanje Sultan Beća, te učitelj Nikola Raičević, koji su članovi NVO „Udruženje za podršku RE populaciji“ su razgovarali o tome kako su uspješnom saradnjom svih institucija na lokalnom nivou i nevladinih organizacija, uspjeli da obezbijede da djeca iz RE populacije pohađaju predškolsko obrazovanje.

Kako su istakli, ključno je bilo obezbijediti transport za djecu iz RE naselja Talum i Riversajd. Tu im je u pomoć priskočila Osnovna škola „Radomir Mitrović“ koja ima kombi koji prevozi RE djecu u školu, a koji im je takođe donirao Help kroz prethodne projekte.

Ministar Adrović, posebno se zahvalio Help-u na podršci i saradnji na ovom i drugim projektima na kojima u kontinuitetu sarađujemo u cilju poboljšanja položaja RE populacije i drugih ranjivih kategorija. Zahvalnost su iskazali i predstavnici Udruženja za podršku RE populacije, a medijator Sultan Beća je podsjetio da je Help u Crnoj Gori još 2014., uveo institut RE medijatora, zahvaljući čemu je i on prošao obuku koja mu je omogućila da aktivno radi na poboljšanju položaja svoje zajednice.

Tokom susreta razgovaralo se i o posljedicama devastirajućih poplava koje su prošle sedmice ostavile teške posljedice u RE naseljima Talum i Riversajd. Predsjednik Opštine Berane, Todorović je sa ministrom Adrovićem i predstavnicima RE zajednice nakon toga otišao na sastanak u Opštinu čija je tema bila kako efikasnije i trajnije riješiti sve češći problem poplava u dva romska naselja.

Berane uz Podgoricu i Nikšić ima najbrojniju RE populaciju u Crnoj Gori. Naime, osim domicilnih Roma i Egipćana od 1999. u Crnoj Gori živi i veliki broj raseljenih pripadnika ove zajednice sa Kosova.

Mi smo se pak sa donatorima iz humaniarne organizacije Crkve Isusa Hrista Svetaca posljednjih dana uputili u OŠ „Radomir Mitrović“ gdje smo predali još jednu donaciju – gumene čizme za učenike RE populacije kojih u ovoj školi ima ukupno 153 -toro.

Direktor Aleksandar Vujović zahvalio se na ovoj praktičnoj, a veoma važoj donaciji, kao i za prethodne u školskom priboru koje je Help-obezbđivao za njihove RE učenike.

Drugu beransku OŠ „Vuk Karadžić“ pohađa 42 RE djece i za njih smo takođe obezbijedili gumene čizme.

Potom smo obišli poplavljena RE naselja Talum i Riversajd. Mještani, od kojih su mnogi ostali bez svega što su imali, pokazali su nam kako izgledaju njihovi devastirani domovi.

Help je u saradnji sa gospođom i gospodinom Daper u naselju Riversajd podijelio higijenske pakete za svih 42 porodice, a jedan broj paketa podijeljen je i poplavom najugroženijim porodicama u naselju Talum.

U cilju sprječavanja širenja epidemije nakon poplava Help-ova mentorka u Beranama, Danijela Armuš organizovala i radionicu na kojoj je instrukcije građanima, kako da se zaštite dala dr. Marijana Ćulafić.

Help je Javnom komunalnom preduzeću u Beranama, za distribuiranje u RE naseljima u tom gradu isporučio i 20 velikih metalnih kontejnera kao i 85 plastičnih kanti sa odlaganje otpada za javnu upotrebu.

Nastavak časova jezika za ukrajinske izbjeglice kroz novi projekat

9.12.2022

Help će nastaviti sa podrškom za ukrajinske izbjeglice u Crnoj Gori, između ostalog i tako što će u narednih šest mjeseci obezbijediti nastavak časova jezika u Budvi i Podgorici.

Projektom „Podrška integraciji ranjivih zajednica u Crnoj Gori sa časovima jezika“ biće obuhvaćeni i predstavnici romske i egipćanske (RE) populacije. Novac za ovaj projekat, oko 19.000 Eura, obezbijedila je belgijska Fondacija kralj Baudin (King Baudouin Foundation).

Help je u saradnji sa ukrajinskom organizacijom „Dobro djelo“ u prethodnom projektu za pomoć izbjeglicama u Crnoj Gori, kao jedan od važnih segmenata identifikovao učenje crnogorskog jezika radi lakšeg snalaženja i adaptacije na novi sredinu, stoga ćemo nastaviti sa podrškom za časove jezika i u narednih šest mjeseci.

Veliko interesovanje za učenje jezika iskazali su i djeca, od kojih su mnogi školovanje nastavili u Crnoj Gori, ali i odrasli, kojima će poznavanje jezika olakšati i svakodnevnu komunikaciju ai i eventulano traženje zaposlenja.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Crnoj Gori trenutno boravi oko 9000 osoba, koji su spas od ruske agresije na Ukrajinu, koja je počela 24. februara, potražili ovdje. Većina njih je smještena na crnogorskoj obali i u Podgorici, pa će se časovi jezika kao i u prethodnom periodu oragnizovati u Budvi i Glavnom gradu.

Osim podrške ukrajinskim izbjeglicama, u okviru ovog projekta predviđeni su i časovi jezika za pripadnike RE populacije.

U periodu od 23 godine, koliko Help djeluje u Crnoj Gori, kontinuirana podrška za R0me i Egipćane, kao jednu od najugoženijih, ako ne i najugrožniju zajednicu u Crnoj Gori, konstantna je, kroz različite segmente pomoći, čiji je cilj izlazak iz siromašatva, ekonomsko i socijalno osnaživanje i ravnopravno uključivanje u društvene tokove.

U temelju tih napora je obrazovanje, kao ključ za poboljšanje socijalno-ekonomskog položaja RE populacije, naročito mladih i žena, stoga će u okviru ovog projekta na šest mjeseci biti organizovani časovi jezika i za RE zajednicu.

Ukrajinski centar otvoren u Budvi uz podršku Help-a

22. 11. 2022

U Budvi je sinoć (21.11) ambasador Ukrajine u Crnoj Gori, gospodin Oleh Herasymenko, otvorio još jedan izbjeglički centar, uz podršku Help-a. Od početka agresije Rusije na Ukrajinu, 24. februara, u Crnu Goru je do sad pristiglo oko 9000 ukrajinskih izbjeglica i jedna od većih zajednica smještena je u Budvi.

Ambasador Herasymenko je zahvalio regionalnom koordinatoru Help-a, Klausu Mocku, na pomoći koju Help u kontinutetu pruža ukrajinskom narodu, koji je utočište od rata potražio u Crnoj Gori.

Posebno je istakao podršku za otvaranje ukrajinskih centara u Herceg-Novom i Baru, ali i drugih vidova podrške koju je Help, zahvaljujući mreži njemačkih humanitarnih organizacija a – Aktion Deutschland Hilft, pružao u proteklih skoro 10 mjeseci.

Najveći broj ukrajinskih izbjeglica smješten je u Podgorici i gradovima na crnogorskom primorju i Help je u koordinaciji sa ukrajinskom organizacijom Dobro djelo, za ove ljude obezbjeđivao različitu vrstu pomoći: pakete hrane i higijene, šest ljetnjih kampova za djecu, časove jezika za djecu i odrasle u Podgorici i Budvi, časove tenisa za djecu u Podgorici i košarke u Budvi, školski pribor, sportske rekvizite i dječju odjeću.

Kako je rekao ambasador, podrška Help-a je od neprocjenjivog značaja za funcionisanje ukrajinske izbjegličke zajednice u Crnoj Gori, u teškim kolosnostima koje su ove ljude najterali da napuste sboje domove, izražavajući nadu se da će se saradnja nastaviti.

Regionalni koordinator Help-a, Klaus Mock je naglasio da Help osim u Crnoj Gori pomoć ukrajinskim izbjeglicama i u svim drugim državama gdje njemačka humanitarno razvojna organizacija djeluje, uključujući i samoj Ukrajini.

Posjetioci su na otvaranju centra u Budvi imali priliku da pogledaju izložbu slika ukrajinske djece o svojoj domovini.

#WeStandWithUkraina

Ministar Lalošević primio tri mlade romske džudistkinje

16.11. 2022

Saopštenje Ministarstva sporta i mladih Crne Gore :

Ministar sporta i mladih, Vasilije Lalošević i direktor Direktorata za sport, Zoran Jojić, ugostili su tri mlade džudistkinje, članice džudo kluba „Milenijum“, Sabinu Ramadanović, Moniku Ramadanović i Leontinu Ramadanović, koje zajedno već broje oko 80 medalja u zemlji i inostranstvu.

Sastanku su prisustvovale i predstavnice Help-a, njemačke nevladine organizacije, koja djeluje već 23 godine u Crnoj Gori i bavi se inkluzijom romske populacije, Biljana Jovićević i Dijana Anđelić.

Predstavnice Help-a upoznale su ministra Laloševića sa uspjesima mladih džudistkinja, a predstavnici Ministarstva sporta i mladih su najavili saradnju sa Džudo savezom Crne Gore i Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, a sve u cilju pomoći sestrama Ramadanović.“

Romska i egipćanska djeca u Pljevljima dobila školski pribor i igračke za vrtić

10. 11. 2022

Help je juče, u srijedu, u Pljevljima podijelio paketiće školskog pribora za romsko-egipćansku djecu u ovom gradu na sjeveru Crne Gore, kao i materijal i igračke za djecu predškolskog uzrasta koja pohađaju obdanište.

Poklone su podijelili Help-ovi medijatori i predstavnica Sekretarijata za društvene djelatnosti u Opštini Pljevlja, Danijela Nenadić.

Pomoć koju je Help obezbijedio uz podršku mreže njemačkih humanitarnih organaizacija za brzo djelovanje u katastrofama – Aktion Deutschland Hilft (ADH) u skladu je sa našim kontinuiranim radom na podršci RE zajednici u Crnoj Gori na poboljšanju socijalno-ekonomsog statusa, obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, ove najranjivije kategorije crnogorskog društva, prema kojoj postoji i veliki stepen diskriminacije.

Prošlog mjeseca, Help je za najugroženije pripadnike RE populacije u Pljevljima, u saradnji sa Crvenim krstom, podijelio i 30 paketa hrane.

Crna Gora uvodi prve RE medijatore u službama na lokalnom nivou

4.11.2022.

Institut romsko-egipćanskih RE medijatora, pokazao se u regionu Zapadnog Balkana kao jedan od najuspješnijih modela, kojim se ovoj zajednici omogućava lakši i brži pristup osnovnim pravima na lokalnom nivou, te je sada na državnim organima Crne Gore da odrade svoj dio posla, odnosno sistematizuju poziciju medijatora u lokalnim službama – zaključeno je na dvodnevnoj Međunarodnoj konferenciji koju je Help organizovao povodom zavšetka projekta “Socijalna inkluzija RE populacije posredstvom saradnika u socijalnoj inkluziji – RE Medijatori”.

Od predstavnika državnih institucija Crne Gore i ovom smo prilikom dobili uvjeravanja da se radi na uvođenju pozicije RE medijatora u službe na lokalnom nivou. Kako je rekla predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja, Budimirka Đukanović sistematizacija pozicije RE medijatora uvodi se u tri crnogorske opštine Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju, a u planu je i za Ulcinj i Bar.

Đukanović je naglasila, da je na osnovu dugogodišnjeg iskustva i saradnje sa Help-ovom medijatorima prepoznat značaj ovog modela za poboljšenje uključenosti i položaj RE zajednice u crnogorsko društvo, ali je preporučila i da ubuduće treba raditi na poboljšanju kvaliteta formalnog obrazovanja RE medijatora.

Načelnik u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Ramiz Šahman predočio je da je plan da Crna Gora do kraja 2023 sistematizuje 20 pozicija za RE medijatore.

U proteklih godinu dana Help-ovi medijatori su, prema projektu koji je finansirala Evropska unija, kroz program EU i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu, u 11 crnogorskih opština imala raspoređene, obučene i sertifikovane RE medijatore u zavodima za zapošljavanje, centrima za socijalni rad i domovima zdravlja, koji su pomagali građanima iz romsko-egipćanske zajednice lakše ostvarivanje osnovnih prava.

Dok se čeka da, kako je najavljeno, država sada odradi svoj dio posla, Help je po završetku ovog projekta, a uz podršku njemačke Vlade, odlučio da zadrži jedan broj medijatora da RE populacija

koja je prepoznala značaj medijatora, ne izgubi kontinuitet i nastavi lakše da ostvaruje prava iz lokalnih servisa koje država obezbjeđuje svim građanima.

Predstavnici EU više su puta naglasili da su RE medijatori ili posrednici za socijalnu inkluziju jedan od najuspješnijih projekata koje je Brisel finansirao na Zapadnom Balkanu, a i preporuke da i Crna Gora uvede ovaj institut u svoj sistem, nalaze se posljednjim Izvještajima o napretku Crne Gore na putu ka EU.

RE medijatori su u različitim formama uvedeni u sistem lokalnih institucija u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, mada ni tamo procesi nijesu do kraja okončani, predočili su predstavnici ovih zemalja koji su tokom dvodnevne konferencije iznijeli svoja iskustva, prednosti rada RE medijatora ili koordinatora za RE zajednice ali i državne službe u ove dvije države.

Predstavnik Ministarstva zdravlja Srbije, Dragan Đorđević rekao je, da su socijalni medijatori najbolje realizovani program u Srbiji iz Dekade Roma za prošlu deceniju. Iako u toj zemlji pozicija RE medijatora nije sistematizovana, oni još od 2008., imaju budžetsku liniju iz koje se finansiraju, prije svega RE zdravstvene medijatorke. Srbija ima Asocijaciju zdravstvenih medijatorki koje su do danas raspoređene u 70 od 173 opštine u Srbiji.

Kako je rekla predsjednica Asocijacije, Svetlana Ilić, oni su prioritet dali ženama medijatorkama, jer je cilj bio poboljšati zdravstvenu situaciju prije svega RE žena, pa su medijatorke lakše i brže zadobijale povjerenje zajednice, a na neki način i same postale model za Romkinje.

Osman Balić iz YUROM Centra je ukazao da treba raditi na podizanju nivoa profesionalizacije pozicije medijatora te predložio da se ovo zvanje uskladi sa kodifikacijom koja za ovu profesiju postoji u Međunarodnoj organizaciji rada. On, ali i drugi učesnici panela, posebno predstavnici domaćih institucija u kojima su Help-ovi medijatori radili, sugerisali su da nije nužno profesiju medijatora vezati samo za RE populaciju, već za sve ranjive kategorije kojima je dodatna pomoć potrebna.

Balić je naglasio da je jako važno da se tokom rada medijatora sakupljaju podaci i rade analize koje će lako dokazati korist i isplativost rada medijatora, sa stanovišta društvene i ekonomske dobiti ali i sa stanovišta ljudskih prava.

Nadir Redžepi iz Inicijative za socijalne promjene – InSoC iz Sjeverne Makedonije, ukazao je da u početku implementacije ovog projekta u njegovoj zemlji postojao prilično veliki otpor, ali da su uz pomoć međunarodnih organizacija i RIC-a (Romski informativnih centara) RE medijatori uspjeli da postignu značajne rezultate u obrazovanju i podizanju nivoa zdravstvenih usluga kod Roma u Sjevernoj Makedoniji. Stabilno finansiranje međutim, kako je ukazao još uvijek je značajan problem i zavisi od političke volje. Kako je naveo Redžepi, od 2016. do 2021. godine 18 puta je mijenjan pravilnik o sistematizaciji ove pozicije.

Partneri Help-u u realizaciji projekta RE medijatora, koji finansira EU sa Vladom Crne Gore, su bili Glavni grad Podgorica i opštine Berane i Ulcinj. Jetmir Muja iz Opštine Ulcinj, ukazao je da je rad Help-ovih medijatora u proteklih godinu dana i podaci koje su im dostavili, značajno uticali na novi lokalni Akcioni plan za Rome i Egipćane, kao i za povećanje budžetskih planova opštine za socijalna davanja i inkluziju.

Osim o značaju RE medijatora, dan uoči Međunarodnog dana romskog jezika razgovarano je o značaju romskog jezika za bolju uključenost Roma u većinsku populaciju. Sagovornici su istakli da bi omogućavanje školovanja romske djece na maternjem jeziku, paralelno sa službenim, bez dileme povećalo šanse za bolju socijalnu inkluziju.

Takođe su podsjetili da su Romi jedina zajednica u Crnoj Gori koja nema mogućnost da koristi svoje Ustavom i međunarodnim konvencijima garantovano pravo na upotrebu sopstvenog jezika. Retorički, naglašava Elvis Beriša iz organizacije mladih “Koračajmo zajedno Phiren Amenca” država iskazuje volju da omogući građanima uživanje tog prava, ali se iz raznih formalnih razloga kasni sa ispunjavanjem ovog važnog sredstva za pomociju obrazovanja, kulture i istorije naših sugrađana romske nacionalnosti.

Poseban gost konferencije na temu romskog jezika bio je pjesnik Ruždija Sejdović, rođen u Crnoj Gori, koji živi i radi u Njemačkoj i koji je u toj zemlji medijator za obrazovanje i jezik, a koji je predstavio njemački model kojim je romskoj djeci u toj zemlji kao i svim drugima omogućeno obrazovanje i na maternjem jeziku.

RE medijatori desna ruka zajednice i institucija

Na državi Crnoj Gori i njenim instutucijima je da valorozuju znanje i iskustvo romsko-egipćanskih (RE) medijatora kroz sistematizaciju pozicije medijatora u zdravstvu, zapošljavanju i socijalnom staranju, zaključeno je na okupljanju Nacionalne mreže medijatora održanom u Petrovcu.

U proteklih godinu dana Help-ovi medijatori su nakon sticanja stručnih sertifikata dali sve od sebe da steknu povjerenje i lakalnih institucija, u kojima su radili kao posrednici, ali i u samoj RE zajednici, koja ih je prepoznala kao most ka lakšem i bržem ostvarivanju svojih prava.

Zajednički je konstatovano da su u 11 opština u proteklom periodu uspjeli da postanu desna ruka i institucijima i zajednici.

Nakon dvodnevnog sumiranja rezultata rada romsko-egipćanskih (RE) medijatora u proteklih godinu dana, njihova Help-ova mentorica, Danijela Armuš kaže da je ponosna na ove mlade ljude koji su pokazali koliko su spremni da pomognu i svojoj zajednici i institucijama kao što su zavodi

RE medijatori ili posrednici/saradnici za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana jedan su od najuspješnijih projekata koje je EU finansirala na zapadnom Balkanu i sada je došao red i na Crnu Goru, da u okviru ispunjavanja evropskih standarda, usvoji instutut RE medijatora radi lakšeg uključivanja RE populacije u društvene tokove i efikasnijeg ostvarivanja osnovnih prava koje država nudi ovoj socijalno i ekonomski najugoženijoj kategoriji građana. Sistematizacija pozicije medijatora u institucije/javne službe na lokalnom nivou nalazi se i u Preporukama EK za Crnu Goru, kao i državnoj Strategiji za socijalnu inkluziju Roma do 2025.

Help, u saradnji sa partnerima, Glavnim gradom – Podgoricom i opštinama Berane i Ulcinj, realizuje projekat “Socijalno uključivanje Roma/Romkina i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju”, kroz koji su obučena 43 medijatora/ke u socijalnoj inkluziji.

Korisnik projekta je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, a ukupno 34 Help-ova medijatora radi od oktobra 2021., na period od 12 mjeseci do polovine oktobra 2022 i to : 13 u oblasti socijalne zaštite, 11 u oblasti zapošljavanja i 10 u oblasti zdravstvene zaštite. Projekat finansira u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu, a realizuje u 11 opština.

U nastavku fotografije sa dvodnevnog skupa Nacionalne mreže medijatora održanog u Petrovcu 6. i 7. oktobra 2022.

Help-ova podrška za ulaganje u mlade IT stručnjake u Crnoj Gori

4.10 . 2022

Radojka Poleksić je završila Prirodno matematički fakultet na Univerzitetu Crne Gore (PMF) na smjeru matemetika i računarske nauke. Radojku je kao mladog svršenog studenta u Help-ov program obuke uz rad u okviru prijekta ‘Socijalno-ekonomsko osnaživanje u regionu zapadnog Balkana“ koje finansira njemačka Vlada, uključila Milica Radunović iz ljudskih resursa (HR) Finagate IT kopanije.

Poleksić kaže da joj je ovo bila savršena prilika za profesionalno usavršavanje:

“Ja sam prezadovoljna a nadam se da su i oni zadovoljni sa mnom. Klasično obrazovanje mi je uglavnom pružilo teorijska znanja, i nijesmo imali prilike da se na studijama bavimo ovakvim praktičnim stvarima koji su potrebne za rad u ovoj struci. Ovdje se direktno radi na projektima uz mentora koji sve provjeri, pogleda i od kojeg dobijemo kritike kako i šta treba izmijeniti, a to znači puno u smislu brzine rada, kao i kojim tempom se usvajaju ta nova znanja. Izuzetno sam zadovoljna i voljela bih da i nakon obuke ostanem ovdje”.

Na pitanje, da li preporučuje ovakvu vrstu obuke mladim talentovanim ljudima po završetku klasičnog obrazovanja, koji svoju budućnost vide u IT sektoru Radojka Poleksić odgovara potvrdno:

“Definitivno, po završetku klasičnog obrazovanja, koje je temlj, moramo proći kroz ovakvu vrstu treninga da bismo naučili šta se od nas očekuje u ovom poslu. Preporučila bih svim mojim vršnjacima, da se angažuju u ovakvim projektima, kad god se ukaže prilika. Ovdje nam je omogućeno da radimo na najsavremenijim programima i tehnologijima koje postoje, kao i da nas obučavaju najbolji ljudi iz te oblasti, od kojih se puno toga može naučiti”.

Milica Radunović iz HR -a Finageta, kaže su ovakvi programi neophodni i su kao IT kompanija voma rado učestvovali u ovakvom projektu, jer ima višestruke koristi, te se nadaju da će ih biti i u ubuduće. Korisnica programa obuke uz rad Radojka Poleksić kod njih ima perspektivu.

“Mi bismo sami nudili mladim ljudima da po završetku školovanja dođu na obuku kod nas, i da ih kasnije zadržimo. Mi smo sa Radojkom apsolutno zadovoljni, nadam se da joj pružamo dovoljno znanja i mogućnosti da može da iskoristi sve vještine koje je stekla i koje će tek sticati. I sigurno bismo je zadržali i bez ovog programa, jer se pokazala sjajna”, kaže Radunović.

Objašnjava kako inače ide njihov proces regrutovanja mladih talenata:

“Uglavnom ili kontaktiramo ljude sa fakulteta da nam daju preporuke za neke mlade ljude koji su se dobro pokazali na studiju, a kojima bismo mi mogli da omogućimo dodatna znanja, da ih unaprijedimo i onda zadržimo. A naravno mladi ljudi se danas, posebno ovi iz IT sektora, sami javljaju, sami šalju CV-je, tako da je to neki sistem koji primjenjujemo”.

Ipak Radunović kaže, da još uvijek ostaje prostora za unaprijeđenje i povezivanje, kada je riječ o mladima iz slabije razvijenih sredina, sa sjevera Crne Gore. Većina zaposlenih kod njih su, konstatuje, iz Podgorice i Nikšća. Mladi iz slabije razvijenih sredina, dobiju šansu samo ako se sami jave.

Ivan Bojanović završio je pak ETŠ „Vaso Aligrudić“ koja sarađuje sa IT kompanijama, i prijavio se na obuku uz rad nakon što je prethodno sam pohađao Logate akademiju, gdje je prošao trening za Java developera. Vrlo je zadovoljan što mu se, zahvaljući projektu Help-a, otvorila prilika da na Logate Institutu prođe šestomjesečnu obuku uz rad.

Ivan nam je rekao da je prezadovoljan, i da vjeruje da je ovu sjajnu priliku veoma dobro iskoristio.

“Nadam se da ću po zavretku šestomjesečne obuke nastaviti da radim u ovoj firmi” kaže Ivan Bojanović.

Filip Kečina iz Logate Instituta, potvrđuje Ivanove riječi i zahvaljuje na prilici da se kroz ovakav projekat angažuju talentovani mladi ljudi. Ivan ima priliku da bude dio Logate tima, gdje na njega već računaju.

“Očekujemo od njega neke vrhunske rezultate. Ivan Bojanović ima izuzetan potencijal iako je tek završio srednju školu, mi smo izuzetno zadovoljni njegovim potencijalom, samim tim što uči od nekih jako dobrih mentora i senior programera. Ima priliku da napreduje i da bude dio našeg tima po zavretku ovog projekta. Ivan je osoba na koju mi već računamo i po zavretku ovog projekta, tako da su se negdje kockice poklopile. Vjerujem da će ova šansa za saradnju postojati i dalje, mi se nadamo uspješnoj sardnji sa Help-om i sa vašim partnerima i ubuduće” kaže Kečina.

Kroz projekat „Socijalno-ekonomsko osnaživanje u regionu zapadnog Balkana“ u ovom je krugu podržano i umreženo ukupno 20 poslodavaca i nezaposlenih.

Help-a je u okviru programa podržao 20 poslodavaca kroz bespovratni grant u opremi i sredstvima za rad. Oprema im je isporučena u julu i avgustu, nakon prethodno sprovedenog javnog tendera.

Prosječna vrijednost bespovratnog granta je iznosila 2413.61 Eura po korisniku/poslodavcu, a ukupno je potrošeno 48 272.2 Eura, za nabavku i isporuku opreme do korisnika. Profesionalna oprema, poslodavcima je data na korišćenje do kraja projekta.

Obaveza poslodavaca je da po isteku šestomjesečne plaćene obuke na radu, sa korisnikom obuke potpišu ugovor na minimum 12 mjeseci o radnom angažmanu. Šestomjesečna obuka na radu je po ugovorima, potpisanim od strane poslodavca, nezaposlenih osoba i Help-a, planirana da traje do kraja oktobra.

Na zadovoljstvo Help-a čak 13 nezaposlenih osoba su žene, a od toga dvije, iz romsko-egipćanske (RE) populacije i sedam muškaraca. Od 20 nezaposlenih, njih 15 je kroz projekat dodatno podržano i licenciranom stručnom obukom sa ciljem osnaživanja, kreiranja boljih uslova za rad i dalje napredovanje kao i dobijanja važećeg sertifikata od strane licenciranih provajdera Centra za stručno obrazovanje odraslih za određeno stručno zanimanje/zvanje.

Do kraja avgusta je njih 13 uspješno završilo tromjesečnu licenciranu obuku i to u sljedećim strucnim zanimanjima: IT-osnove računara, digitalni marketing i web Prodaja- pet osoba, administrator- četri, dvije sobarice, jedan računovodstveni tehničar i jedan kuvar.

U toku je i do polovine novembra će biti završene i licencirane obuke za još dvoje nezaposlenih i to za zanimanje turistički vodič i konobar.

U toku su dva javna poziva u okviru istog projekta kojeg finansira njemačka vlada preko Ministarstva vanjskih poslova, u cilju revitalizacije ekonomije i podspješivanja zapošljavanja za nove kandidate za obuku uz rad u IT sektoru.

Posebno ohrabrujemo pripadnike ranjivih grupa kao što su: mladi, žene, osobe sa invaliditetom i samohrane majke da se prijave za novi krug umrežavanja nezaposlnih i poslodavaca.

Javni poziv Revitalizacija ekonomije – IT obuka

evitalizacija ekonomije – kojom je predviđena tromjesečna IT obuka za 12 nezaposlenih lica sa fokusom na manje razvijene opštine sjevernog regiona.

Planirane licencirane obuke pružaju licencirani provajderi obuka za odrasle u oblasti IT-a, uključujući razvoj ključnih vještina za digitalni marketing i prodaju, kao i web aplikacije – web stranice.

Pravo učešća na konkursu imaju sva nezaposlena lica koje su minimum četiri ili više mjeseci prijavljene na ZZZCG (Zavod za zapošljavanje Crne Gore), koja žive i imaju prebivalište u Crnoj Gori.

Rok za prijave najkasnije 06.10.2022 – 12:00 sati.

PRIJAVNI FORMULAR - IT OBUKA

Volonteri sa Help-om u akciji čišćenja u Podgorici i Baru

26.09.2022

World Cleanup Day 2022

Oko 200 kg smeća, pokupili su u Podgorici i Baru aktivisti Help-a, RE medijatori, đaci i građani u simboličnoj akciji organizovanoj povodom Svjetskog dana čišćenja. Umjesto 17. septembra, kada se obilježava Svjetski dan čišćenja, zbog vremenskih nepogoda, naše akcije pomjerene su za sedam dana i održane u petak i subotu (23 -24. septembar).

Čišćenje je u Podgorici obavljeno na lokalciji IPA naselja, na Koniku, a u Baru, gdje su se pridružili i partneri iz „Centra za afirmaciju RE populacije – CAREP“ iz Nikšića, u naselju Golo brdo i plaži u Sutomoru. Akcije smo organizovali uz podršku Nehlsen Group-e i RODIEK.

Svjetski dan čišćenja prilika je da se milioni volontera u 191 državi okupe i daju svoj doprinos u borbi protiv globalnih problema sa otpadom kao i da promovišu održivu budućnost i razvoj.

Iz Nehlsen Group-e, koja podržava ovu akciju, nagalašavaju da žele da iskoristite ovu priliku da budu pioniru u ekološki prihvatljivom otpadu i odlaganju kao i održivom recikliranju.

Podsjetimo, usvajanjem Deklaracije na Žabljaku, još 20. septembra 1991. godine, Crna Gora postala je prva ekološka država na svijetu.

Deklaracijom je definisano strateško opredjeljenje zemlje da usvaja i primjenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja, na principima ekološki održivog sistema.

Međutim 30 godina kasnije, Crna Gora prilično kaska i zaostaje u ovoj oblasti, a životna sredina se i pored deklarativnih obećanja, uništava se na različite načine. No ipak, u skladu sa proklamovanim ciljevima ekološke države, ali i obavezama na putu ka usvajanju EU standarda, posljednjih se godina čine određeni napori na postizanju glavnih cijeva: zašite prirode, stvaranja uslova za održivi razvoj i borbe protiv klimatskih promjena.

Help u Crnoj Gori redovno učestvuje u akcijama koje imaju za cilj promovisanje čistije životne sredine i održivog razvoja.

U nastavku fotografije sa akcija u Podgorici i Baru :

Video – Ukrajinske izbjeglice, djeca i odrasli na časovima jezika

Za ukrajinsku djecu koja su sa porodicama stigla u Crnu Goru, ali i za odrasle, Help je zahvaljući mreži njemačkih humanitarnih organizacija za brzo djelovanje u katastrofama – Aktion Deutschland Hilft i u sradnji sa ukrajinskom volonterskom mrežom Dobro djelo, obezbijedio različite vrste pomoći. Učenje jezika za lakše adaptiranje na novonastalu sredinu svakako je jedan od prioriteta.

Help je podržao časove jezika u Budvi i Podgorici:

Video – Tenis i košarka u Podgorici i Budvi za najmlađe izbjeglice iz Ukrajine

4. 09. 2022

Za ukrajinsku djecu koja su sa porodicama stigla u Crnu Goru, Help je zahvaljući mreži njemačkih humanitarnih organaizacija za brzo djelovanje u katastrofama – Aktion Deutschland Hilft (Akcion) i u saradnji sa ukrajinskom volonterskom mrežom Dobro djelo, obezbijedio časove tenisa i košarke u Podgorici i Budvi.

Šest mjeseci kasnije – ukrajinska djeca u Crnoj Gori

24. 08. 2022

Dan je nezavisnosti Ukrajine i šest mjeseci od počeka ruske invazije na ovu divnu zemlju čija žuto- plava zastava simbolično predstavlja nepregledna žitna polja i plavo nebo iznad njih – Слава Україні! Героям слава!

Među oko 7000 ukrajinskih izbjeglica koji su spas od ruske agresije potražili u Crnoj Gori, veliki je broj djece kojoj je Help u saradnji sa mrežom njemačkih humanitarnih organaizacija za brzo djelovanje u katastrofama – Aktion Deutschland Hilft, pomogao da na trenutak kroz druženje, igru i zabavu zaborave surovu stavrnost koju su ostavili za sobom.

U protekla dva mjeseca, među drugim aktivnostima, organizovali smo i šest ljetnjih kampova u saradnji sa ukrajinskom volonterskom mrežom Dobro djelo.

#westandwithukraine #helpmontenegro #helpgermany #actiondeutschland

Na Dan humanosti podjela 200 paketa hrane u tri crnogorske opštine

19. 08. 2022

Povodom Međunarodnog dana humanosti ukupno 200 paketa pomoći u hrani dobiće najugroženiji građani Rožaja, Budve i Podgorice. Pomoć je obezbijedila njemačka organizacija Help, zahvaljući mreži njemačkih humanitarnih organaizacija za brzo djelovanje u katastrofama – Aktion Deutschland Hilft i Ministarstvu rada i socijalnog staranja Vlade Crne Gore.

Tim povodom, ministar rada i socijalnog staranja, Admir Adrović ukazao je da je i pored svih nastojanja da se iskorijeni, siromaštvo i dalje izažen problem u crnogorskom društvu.

“Iako svjesni činjenice da ne postoje mehanizmi kojima se 100 % može suzbiti siromaštvo, moramo, kao odgovorno društvo intenzivnije raditi na smanjenju i ubalažavnju posljedica siromaštva, a time i povećanju životnog standarda. Stoga je potrebno da svi zajedno uložimo dodatne napore kako bi se problem siromaštva sistemski rješavao”, naglasio je ministar Adrović.

On je dodao i to da je današnja akcija u partnerstvu sa organizacijom Help još jedan u nizu pokazatelja da su humanost i solidarnost temeljni principi na kojima počiva društvo socijalne pravde, te da nijedan pojedinac, niti porodica, ne smiju biti zaboravljeni.

Regionalni koordinator Help-a, Klaus Mock naglasio je da je ovo još jedna prilika da pokažemo da lokalne institucije uz međunarodnu podršku, mogu učiniti puno na obezbjeđivanju pomoći za socijalno naranjivije kategorije stanovništva.

“Veoma mi je drago da nastavljamo sa našom dugotrajnom saradnjom sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja u borbi protiv siromaštva i ublažavanja položaja velikog broja socijalno ugroženih u zemlji. Međunarodni dan humanosti je još jedna prilika da pokažemo da lokalne institucije i njihova posvećenost borbi protiv siromaštva, zajedno sa međunarodnom podrškom mogu pružiti prijeko potrebnu pomoć onima kojima je najpotrebnija” naveo je.

Ukupno 100 paketa pomoći preko Crvenog krsta biće podijeljeno najugoženijim socijalnim slučajevima u Rožajama, 70 je već podijeljeno u Budvi, u romskom naselju Palestina, a 30 paketa za najugrožnije socijalne slučajeve u Podgorici, dijele Help-ovi aktivisti.

Ukupna vrijednost pomoći iznosi 7, 412 Eura.

Courtesy-by-Ministry-of-work-and-welfare

Kako je „Aktiviraj se“ promijenio život Lejli i Aleksandri

18.08 2022.

Dvije mlade, donedadvno nezaposlene i samohrane majke iz Bijelog Polja, kroz pilot projekat UNDP-ja „Aktiviraj se“, koji je realizovao Help, dobile su i iskoristile priliku pronalaska posla koji i im je iz temelja promijenio život.

Lejla Erović, je 25- godišnja samohrana majka – po struci carinska tehničarka, i bila je registrovana na Zavod za zapošljavanje, kao nezaposlena. Program “Aktiviraj se kroz obuke i mentorstvo” i naglašava, “priije svega izvrsna” mentorica Danijela Armuš, otvorili su joj vrata obuke uz rad za posao pomoćnika računovođe u auto-servisu SUKI u Bijelom Polju. Šest mjeseci nakon preseljenja iz Bara u Bijelo Polje, dobila je kaže “posao iz snova”, za koji ima ugovor na godinu -a vjeruje da će ga zadržati i nakon toga. Srećna je na poslu, a poslodavac je zadovoljan sa njenim radom, i fer prema njoj.

“Kao već neko vrijeme nezaposlena, posjećivala sam vaše motivacione radionice za radnu aktivaciju. Imamo i grupu na viber-u, gdje nam je Danijela (Armuš) naša mentorka redovno slala linkove za sajtove koje možemo posjetiti, kako bi pronašli odgovarajući posao. Tako mi se otvorila i prilika pa sam odlučila da se javim na oglas za posao u auto servisu SUKI. Imala sam obuku od 1. aprila do 13. maja, koju sam uspješno savaladala i tako dobila ovaj posao”, ispričala nam Lejla.

Sa poslom je, kako kaže, „prezadovoljna“.

“Imam izvanrednu komunikaciju i saradnju sa ovim servisom i radom ovdje, gdje mi se pružila prilika da radim i naučim dobar i zanimljiv posao. Kolege su mi izvanredne i kooperativne, puno mi pomažu, tako da sam prezadovoljna”.

Sa aspekta Lejle Erović, pilot program „Aktiviraj se“ iz temelja je promijenio njen život u pozitivnom smjeru.

“Motivacione radionice su bile jako dobre, mi smo tu naučili dosta lijepih stvari. Ono što jeste bio problem kod mene je nedostatak hrabrosti, da učinim taj prvi korak i tu su mi radionice sa puno mladih ljudi, na kojima smo jedni drugima davali podršku i motivacuju, ali i razmjenjivali različita iskustva, jako pomogle”.

Uz trenera sa radionica, komunikologa Radoja Cerovića, Help-ova mentorica Danijela Armuš, prema riječima Lejle Erović izuzuzetno im je pomogla u otkrivanju i otvaranju novih prilika za mlade i nezaposlene.

“Da nije bilo toga ja bih vjerovatno još lutala I tražila psao od jednog do drugog mjesta”.

Lejlino prethodno radno iskustvo je bilo u sezonsko u Baru, u pekari i u restoranskoj kuhinji, ali sa usavršavanjem posla pomoćnika računovođe, jako je zadovoljna i željela bi da to bude njen stalni posao. Ovo je bilo novo radno iskustvo u kojem se već od same obuke odmah pronašla i rado učila sve – novi softeverski program, nivelisanje cijena i drugo, sve što podrazumijeva posao pomoćnika računovođe.

“Za sada sam potpisala ugovor na godinu dana, međutim kako stvari idu i samim tim što sam u izvanrednom odnosu sa poslodavcem, dakle i ja sam zadovoljna i oni su zadovoljni mojim radom, nadam se zaposlenju za stalno. Zaista sam se trudila i trudim da dam sve od sebe, da naučim i steknem rutine u ovom poslu- sviđa mi se. To je prvi posao koji mi se dopao i ja sam prezadovoljna, i stoga se nadam da ćemo nastaviti i obnoviti ugovor. Sada samo želim da napredujem što više u ovoj oblasti, da bih postala baš dobra u poslu”.

“Mislim da sam našla posao svojih snova, što bi se reklo” sa osmjehom kaže Lejla Erović, koja ima sina sa kojim živi sama i koji ide u vrtić. “Sve se končano uskladilo u uklopilo, mnogo bolje nego što sam se nadala”, rekla nam je ova mlada žena, koja sada umjesto materijalnog obezbjeđanja, zadovoljna, živi od svog vrijednog rada.

Aleksandra Šćekić samohrana majka, turistički tehničar – na evedenciji Zavoda za zapošljavanje je godinu dana, jer je zbog posljedica COVID -19 ostala bez posla. Program “Aktiviraj se kroz obuke i mentorstvo “ i mentorica Danijela Armuš motivisali su je da se prijavi na Sajam zapošljavanja. U poslastičarnici ADI u Bijelom Polju, na obuci je uz rad za šankera.

Paralelno, svakog dana po završetku prve smjene ide u Berane, gdje od 16 do 19 sati pohađa i obuku za asistenta u nastavi – voljela bi da radi sa djecom.

“Divno mi je u svakom slučaju, ali da nije bilo projekta UNDP-ja, Help-a i Danijele ništa od ovoga ne bih ostvarila”, kaže Šćekić.

Godinu dana se javlja na Zavod kao nezaposlena, jer je ostala bez posla kao višak za vrijeme panedmije korone – radila je poznatom lancu drogerija (Kući hemije).

“Budući sam se redovno javljala na biro, ukazala mi se prilika da učestvjem u ovom programu, gdje smo imali izvandredne motivacione radionice sad dr. Cerovićem, na kojima smo dva dana naučili mnogo toga što ranije nijesmo znali – naročito kada je riječ o komunikaciji, ali i da upoznamo našu sjajnu mentoricu Danijelu Armuš iz Help-a. Njeno svakodnevno kontaktiranje, motivisanje i rad sa nama, grupno i pojedinačno, bili su presudni u traženju posla i novih prilika. Ona nem je pomoglo da se pripremimo i javimo na Sajam zapošljavanja. Na tom sajmu sam i pronašla ovaj posao gdje sam primljena na obuku za šankera, i gdje ću nakon tri mjeseca dobiti sertifikat za šankera i biti primljena u radni odnos. ”

Aleksandra Šćekić je uložila i dodatni napor i aktivirila se na još jednoj obuci i to ne u njenom gradu već susjednom, i tamo putuje savakodnevno po završetku smejne u poslastičarnici ADI u Bijelom Polju.

“Paralelno sa ovim poslom, Help i mentorica Danijela su mi omogućili da dođem i do obuke za asistenta u nastavi, koja se održava u Beranama i tamo putujem autobusom svakog dana po okončanju smjene ovdje, gdje radim do 3. U Beranama imamo obuku od 4 do 7 naveče i divno nam je. Ali zaista, da nije bilo ovog projekta i Help-a i Danijele, ništa od ovoga ne bih ostvarila”.

I Aleksandra, kao i Lejla, posebnu zahvalnost izažavaju mentorici Danijeli Armuš koja je bila njihov motor – pokretač.

“Bila je uporna sa svima nama, kao grupom i pojedično, otvorila nam i pokazala sve prilike koje su se ukazale i motivisala nas da se prijavimo. Nas tri korisnice projekta idemo na obuku iz Bijelog Polja za Berane, svakodnevno, Zavod za zapošljavanje nam je to odobrio. Sve to zahvaljujući Danijeli”.

A na pitanje kako, kao samohrana majka, postiže da ide i na dvije obuke i radi, kaže u pitanju je “zaista dobra organizacija”.

“Tu je vrtić, tu su i deda i baba, i nekako se kombinujemo. Bolje je krenuti od nečega nego sjediti kući. Kad kreneš od nečega, uvijek se može tražiti nešto novo i bolje. Počela sam od ugostiteljstva kao turistički tehničar, a onda, po završetku obuke za asistenta u nastavi postoji šansa da bih od 1. septembra i tu mogla dobiti zaposlenje. I moje dijete počinje na jesen u školu. Osim što sam mama, i inače jako puno volim djecu i voljela bih da radim sa njima”.

Rad u poslastičarnici bi joj u tom slučaju došao kao dodatni izvor prihoda i želi da ga zadrži, posebeno zato što se nakon tromjesečne obuke, obavezala da devetomjesečni rad, i želi da održi obećanje a i kolektiv poslastičarnice ADI je jako dobar.

I svi ostali učesnisci pilot projekta Aktiviraj se, u kontaktima koje smo imali sa njima o utiscima ovog programa, posebnu zahvalnost su iskazali mentoricima, uz Help-ovu Danijelu, madim i nezaposenim korisnicima materijalnog obezbjeđnja (MO) su prema njihovim rijčima neprocjenjivo pomogle i Marija Ružić Stajović, Ivana Tomašević i Marina Došen.

UNDP i Help realizovali su pilot projekat, u okviru projekta Activate! čiji je glavni cilj pomoći mladim i nezaposlenim ljudima do 35 godina, kako da lakše i brže, ličnim aktiviranjem i angažmanom- radeći na sebi i svom radnom profilu dođu do zaposlenja.

Biljana Jovićević

Photo author: Marko Ilić

Podrška ukrajinskoj djeci da uče jezik, treniraju tenis i košarku

15. 08. 2022

Šesti je mjesec od ruske agresije na Ukrajinu, i više je nego izvjesno da će rat potrajati te da će oko sedam hiljada izbjeglica, koji su utočište potražili u Crnoj Gori, biti prinuđeni da se prilagode životu u crnogorskim uslovima. Među izbjeglima je veliki broj djece različitog školskog uzrasta, i oni će u septembru početi u domaće škole.

Jedna od brojnih aktivnosti kojima Help, zahvaljući mreži njemačkih humanitarnih organaizacija za brzo djelovanje u katastrofama – Aktion Deutschland Hilft, pomaže ukrajinske izbjeglice, je i učenje crnogorskog jezika za djecu ali i odrasle. Časovi su organizovani u volonterskim centrima za pomoć ukrajinskim izbglicama u Podgorici i Budvi, a intersovanje je veoma veliko.

Učenje jezika od posebnog je značaja za djecu, koju, nakon brojnih stresova kojima su bili izloženi u proteklih pola godine očekuje i izazov nastavka, školovanja na stranom jeziku.

Profesorica Sanja Vojinović kaže da se radi po udžebniku „Crnogorski jezik za strance“ koji je dobra polazna osnova i omogućava nadogradnju.

„Mislim da je ovo dobar projekat, jer im omogućava da na taj način ovi ljudi koje je nesreća dobebla ovamo, lakše, bolje i srećnije žive u Crnoj Gori. Polazak u školu za djecu će biti veliki izazov, ali nama ovdje u Budvi je, i pored generalno loše situacije u obrazovanju, ipak malo lakše budući smo već godinama imali iskustva sa upisom djece koja su morala da uče i jezik osim redovnog gradiva.“

Prisustvovali smo časovima i uvjerili se u entuzijazam sa kojim i djeca i odrasli pristupaju učenju. Odraslima, kaže profesorica Vojinović, pomaže to što je riječ, o slovenskom jeziku sa puno sličnosti, djeci nešto manje, ali, kako smo se uvjerili, već mogu da se predstave i kažu osnovne podatke o sebi i drugu do sebe.

Na pitanje kako se osjećaju u Crnoj Gori, svi kažu ugodno, jer osjećaju dobrodošlicu, i osim nesnosnih vrućina koje dugo traju, a na koje nijesu navikli, nemaju nikakvih primjedbi. Iskoristili su priliku da se zahvale i građanima Crne Gore n gostoprimnstvu i Help-u na pruženoj podršci.

Osim učenja jezika, Help ukrajinske izbjeglice pomaže i sa drugim vrstama psihosocijalne pomoći. Organizovali smo šest ljetnjih dječijih kampova, od kojih je peti u toku na Vučuju. Prethodna četiri kampa organizovana su na Vojniku i u Etno selu Montenegro.

U grupama su, radi što bolje interakcije, osim ukrajinske djece i njihovi vršnjaci iz Crne Gore, uz insruktore, koji za njih organizuju brojne zajedničke aktivnosti.

Help je takođe podržao i jedan broj sportskih aktivnosti u Podgorici i Budvi. U ova dva grada naime, borave i teniski odnosno košarkaški treneri, koji su organizovali grupe koje redovno treniraju ove popularne sportove.

Podsjetimo, je Help podržao ukrajinske izbjeglice i kroz njihovu volontersku organizaciju Dobro djelo sa paketima hrane (400). Takođe smo obezbijedili nešto odjeće, obuće i drugih stvari za djecu, a u Herceg Novom smo pružili pomoć za pronalaženje prostorija za izbjeglička okupljanja i aktivnosti u om gradu.

U Crnoj Gori boravi oko 7.000 izbjeglica. Uglavnom su žene sa djecom i samohrane majke. Najviše ih je u Budvi, Baru, Herceg Novom, Tivtu i Podgorici.

U nastavku atmosfera sa košarke, tenisa ,časova jezika i ljetnjih kampova.

Počeo prvi od šest kampova za djecu iz Ukrajine

21. 07. 2022

Etno selo Vojnik ugostilo je prvu grupu djece- ukrajinskih izbjeglica kaja će ovog ljeta boraviti u ukupno šest ljetnjih kampova, koje Help organizuje u okviru pomoći za izbjeglice iz Ukrajine koji su spas od rata usljed ruske agresije potražili u Crnoj Gori.

Prva grupa od po 15-toro ukrajinsce djece, zajedno sa po petoro vršnjaka iz domicilne populacijem uz podršku trenera i nekoliko roditelja imaju priliku da se u seoskom ambijentu upoznaju sa selom Miloševići, vide i poigraju sa domaćim životinjama, te učestvuju u različitim pokretnim i društvenim igrama, da slikaju i crtaju i drugo.

Osim na Vojniku, još tri kampa će biti organizovana na Breznima i dva na Vučju.

Pomoć se finansira kroz Aktion Deutschland Hilft, mrežu njemačkih agencija za humanitarnu pomoć za brzo i efikasno djelovanje u katastrofama – u inostranstvu, a dio finansijskih sredstava, za djecu iz lokalne populacije, obezbijedilo je Ministarstvo rada i socijalnog staranja. Sve je dio paketa pomoći koju Help organizuje za ukrajinske izbjeglice u Crnoj Gori, a među kojim je još distribirana pomoć u paketima hrane, kao i kupovina odjeće, igračaka i rekvizita za djecu.

U fotografijama prenosimo dio atmosfere sa Vojnika.

Uz „Aktviraj se“ učiteljica meditacije razvila svoj biznis

20. 07. 2022

Dragana Potpara iz Bara, 29-godišnja magistar lingivistike italijanskog jezika, sebe je pronašla, u pozivu učiteljice meditacije i trenera za lični rast. Da bi razvila svoj lični biznis dobila je podršku dva projekta ILO (Međunarodne organizacije za rad) i kroz UNDP projekat, koji je implementirao HELP. Prolaskom kroz ove programe dobila je priliku da, kako je rekla, „shvati koliko toga nije znala“ i nauči sve što joj neophodno za ozbiljno pokretanje ličnog biznisa.

Pilot projekat UNDP-ja „Aktivitraj se kroz obuke i mentorstvo“, koji je realizovao HELP, omogućio je u proteklih pet mjeseci jednom broju nezaposlenih korisnika materijalne pomoći, da uz podršku mentora i drugih stručanjaka, uz individualan pristup, pronađu nove prilike, obuke, a često i posao.

Predstavljamo vam Draganu Potparu:

Help počeo raspodjelu paketa pomoći za izbjeglice iz Ukrajine

Raspodjela 400 paketa pomoći za ukrajinske izbjeglice koje su spas od rata pronašli u Crnoj Gori, započela je u Podgorici, gdje će biti podijeljno 30 paketa sa hranom. U Baru je isporučeno 280 paketa koji će biti podijeljeni izbjeglima, a, u Herceg Novom je dostavljeno 90 paketa.

Ova pomoć, koju je obezbijedio Help, finansira se kroz Aktion Deutschland Hilft, mrežu njemačkih agencija za humanitarnu pomoć za brzo i efikasno djelovanje u katastrofama – u inostranstvu. Ukupna vrijednost paketa u hrani iznosi 17.144 Eura.

Pomoć se distribuira kroz mrežu Dobro djelo, pet ukrajinskih volonterskih centara uspostavljnih uz pomoć Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori.

U Crnoj Gori, prema raspoloživoj evidenciji, zbog posljedica ruske agresije na Ukrajinu, boravi između 6000 do 7000 hiljada izbjeglica, od čega je najveći broj majki sa djecom, ili starije osobe.

Osim obezbjeđivanja pomoći u hrani, Help će takođe za jedan broj djece osigurati odjeću, sportsku opremu i dječje rekvizite, a već od početka sljedeće sedmice ukrajinska djeca boraviće u prvom od šest predviđenjih ljetnjih kampova, u kojima će im se, radi bolje socijalizacije, a uz adekvatan i stručan program, pridružiti i jedan broj djece iz Crne Gore. Ukupno će, na šest kampovanja, boraviti 90 –toro ukrajinske djece, koji će imati priliku da se druže sa 30 vršanjaka iz Crne Gore.

Help će osim za ukrajinske izbjeglice jedan broj paketa, oko 200, podijeliti i za domaće socijalno ugrožene porodice, što je kroz svoju donaciju omogućilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja Crne Gore.

Aktiviraj se kroz obuke i mentorstvo – Prijavni formular

Help je započeo realizaciju projekta „Radna aktivacija korisnika/ca socijalne zaštite“ koji finansira UNDP Crna Gora. Projekat traje od 15. februara do 15. jula 2022. godine i fokusiran je na podršku aktivaciji nezaposlenih mladih u Podgorici, Tuzima, Golubovcima, Nikšiću, Plužinama, Šavniku, Bijelom Polju, Ulcinju, Baru, Rožajama.

U saradnji sa UNDP -om u okviru projekta Activate, u narednih pet mjeseci sa stručnjacima iz oblasti zapošljavanja i socijalne zaštite, motivisati i pomoći mlade, nezaposlene ljude, korisnike materijalnog obezbjeđenja (MO), kako da osim redovnog javljanja na biro i oglase za zapošljavanje, učine još jedan korak više i porade na sebi i izgradnji svog poslovnog profila, da bi se lakše nametnuli poslodavcima i tržištu rada.

Na osnovu ovih prijavnih formulara Help će izabrati učesnike obuke i mentorskog programa.

Svi odgovori moraju biti kompletni i detaljni, aplikacija popunjena čitko, bez pitanja koja su neodgovorena. Konačna odluka o prihvatanju ili odbijanju kandidata biće donijeta kada potrebna procedura bude kompletirana. Molimo da uz popunjenu aplikaciju obavezno priložite kopiju lične karte (ukoliko je nemate, drugog odgovarajućeg ličnog dokumenta) podnosioca zahteva, kao i bilo kojeg dodatnog dokumenta kao dokaz statusa raseljenog i/ili interno raseljenog lica.

Centar za socialni rad će takođe imati formulare za prijavu. Svi koji žele da apliciruju moći će to uraditi i tokom radionica. Nakon što popunite prijavu, formular možete predati centrima za socijalni rad ili poslati emailom na adresu: helphelp@t-com.me

Rok za prijave najkasnije 25.03.2022 12:00 sati

Prijavni formular možete preuzeti ovdje…

DOWNLOAD | APLIKACIONI FORMULAR | PRIJAVNI OBRAZAC ZA NEZAPOSLENE MLADE

A možete ga ispuniti i on line na ovoj adresi: https://forms.gle/tgzg1FaHwedVPC8z7

Nezaposlena agronomkinja dobila novu šansu kroz „Aktiviraj se

7.07.2022

Predstavljamo vam neke od njih:

Dragana Stambolija, 33- godišnja nezaposlena majka troje djece iz Bijelog Polja završila je agronomiju, ali nikad nije radila u struci. Kroz naš program dobila je priliku da se prekvalifikuje i usavrši u sertifikovanoj radionici EDUKO iz Bijelog Polja, i nauči zanat koji će joj omogućiti posao, od kojeg će, uvjerena je, moći da živi.

Medijatori organizovali info-sesiju za upis u vrtić RE djec

17. 06. 2022

U podgoričkom vrtiću Srcolovka na Koniku organizovana je dvodnevna info-sesija sa roditeljima iz romsko-egipćanske (RE) populacije. Sesiju su uz pomoć mentorke Marijane Blečić organizovali Help-ovi medijatori koji su anagažovani na projektu „Socijalno uključivanje Roma/Romkina i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju”.

Prema riječima mentorke Blečić organizovana je info sesija sa romskim i egipćanskim roditeljima oko potrebe kontinuiranog pohađanja vrtića s obzirom da više od 50% djece koja su upisana u ovaj vrtić ne pohađa redovno predškolski program, na šta je ukazalo i Ministarstvo prosvjete.

„Tom prilikom su roditeljima pored ukazivanja benefita i važnosti formalne vaspitno obrazovne podrške ranog razvoja za ukupno odgajanje i uspješno dalje školovanje, predočene i činjenice koje se tiču ispunjavanja odredbi Ugovora kojeg roditelji potpisuju prilikom upisa (odsustvo duže od mjesec dana se mora opravdati ljekarskim opravdanjem, nepohađanje vrtića u periodu od 3 mjeseca podrazumijeva ispisivanje djece iz vrtića, a time i gubljenje niza prava vezanih za dijete i porodicu – dječiji dodatak, socijalnu pomoć i slično). Roditelji su takođe dobili informacije oko upisa djece u narednu školsku godinu“.

Sesiju su vodile koordinatorka vrtića Alma Radončić, Marijana Blečić i prisutni Saradnici/saradnice u socijalnoj inkluziji.

Radi unapređenja procesa upisa djece predškolskog uzrasta u obdanište, Blečić je navela da se razgovaralo i o mogućoj bazi podataka za djecu koja su godišta od 2018. i naviše (u vrtić se upisuju djeca sa navršene 3 godine), kako bi imali uvid u porodice koje treba obići i pozvati.

O tome je razgovarala i sa predsjednikom „Romskog savjeta“, Mensurom Šaljejem, koji je rekao da oni imaju podatke samo za djecu koja su spremna za polazak u I razred (2016 godište).

Upravo zbog toga, izuzetno je važna uloga i anagažovanost Help-ovih medijatora na terenu i obavještavanje porodica po ovom pitanju.

Kako je u toku online upis, a koji je mahom nedostupan RE roditeljima, medijatori/saradnici mogu od roditelja donijeti u vrtić Izvod iz matične knjige rođenih – djeteta, zajedno sa podatkom o broju članova porodice djeteta i kontaktom roditelja. Nakon dostavljenih podataka koordinatorka će izvršiti upis, a kasnije i pozvati RE roditelje u septembru gdje će dodatno potraživati ljekarsko uvjerenje, dogovoreno je.

Na novoj info sesiji koja je planirana za kraj juna u prostorijama Comunity centra prisustvovaće pedagogica vrtića Dijana Jović, zajedno sa vaspitačicom.

Ovo je samo jedna, od svakodnevnih brojnih aktivnosti Help-ovih medijatora u 11 opština u kojima se realizuje projekat za bolju socijalnu inkluziju RE populacije.

Korisnik projekta je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, a ukupno 34 Help-ova medijatora radi od oktobra 2021., na period od 12 mjeseci i to: 13 u oblasti socijalne zaštite, 11 u oblasti zapošljavanja i 10 u oblasti zdravstvene zaštite.

Pojekat se finansira u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu.

Cilj je, da se sa svim aktivnostima koje se sprovode na terenu predstavnici institucija uvjere u važnost i nužnost uloge RE medijatora za bolje ostvarivanje osnovnih prava Roma i Egipćana i prevazilaženje svakodnevnih prepreka sa kojima se ova, najranjivija kategorija građana Crne Gore, suočava u kontaktu sa inače preopterećenim sistemom.

Stoga je naš konačni cilj sistematizovanje radnog mjesta RE medijatora/posrednika u institucijama na lokalnom nivou: zavodima za zapošljavanje, centrima za socijalni rad i domovima zdravlja.

Ministar Gjeka i Help rade na podršci sistematizaciji pozicije medijatora

14.06.2022

Poboljšan pristup zdravstvu, zapošljavanju i socijalnim uslugama ključ je za bolje uključivanje romsko – egipćanske (RE) populacije u crnogorsko društvo, a institut RE medijatora /posrednika pokazao se kao efkasan model za bolje ostvarivanje tih prava, rečeno je na sastanku ministra za ljudska i manjinska prava Fatmira Gjeke sa regionalnim koordinatorom Help-a u Crnoj Gori, Klausom Mockom.

Ministar ljuskih i manjinskih prava, Gjeka, je istakao važnost socijalne inkluzije romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori i posebno naglasio značaj saradnje u toj oblasti sa međunarodnim partnerima.

Uspješna saradnja u primjeni strateških politika ključna za ostvarivanje planiranih ciljeva, naveo je ministar Gjeka, a poseban akcentat stavio je na bolje ostvarivanje osnovnih ljudskih prava.

“Rezultati projekata koje implementiramo u cilju boljeg položaja i kvalitetnijeg života naših građana iz RE populacije, motivacija su da pojačamo napore i osmislimo dalje aktivnosti”, rekao je ministar.

Regionalni koordinator Help-a, Klaus Mock, čestitao je ministru na imenovanju i naglasio važnost oblasti u kojoj Help sarađuje sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava.

Mock je rekao da je projekat kontinuitet Help-ovog rada na inkluziji RE populacije u Crnoj Gori, i da su efekti rada medijatora u oblastima zapošljavanja, socijalne i zdravstvene zaštite prepoznati i kod zajednice i kod institucija na lokalnom novou.

“Cilj ovog projekta u konačnici je sistematizacija radnih mjesta u institucijama na lokalnom nivou za poziciju RE medijatora. Time bi Crna Gora ispunila i jednu od preporuka iz posljednjeg Izvještaja EK o napretku. Treba iskoristi momentum i riješiti ovo pitanje prije svega za dobrobit RE populacije, ali i kao dokaz o posvećenosti Crne Gore na usvajanju evropskih vrijednosti ”.

Koordinatorka projekta Dijana Anđelić, podsjetila je da se projekat finansira u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu, a realizuje u 11 opština.

“Romska i egipćanska zajednica zbog svojih specifičnosti, najprije zbog činjenice da veći dio njih govori albanskim ili romskim jezikom, ima brojne koristi od posredovanja medijatora/ki prilikom ostvarivanja garantovanih prava, istakla je Anđelić.

“Imajući u vidu da važnost uloge medijatora/ki u socijalnoj inkluziji romske i egipćanske zajednice, Ministarstvo će dati pun doprinos iz svoje nadležnosti da se sistematizacija pozicije medijatora/ke integriše u sistem javnih službi u Crnoj Gori”, rekao je ministar Gjeka.

Na sastanku je dogovoreno da iz svojih nadležnosti svi uključeni akteri pomognu stvaranju uslova za trajni radni angažman obučenih medijatora/ki.

Ministar Gjeka i predstavnici Help-a razgovarali su i o drugim modalitetima saradnje.

Help pomaže ukrajinske izbjeglice u Crnoj Gori

10. 06. 2022

Njemačka humanitarna organizacija Help će obezbijediti pomoć za ukrajinske izbjeglice u Crnoj Gori koje se uglavnom nalaze u Podgorici, Herceg Novom, Tivtu, Baru i Budvi. Pomoć će biti pružena u hrani, lijekovima, odjeći, školskom priboru, materijalu za radionice koje se organizuju kao jedna vrsta psiho-socijalne pomoći, ljetnjim kampovima za djecu i ekskurzijama za starije, koji nemaju izgleda da napuste mjesto u kojem su došli kao izbjeglice.

Ova pomoć se finansira kroz Aktion Deutschland Hilft, mrežu njemačkih agencija za humanitarnu pomoć za brzo i efikasno djelovanje u katastrofama – u inostranstvu.

Pomoć će biti distribuirana kroz mrežu Dobor djelo (Dobro djelo), pet ukrajinskih volonterskih cenatra usostavljnih uz pomoć ukrajinske ambasade, koji su rapoređeni u ovim gradovima, gdje se uglavnom i nalaze između 6000 do 7000 izbjeglica koji trenutno borave u Crnoj Gori. Raspodjela pomoći biće koordinisana preko Crvenog krsta Crne Gore.

Glavni problem za ove osobe koji su sklonište potražili u Crnoj Gori, bježeći iz svojih domova zbog ruske agresije na Ukrajinu, koja traje od 24. februara je kako ovdje za sada obezbijediti mjesto boravaka, hranu, obrazovanje za djecu, kurseve jezika i posao.

Vrijednost pomoći koju preko Ministarstva vanjskih poslova obezbjeđuje njemačka Vlada, iznosiće 86.182 eura.

Help i mreža Dobor djelo danas su potpisali Memorandum o saradnji za distribucuju pomoći.

Među izbjeglima je više od 1000 djece, najviše u Budvi, preko 600 i u Baru, oko 300. U proteklih par mjeseci šest beba je rođeno, a oko 15 mama očekuje porođaj. Najveći broj izbjeglih su žene, i to uglavnom kao samohrani roditelji.

Sam proces registracije izbjeglih za privremenu zaštitu, u Crnoj Gori je adminsitrativno dug pa je do sada od podnijetih zahjeva okončano tek oko 100 slučajeva.

Od ukupnog broja izbjeglih njih 80 posto planira da ostane u Crnoj Gori, 2 posto da ide u neku treću zemlju, a ostatak njih još nijesu odlučili šta će dalje.

Još od 1999. godine, Help u Crnoj Gori, kao i svim drugim državama u kojima djeluje, pomaže najugroženije kategorije, posebno izbjegle i raseljene, manjine, žene i djecu u skladu sa motom naše misije „omogućiti ljudima da preuzmu kontrolu nad svojim životima i žive u dostojanstvu, miru i sigurnosti“.

Help i UNDP u novom projektu – motivisanja mladih i nezaposlenih

UNDP i Help realizuju novi pilot projekat, u okviru projekta Activate! čiji je glavni cilj pomoći mladim i nezaposlenim ljudima do 35 godina, kako da lakše i brže, ličnim aktiviranjem i angažmanom- radeći na sebi i svom radnom profilu dođu do zaposlenja.

U narednih pet mjeseci sa stručnjacima iz oblasti zapošljavanja i socijalne politike, motivisaćemo i pomoći mladim, a nezaposlenim ljudima, kako da osim redovnog javljanja na biro i oglase za zapošljavanje, učine korak više i porade na sebi i izgradnji svog poslovnog profila, da bi se lakše nametnuli poslodavcima i tržištu rada.

Osnovni podaci:

Pilot projekat: Radna aktivacija korisnika/ca socijalne zaštite

Lokacija:

Crna Gora: Podgorica, Tuzi, Golubovci, Nikšić, Plužine, Šavnik, Bijelo Polje, Ulcinj, Bar, Rožaje

Vrijednost:

45.000,00 Euro

Donator/Donor:

UNDP – Program Activate

Trajanje :

15. februar – 15. jul 2022

Opis situacije:

U Crnoj Gori se niz godina bilježi niska stopa zaposlenost (posebno mladih), takođe niska stopa aktivnosti (posebno žena) karakteriše tržište rada. Mladi, naročito iz ruralnih sredina, u još su težem položaju. Žene se i dalje suočavaju sa specifičnim preprekama kada se zaposle, zarađuju manje i suočavaju se sa poteškoćama u balansiranju posla i kućnih obaveza.

Nezaposlenost mladih porasla je na 37,7% u 2021. godini, dodatno pogoršavajući izglede za pronalaženje radnog angažmana. Dugotrajna nezaposlenost pogađa dvije trećine nezaposlenih mladih žena u Crnoj Gori, prema evidenciji Monstata. Ovo sugeriše da su potrebne nove politike kako bi se pomoglo mladim ljudima da pronađu odgovarajuća radna mjesta, dobiju priliku za dodatno obrazovanje ili obuku na vrijeme.

Tri četvrtine zaposlenih mladih u Crnoj Gori uglavnom je na određeno vrijeme, što je značajno više nego u 27 članica EU. Nivo obrazovanja utiče na poziciju mladih na tržištu rada, jer stopa aktivnosti mladih ljudi sa niskim nivoom obrazovanja (osnovna škola ili manje) je ispod 10%.

Stopa aktivnosti naglo raste sa nivoom obrazovanja, naglašavajući važnost nastavka školovanja i pružanja adekvatnih mogućnosti za obuku i obrazovanje za nekvalifikovane mlade ljude.

U Evropi, nakon Turske, Crna Gora ima najveći procenat mladog stanovništva koje nije u obrazovanju, zaposlenju ili obuci (NEET). Prema podacima Svjetske banke, u Crnoj Gori mladi u NEET-u su iznosili 28,6 odsto. Lokalne socijalne institucije nemaju prilagođene strategije ili kapacitete da se bave mladima u NEET-u. Osim nedostajućih strategija osmišljenih za potrebe ove kategorije stanovništva, studija RCC-a takođe pokazuje da postoji mnogo nepouzdanih platformi za traženje posla, a mladi su često nesigurni u vezi sa poslovima za koje konkurišu jer nema mnogo informacija. Poslodavci često daju nerealne informacije o uslovima zapošljavanja, što mlade često vodi do pasivnosti i nedostatka motivacije za pronalaženje posla.

Sve ovo ukazuje ne samo na potrebu specifičnih strategija i izgradnje kapaciteta institucija, već na potrebu kontinuirane motivacije i podrške nezaposlenoj ugroženoj populaciji.

Preporuke Evropske komisije takođe naglašavaju važnost razvoja kvalitetnih mjera zapošljavanja usmjerenih na mlade i žene, osobe sa invaliditetom, manjine i ugrožene grupe stanovništva pogođene pandemijom.

Ciljevi:

Doprinijeti radnoj aktivaciji nezaposlenih, sa fokusom na korisnike socijalne zaštite, kroz usluge/programe koji odgovaraju na specifične potrebe korisnika
Doprinijeti integrisanom pružanju usluga za aktivaciju i zapošljavanje, po mjeri korisnika
Testirati inovativne pristupe integrisanoj radnoj aktivaciji i njihov potencijal za punu realizaciju

Rezultati:

Aktivacija i unapređenje zapošljivosti do 100 mladih nezaposlenih osoba
Ojačani institucionalni kapaciteti za pružanje integrisanih usluga aktivacije

Ciljna grupa: mladi (do 35 godina), nezaposleni, radno sposobni korisnici prava na MOP

Glavne aktivnosti :

Dogovaranje detalja o saradnji sa nacionalnim i lokalnim akterima

Komunikaciona kampanja prema korisnicima/potencijalnim učesnicima projekta

Odabir učesnika Sprovođenje obuka za radnu aktivaciju (meke vještine)

Izrada individualnih planova za aktiviranje Mentorstvo na osnovu individualnih planova

Identifikacija i predstavljanje pozitivnih uzora

Razmjena naučenih lekcija sa zainteresovanim stranama

Nastavak saradnje Help-a i Ministarstva rada i socijalnog staranja

Help je značajan partner u rješavanju humanitarnih kriza i pružanju pomoći koja se tiče dugoročne ekonomske obnove i razvoja, ocjenjeno je na sastanku crnogorskog ministra rada i socijalnog staranja, Admira Adrovića i regionalnog koordinatora Help-a, Klausa Mocka održanog 7. juna.

Sagovornici su se saglasili da je Help pružio značajnu podršku kako Crnoj Gori tako i državama regiona u projektima zapošljavanja i samozapošljavanja, socijalnoj i ekonomskoj stabilnosti.

Ministar Adrović i Mock su razgovarali o aktuelnoj krizi, prouzrokovanoj ruskom agresijom na Ukrajinu i mogućnostima saradnje u pružnju podrške izbjeglicama iz te zemlje.

Ministar je upoznao Mocka o aktivnostjma koje se sporovde na nivou Vlade Crne Gore u cilju obezbjeđivanja podrške izbjeglicama koje utičište traže u Crnoj Gori.

Ministar Adrović je ukazao na značajan i uspješan rad Help-a, „koji se sagledava kroz aktivno učešće na mnogim projektima koji su doprinijeli poboljšanju uslova života manjih zajednica, ranjivih grupa i njihovoj socijalnoj inkluziji u crnogorsko društvo“.

Projekti Help-a u Crnoj Gori, već godinama, su, između ostalog, usmjereni na poboljšanje uslova stanovanja raseljenih i izbjeglica smještenih u privatnom smještaju i kolektivnim centrima, kao i crnogorski građani u stanju socijalne potrebe i ranjive kategorije.

Kako je saopšteno, zajednički projekati i programi Help-a će se sprovoditi u skladu sa definisanim aktivnostima sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja u ovim oblastima.

Nova grupa nezaposlenih počela obuku na radu na sjeveru i jugu

3. 06 . 2022

Nova grupa od 20 nezaposlenih počela je obuku na radu i licenciranu obuku u trajanju od šest mjeseci. Komisija je, odabira prijavljenih na javni oglas, odabrala 20 poslodavaca i 20 nezaposlenih, od toga 12 na sjeveru (Rožaje, Berane i Bijelo Polje) i 8 na jugu (Ulcinj i Podgorica) Crne Gore.

Od broja angažovanih nezaposlenih – 14 je žena i 6 muškaraca. Oni će se obučavati za rad u obalstima IT-ja, digitalnog marketinga, administrativnih poslova, računovodstva, te poslovima turističkih usluga: vodič, kuvar, šanker, sobarica, prodaca i sl.

Krajem aprila potpisani su ugovori o praktičnoj obuci na radnom mjestu, a po potpisivanju ugovora, nezaposleni su započeli šestomjesečnu obuku na radu od 01.maja.

Uz to su odabrani i potpisani ugovori sa tri provajdera koji će realizovati programe licencirane obuke za 15 od 20 angažovanih nezaposlenih do kraja godine.

Raspisan je javni tender za nabavku opreme i sredstava za rad koji je u toku i zainteresovani se mogu prijaviti do 9.06. 2022 . Sproveden je i pozivni tender za izbor provajdera obrazovanja odraslih.

Poslodavci, koji su najavili da će nakon obuke, zadržati na poslu osobe koje su se obučavale kod njih dobiće opremu kao jedan vid stimulacije za zapošljavanje nezaposlenih. Tako će, između ostalog, Help poslodavcima obezbijedti vrijednu IT opremu, rashladnu frigo opremu, kuhinjsko-pekarske aparte, alate za opravku mašina i drugo.

Sve se implementira u okviru projekta koji Help realizuje na Zapadnom Balkanu u okviru programa vrijednog 3,35 milion eura, uz podršku njemačke Vlade pod nazivom “Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana” u cilju osnaživanja stabilnost regiona u 2021. pa do kraja decembra 2022.

Koordinator projekta Dženan Demić, kaže da je ovo nastavak dobre prakse na, u Help-u već dugo testiranom uspješnom modelu povezivanja nezaposlenih i poslodavaca, te omogućavanja stručnog usavršavanja kroz sertifikovane obuke.

„Posebno vodimo računa o kriterijumima. Među našim prioritetima su deficitarna zanimanja za koja imaju potrebu sami poslodavci, kao i omogućavanje stručnog usavršavanja najranjivijim kategorijama nezaposlenih poput žena i mladih. Takođe vodimo računa da prednost dajemo nezaposlenima na siromašnijem sjeveru zemlje, gdje fali i poslova ali i kavlifikovane radne snage. Kako već duže, kroz različite programe implementiramo isti model, osim nezaposlenih i sami poslodavci su preooznali interes – dobijaju obučenu radnu snagu i vrijednu opremu za unapređenje poslovanja“.

Help na Sajmu EU projekata u Podgorici

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova, organizovala je 28. maja Sajam evropskih projekata u Parku Dvorca Petrovića u Podgorici.

Među više od 60 štandova na Sajmu bio je Help-ov. Help godinama u Crnoj Gori realizuje projekte koje finansira EU. Posebno važan projekat u ovom trentku, za nas i romsko-egipćansku (RE) zajednicu u Crnoj Gori, sa kojom Help radi već više od dvije decenije, je “Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“ koji se implementira u ukupno 11 opština (Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Tivat i Ulcinj). Projekat se finansira u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu. Partneri Help-a na projektu su Glavni grad -Podgorica i opštine Berane i Nikšić.

Ukupno 34 Help-ova medijatora radi u lokalnim institucijama, od oktobra 2021., na period od 12 mjeseci i to: 13 u oblasti socijalne zaštite, 11 u oblasti zapošljavanja i 10 u oblasti zdravstvene zaštite. Cilje je, da država kroz institucije/službe na lokalnom nivou, prepozna značaj instituta romskog medijatora /saradnika za socijlanu inkluziju i uključi ga u sistematizaciju radnih mjesta na lokalnom nivou, čime će se ovo pitanje riješiti na dobrobit RE populacije u Crnoj Gori i njihovog efikasnijeg uključivanja u društvene tokove.

Manifestacija, upriličena kao dio proslave Mjeseca Evrope, bila je prilika da se posjetioci upoznaju sa projektima koje implementiraju institucije, opštine, kompanije, univerziteti i NVO sektor, te za razgovore sa potencijalnim partnerima o pozivima koji se očekuju u narednom periodu.

Sajam su otvorile, ambasadorica EU u Crnoj Gori dr Oana Cristina Popa, potpredsjednica Vlade i ministarica evropskih inteegracija, Jovana Marović, te domaćin predsjednica Privredne komore Crne Gore, Nina Drakić.

„Učešće 45 institucija, organizacija i kompanija na ovogodišnjem Sajmu, koji na preko 60 štandova predstavljaju više od 200 projekata koje implementiraju, potvrđuju da Crna Gora ima kapaciteta da koristeći dostupnu podršku evropskih fondova radi na sebi i ispunjava postavljene ciljeve. Iako uvijek može i više i bolje, smatram da imamo razloga da budemo ponosni na ono što se na ovom polju radi. Nadam se da svi dijelite moje uvjerenje da ćemo IPA III koristiti u još većem procentu, posebno uzimajući u obzir sve benefite koji se kroz nju nude, pa spremno čekamo nove pozive koji su u najavi za drugu polovinu godine“ rekla je na direktorica Privredne komore, Nina Drakić.

Ambasadorica Oana Cristina Popa smatra da brojni projekti prezentovani na Sajmu, koje finansira EU, dokazuju ne samo to da je Unija najveći donator Crnoj Gori, već i da se podrška koristi na pravi način.

Istakla je da se predpristupni fondovi EU koriste za mnoge važne projekte, od podrške reformi javne uprave i jačanja vladavine prava do ulaganja u zaštitu okoliša i transportnu infrastrukturu.

„Naši novi IPA fondovi će se još bolje fokusirati na prioritetne oblasti koje odabere Crna Gora. Već smo dodijelili Crnoj Gori programe pomoći u vrijednosti od 40 miliona eura koji pokrivaju saobraćaj, životnu sredinu, poljoprivredu i druge u okviru programa 2021, koji će se realizovati ove i naredne godine“ poručila je Popa.

Potpredsjednica Vlade, Jovana Marović istakla da je Evropa centralna tema ovih dana s obzirom na to da je u susret Sajmu otvorena i Evropska kuća

„Evropske intergracije su u središtu rada nove Vlade, koja je posvećena tome da Crna Gora što prije pristupi EU i ovi projekti doprinose ostvarenju tog cilja“, kaže Marović.

Podsjetila je da Crna Gora koristi EU fondove od 2007. godine, te da su uz njihovu podršku realizovani brojni projekti.

Trenutno se radi na okviru za sredstva koja će se koristiti do 2027. godine.

U nastavku prenosimo atmosferu koju smo zabilježili na fotografijama. Help-ov štand i naše RE medijatore posjetili su ambasadorica Popa i ministrica Marović.

1DEE892D-87B8-4015-9071-ED693A9DDDF3-Copy

4E89169A-672F-4CF7-B68F-766F45644D2B-Copy

8D7CC57D-1988-40B8-87F7-FFDF508FFDF0-1-990x745-1

8D7CC57D-1988-40B8-87F7-FFDF508FFDF0-1-990x745-1-960x639

330ccc45-45cb-459a-a83a-e63b3b61adc9-Copy

Mladi Romi i Egipćani u obilasku srednjih škola

25.05.2022.

Pitanje broj 1. pred svršenim osnovnoškolcima je : Koju srednju školu upisati? Mladim svršenim osnovcima iz romsko-egipćanske (RE) populacije u odgovoru na tu dilemu pomaže Help-ov medijator Dejvid Sejdović, koji je organizovao dvodnevnu posjetu srednjim školama u Podgorici, tokom koje će se budući srednjoškolci upoznati sa konkretnim programima, koje škole u Glavnom gradu nude za nastavak obrazovanja.

Posjetu podgoričkim srednjim školama 23 RE đaka započeli su u Školi za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić“, gdje, kako su nam rekli predstavnici škole, na svakom od smjerova ima RE srednjoškolaca. Neki od njih su toliko uspješni da su nedavno učestvovali na međunarodom takmičenju u Grčkoj.

Grupa đaka je izazila želju da se uskoro upoznaju sa svojim uspješnim sunarodnicima i sa njima podijele iskustvo.

Škola „Sergije Stanić“ nudi stručno obrazovanje u različitim ugostiteljskim djelatnostima. Predstavnice škole, PR i pedagog predstavile su budućim potecijalnim đacima sve obrazovne module koje imaju, kao i koja im se vrata za posao ili nastavak školovanja nude po okončanju tri ili četri godine srednje škole.

Djeca su imala priliku da postavljau pitanja i dobiju odgovore kao i da obiđu neke od kabineta u kojima se obavljaju nastava i praksa, koja je u ovoj školi od izizetne važnosti.

Koordinatorka projekta Dijana Anđelić naglasila je, da je incijativa veoma važna, posebno zato što, kada je riječ o đacima iz RE populacije, odustajanje od upisa u srednju školu i dalje predstavlja jedan od ključnih problema kada je u pitanju edukacija.

Osim Help-ovih medijatora, Sejdovića, ako i Erdija Beriše i Nedžmedina Šalje, u posjetu školi sa predstavnicima Help-a, bila je šefica kancelarije za Rome u Glavnom gradu, Hristana Laban.

Glavni grad Podgorica, uz opštine Ulcinj i Berane partner je Help-u u realizaciji projekta “Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“ koji se implementira u ukupno 11 opština (Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Tivat i Ulcinj). Projekat se finansira u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu.

Cilje je, da država kroz institucije/službe na lokalnom nivou, prepozna značaj instituta romskog medijatora /saradnika za socijlanu inkluziju i uključi ga u sistematizaciju radnih mjesta na lokalnom nivou, čime će se ovo pitanje riješiti na dobrobit RE populacije u Crnoj Gori i njihovog efikasnijeg uključivanja u društvene tokove.

Akcija posjete školama samo je jedna od brojnih aktivnosti, koju medijatori svakodnevno, uz redovne druge obaveze u institucijama na loklanom nivou, organizuju kao podršku RE zajednici i njenoj efikasnijoj inkluziji.

Po okončanju posjete srednjoj školi „Sergije Stanić“, đaci su sa medijatorima nastavili obilazak, srednje medicinske, mašinske, građevnske, hemijske i elektro-tehničke škole. Grupa đaka koja će sjutra ići u obilazak škola, posjetiće još i srednju ekonomsku školu u Podgorici.

Tender P-MNE-SOE5-21-22-DZD4 za dobavljača za nabavku opreme za poslodavce

Help-Hilfe zur Selbsthilfe OGLAŠAVA NADMETANJE U PRIKUPLJANJU PONUDA ZA:

IZBOR DOBAVLJAČA ZA OPREMU ZA POSLODAVCE REF. Br. P-MNE-SOE5-21-22-DZD4

Učešće u nadmetanju mogu uzeti sva pravna lica koja su registrovana i protiv kojih se ne vodi sudski postupak. Tenderska dokumentacija se može preuzeti registracijom na web sajtu: https://help-montenegro.me/tenderi

ROK ZA DOSTAVLJANJE PONUDA: 09.06.2022. do 9:00 časova po lokalnom vremenu

JAVNO OTVARANJE PONUDA: 10.06.2022. u 10:00 časova po lokalnom vremenu

Dodatne informacije se mogu dobiti upitom na e-mail: helphelp@t-com.me

Molimo Vas da popunite formu da bi preuzeli tendersku dokumentaciju: LINK

Javni poziv za nezaposlene i poslodavce

Organizacija Help-Hilfe zur Selbsthilfe je započela realizaciju projekta ‘Socijalno-ekonomsko osnaživanje u regionu zapadnog Balkana’ koji će trajati do decembra 2022.godine. Projekat se implementira uz finansijsku podršku njemačke Vlade i Vlade Crne Gore.

Cilj projekta je revitalizacija ekonomije – kojom je predviđena šestomjesečna obuka na radu za 20 nezaposlenih osoba sa fokusom na sjeverni region Crne Gore (60% učesnika obuke), od čega će 15 stažista proći sertifikovanu tromjesečnu stručnu obuku. Takođe, biće podržano 20 poslodavaca koji će nezaposlene osobe na obuci na radu, nakon uspješno završene obuke zaposliti na period od minimum 12 mjeseci.

U prilozima možete preuzeti aplikacione formulare.

ZA PREUZIMANJE APLIKACIONIH FORMULARA molimo Vas da popunite formu u nastavku…

Грешка: Образац за контакт није пронађена.

Pohvale iz Bijelog Polja za Help-ove medijatorke

16. 05. 2022

Načelnica Zavoda za zapošljavanje Bijelo Polje, Milka Bošković o Help-ovoj medijatorki Sanji Selimović, koja već pola godine radi kao posrednik za inkuziju romsko-egipćanske (RE) populacije, ima samo riječi hvale.

„Nijesam je dovoljno pohvalila u ovom snimku vjerujte mi, ona je toliko vrijedna i angažovana da bi slobodno mogla da radi ne samo kao medijator za Rome i Egipćane“, rekla nam je gospođa Bošković.

Osim Sanje Selimović, u Bijelom Polju je na skraćno vrijeme anagažovana i Elma Šahman, i obje medijatorke daju sve od sebe da u sve programe koje Zavod nudi, gdje god je moguće, uključe i nezaposlene pripadnike RE zajednice.

Poslušajte njene utiske o dobroj praksi u proteklih pola godine, i za nas važnoj preporuci:

Help-ova medijatorka Sanja Selimović tri dana u sedmci radi u ZZZ u Bijelom Polju, a dva dana u područnoj jedinici Zavoda u Beranama, gdje su takođe izuzetno zadovoljni njenim radom i angažovanjem u posredovanju sa RE zajednicom.

I drugi predstavnici institucija, zavoda za zapošljavanje, domova zdravlja i centara za socijalni rad iz 11 opština, u koljima se projekat implementira, pohvalili su Help-ove medijatore.

Riječ je o projektu „Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“, u oblastima zdravstva, socijalne zaštite i zapošljavanja, koji Help realizuje zajedno sa partnerima Glavnim gradom Podgoricom i opštinama Berane i Ulcinj. Projekat se finansira u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje.

Ukupno 34 medijatora, koji su prošli stručnu obuku i dobili sertifikate, raspoređeni su u 11 opština, a cilj je da državne službe, prepoznaju značaj ovog instituta i sistemski, uvodeći kroz zakonske akte poziciju posrednika za socijalnu inkluziju u sistematizaciju radnih mjesta na loklanom nivou, riješe ovo pitanje na dobrobit RE populacije u Crnoj Gori i njihovog efikasnijeg uključivanja u društvene tokove.

Na Forumu u Petrovcu, koji je Help organizovao 11. i 12. maja, sa predstavnicima državnih institucija na lokalnom nivou, razmijenjena su iskustva i pozitivni primjeri iz angažovanja naših RE medijatora u proteklih pola godine.

Medijatori i predstavnici institucija razmijenili iskustva na forumu

13.05.2020

Romsko-egipćanski (RE) medijatori, koji već više od pola godine rade u institucijama na lokalnom nivou – zavodima za zapošljavanje, centrima za socijalni rad i domovima zdravlja u 11 opština, posredujući između zajednice i ovih službi, na dvodnevnom Forumu u Petrovcu razmijenili su iskustva i pozitivne prakse u dosadašnjem radu, sa predstavnicima ovih instutucija na lokalnom nivou.

Osim predstavnika lokalnih službi iz opština u kojima se projekat implementira, na Help-ovom forumu su učestvovali predstavnici državnih institucija: savjetnik Predsjednika Crne Gore za zdravlje i socijalnu politiku, dr. Amer Halilović, predstavnica ministarstva zdravlja Nina Milović, predstavnik ministarstva pravde i ljudskih i manjinskih prava Ramiz Šahman i predstavnik ministarstva ekonomije Jasmin Lukačević.

Ukupno 34 medijatora, koji su prošli stručnu obuku i dobili sertifikate, raspoređeni su u 11 opština, a koordinator projekta Dijana Anđelić je izazila nadu da će nadležne državne službe, prepoznati značaj ovog projekta i sistemski, uvodeći kroz zakonske akte poziciju posrednika za socijalnu inkluziju u sistematizaciju radnih mjesta na loklanom nivou, riješiti ovo pitanje na dobrobit RE populacije u Crnoj Gori i njihovog efikasnijeg uključivanja u društvene tokove.

Sa ponosom možemo istaći da su pojedini predstavnici instucija naglasili važnost rada i zalaganja Help-ovih medijatora za koje nijesu štedjeli riječi hvale. Opšta je ocjena da su medijatori u proteklom periodu u praktično na terenu pokazali značaj njihovog rada i uloge kao kao posrednika u ostvarivanju prava RE populacije na mnogo brži i efikasniji način nego do sada.

Kroz rad u grupama osim o pozitivnim primjerima novouspostavljene saradnje medijatori i predstavnici loklanih institucija, očekivano su razmijenili iskustva i o nekim praktičnim problemima sa kojima se susrijeću u praksi te razmotrili načine na koje bi te prepreke mogle biti otklonjene.

Help se nada i očekuje da će predstavnici institucija na lokalnom, ali i na državnom nivou, zadovljstvo radom medijatora prenijeti i svojim pretpostavljenima te da ćemo svi skupa dokazati važnost sistematizacije radnog mjesta medijatora u ove tri oblasti u okviru sistema javne uprave.

Prenosimo atmosferu sa dvodnevnog foruma u okviru kojeg smo imali i dvije tematske radionice.

Uzori za nezaposlene Elma Šahman – od volonterizma do posla

9. 05. 2022

UNDP i Help realizuju novi pilot projekat, u okviru projekta Activate! čiji je glavni cilj pomoći mladim i nezaposlenim ljudima do 35 godina, kako da lakše i brže, ličnim aktiviranjem i angažmanom- radeći na sebi i svom radnom profilu dođu do zaposlenja. U narednih pet mjeseci sa stručnjacima iz oblasti zapošljavanja i socijalne politike, motivišemo i pomažemo mladim, a nezaposlenim ljudima, kako da osim redovnog javljanja na biro i oglase za zapošljavanje, učine korak više i porade na sebi i izgradnji svog poslovnog profila, da bi se lakše nametnuli poslodavcima i tržištu rada.

Tim povodom predstavljamo uspješne mlade ljude – one koji su učinili korak više, od samo pasivnog javljanja na zavod za zapošljavanje i pomogli sebi da brže dođu do posla.

Elma Šahman (34) – dobitnica godišnje nagrade Bijelog Polja za volonterski rad, prenosi nam svoje iskustvo potrage za poslom, od povratka iz inostranstva do sticanja kvalifikacija, preko volonterskog rada do zaposlenja:

Ifatri za RE zajednicu u Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju

4.05. 2022

Povodom velikog islamskog praznika – Ramazanskog bajrama, Help je za pripadnike romske i egipćanske (RE) zajednice u Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju organizovao iftare.

U Podgorici je ovaj simboličan događaj u susret Bajramu, za dio pripanika RE populacije, upriličen u saradnji sa Romskim savjetom. U Nikšiću su ga oragnizovali Help-ovi RE medijatori, a u Bijelom Polju smo događaj realizovali sa Romskim pokretom i civilnim aktivistima Rafetom Mulićem i Goranom Joksimovićem.

Ramazanski bajram važan je islamski praznik koji se održava svake godine nakon ramazana, islamskog svetog mjeseca posta i odricanja. Ovim praznikom se obilježava završetak 29 ili 30-dnevnog posta od izlaska do zalaska Sunca. Ramazanski bajram traje tri dana, a pada na prvi dan mjeseca ševala, desetog od dvanaest lunarnih mjeseca Islamskog kalendara.

Help, koji već više od dvije decenije pomaže RE zajednicu u Crnoj Gori, jednu od najranjivijih kategorija stanovništva, i ove se godine, na simboličan način, iftarskim okupljanjima, pridružio obilježavnju ovog važnog blagdana kod islamskih vjernika.

Ivana Labović uzor mladima i nezaposlenima- instruktorka vožnje koja želi biti policajk

28.04.2022

Tim povodom predstavljamo uspješne mlade ljude – one koji su učinili korak više, od samo pasivnog javljanja na zavod za zapošljavanje i pomogli sebi da brže dođu do posla.

Ivana Labović ima 26 godina – promijenila je nekoliko poslova, trenutno je instruktor vožnje, a planira da postane policajka- evo njene priče :

Help-ovi RE medijatori kod predsjednika Đukanovića

11.04.2022

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je Help-ove, romsko-egipćanske (RE) medijatore i Klausa Mocka, regionalnog koordinatora Help-a, povodom Dana Roma.

Iskorištena je prilika da se crnogorskom Predsjedniku predstavi projekat namijenjen socijalnoj inkluziji romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori, „Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“. Projekat se implementira u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu u 11 opština, a partneri Help-a na projektu su Glavni grad Podgorica i opštine Berane i Ulcinj.

Krajnji cilj projekta je da država prepozna značaj i prihvati institut RE medijatora i ubuduće ga sistematizuje kao radno mjesto u institucijima sistema na lokalnom nivou.

Predsjednik Đukanović je uz dobrodošlicu izrazio zadovoljstvo susretom povodom nedavno oblježenog Svjetskog dana Roma, što je prilika da se skrene pažnja društva na potrebu afirmacije zajednice Roma i Egipćana u Crnoj Gori.

Đukanović je zahvalio Help-u „na važnoj misiji koju ostvaruju u Crnoj Gori duže od dvije decenije, kako na humanitarnom, tako i na planu emancipacije ukupnog društva kada je riječ o uključivanju Roma i Egipćana u društvene procese“.

U tom smislu posebno je važno osnažiti inkluziju u oblasti obrazovanja, kazao je Predsjednik, ističući pozitivnim što je u proteklih nekoliko decenija skrenuta pažnja na ova pitanja i da se prepoznaju rezultati, ali i jasnije uočavaju potrebe koje pripadaju odgovornom društvu.

Regionalni koordinator Help-a Klaus Mock, je uz zahvalnost za prijem, koji vide kao znak podrške organizaciji, medijatorima i ukupnoj romskoj zajednici, predstavio Predsjedniku dosadašnje rezultate djelovanja, Help-a u Crnoj Gori i aktuelni program obuke medijatora u cilju uključivanja u rad institucija na lokalnom nivou u oblasti zapošljavanja, socijalne zaštite i zdravlja.

Prisutni medijatori, Šejla Pepić, Denisona Beriša, Minira Delija, Nardi Ahmetović, Dejvid Sejdović i Enis Eminović, zahvalili su u ime zajednice za dosadašnju podršku i iskazali potrebu da ovakvi programi budu prioritet državne politike u ovoj oblasti.

Predsjednik je izrazio spremnost za punu afirmaciju akcija koje za cilj imaju savladavanje zaostajanja zajednice u odnosu na društvena kretanja i snaže građanski i multietnički identitet Crne Gore, što će biti konkretizovano i kroz njegovo obraćanje nadležnim institucijama izvršne vlasti.

Koordinator projekta Dijana Anđelić predstavila je Predsjedniku Đukanoviću, projekat „Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“, naglašavajući da je dosadašnji rad Help-ovih medijatora na terenu, kako kroz projekat, tako i ranije kroz višegodišnje testiranje ovog modela u Help-u, u oblastima orazovanja, zdravstva, socijalne zaštite i zapošljavanja, pokazao i da je lokalnim RE zajednicama, u 11 opština u kojima se projekat realizuje, olakšan pristup ostvarivanju osnovnih prava u lokalnim službama, ali i samim instutucijima zbog bolje i efikasnije komunikacije sa romsko-egipćanskom populacijom.

Ukupno 34 medijatora, koji su prošli stručnu obuku i dobili sertifikate, raspoređeni su u 11 opština, a Anđelić je izazila nadu da će nadležne državne službe, prepoznati značaj ovog projekta i sistemski, uvodeći kroz zakonske akte poziciju posrednika za socijalnu inkluziju u sistematizaciju radnih mjesta na loklanom nivou, riješiti ovo pitanje na dobrobit RE populacije u Crnoj Gori i njihovog efikasnijeg uključivanja u društvene tokove.

Slavimo Dan Roma – Igrama bez granica, izložbom, drugarijadom …

08. 04. 2020

Od početka djelovanja Help-a u Crnoj Gori, prije 23 godine, tu smo za romsku zajednicu – stalna smo podrška socijalno-ekonomskoj integraciji ove najranjivije i najdiskriminisanije zajednice u Crnoj Gori, kroz projekte koji podstiču poboljšanje životnog standarda i veću uključenost u društvo.

Na 8. april sa njima slavimo Svjetski dan Roma – romsku istoriju i kulturu i podsjećamo da su naši sugrađani – tu pored nas – dijele sa nama dobro i zlo! Formalno su ravanopravni građani -suštinski nije baš tako – odavno je vrijeme da to mijenjamo- do nas je!

Rijetki su među nama koji ne vole romsku muziku – često se identifikujemo sa njom svojatamo je. Naši romski sugrađani su nas podsjetili na to u podgoričkom Njegoševom parku – gdje je na incijativu Help-ovog medijatora Dejvida Sejdovića organizovana Drugarijada – socijalizacija između većinskog i manjinskog naroda uz romsku muziku :

Obrazovanje gradi budućnost – mladih Roma i njihove prosperitetnije i bolje uključenosti u crnogorsko društvo.

U podgoričkoj OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“, koju pohađa najveći broj romske djece u Glavnom gradu, podržali smo organizaciju akcije „Igre bez granica“.

Podaci UNICEF-a iz 2018-te, kažu da samo 16 odsto romske djece pohađa predškolske ustanove, 77 posto završi osnovnu školu i 7 odsto srednju školu, dok je 29 posto Roma uzrasta od 20-24 godine stupa u brak prije 15-te godine. Iz ovih podataka se vidi da je posebno veliki problem na cijeloj teritoriji države, to što mnogi osnovci iz RE populacije po završetku osnovnog obrazovanja, i kada upišu srednju školu, često je brzo napuštaju.

Sa ovim, velikim problemom, ozbiljno bi trebalo i u okviru obrazovnog sistema, da se pozabave svi iz romske zajednica ali i državne institucije i romski nevladin sektor, jer je to u velikoj mjeri i uzrok lošeg socijalno-ekonomskog položaja RE populacije uopšte, kao i još uvijek nedvoljno uspješne inkluzije u crnogorsko društvo.

U cilju da suštinski, a ne samo na papiru, mijenjamo teško ukorijenjene navike i smanjujemo stepen diskriminacije prema Romima, i to baš počevši od najmlađih, u OŠ „21. maj“ u Podgorici, na incijativu Help-ovih medijatora, organizovano je predavanje na časovima istorije – o istoriji i kulturi Roma.

A osim muzike, kada je riječ o istoriji, kulturi i identitetu – Romi imaju šta da ponude društvu u cjelini.

Povodom Dana Roma u Podgorici su takođe u Kulturno informativnom centru (KIC) „Budo Tomović“ i Izložbenom salonu „Petar Lubarda“ u okviru Srpske kuće, upriličene izložbe crteža, takođe romskog medijatora Slobodana Boba Lalovića.

Izložbu u KIC-u Budo Tomović otvorili su predsjednik Skupštine Glavnog grada dr. Đorđe Suhih i direktorica KIC-a, Snežana Burzan- Vuksanović.

U srijedu i četvrtak u Bijelom Polju je održan i antidiskriminacioni trening za medijatore i predstavnike lokalnih institucija sa sjevera Crne Gore.

Godinama je u svim istraživanjima javnog mnjenja u Crnoj Gori konstanta, činjenica da je RE populacija najdiskriminisanija zajednica, jer većinske grupe ili populacija imaju najveći stepen distance prema Romima.

Podsjetimo, Međunarodni dan Roma, 8. april, je dan slavljenja romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi suočavaju. Službeno je prvi put proglašen 1990. godine u mjestu Serock (Serok) u Poljskoj, gdje je održan četvrti Svjetski romski kongres- Međunarodne romske unije (IRU), u spomen na prvi veći međunarodni susret romskih predstavnika koji je održan u Chelsfieldu (Česterfildu) kraj Londona 7—12. aprila 1971. godine. Na tom je Kongresu donesena odluka o romskoj himni za koju je izabrana pjesma Đelem, đelem (romski: Išao sam, išao) i odluka o zastavi za koju je odabrana plavo-zelena dvobojnica s crvenim točkom u sredini, simbolom napretka i pokreta, ali i migracije Roma tokom istorije.

Početkom 14. vijeka Romi su došli na Balkan.

U nastavku podsjećanje na Help-ovu i CAREP-ovu prošlogodišnju storiju za 8. april, o Romima na ovim prostorima – od naseljavanja do danas – i težnjama i nadanjima mladih i uspješnih romskih predstavnika u Crnoj Gori:

Kao i prošle godine i ove godine na incijativu Centra za afrirmaciu RE populacije- CAREP-a, više domaćih institucija i stranih ambasada prihvatilo da povodom Dana Roma svoje zgrade osvijetle u bojama romske zastave.

Help-ove romske medijatore u ponedjeljak 11. aprila, istim povodom primiće i predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović.

Istog dana u Bijelom Polju, NVO ,,Centar za preduzetništvo“ uz podršku Help-a, a organizuje okrugli sto ,,Mogućnosti zapošljavanja Roma/Romkinja u opštini Bijelo Polje”.

Sve aktivnosti povodom Dana Roma, realizujemo u okviru Help-ovog aktuelnog projekta, „Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“.

Projekat se implementira u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu u 11 opština, a partneri na projektu su Glavni grad Podgorica i opštine Berane i Ulcinj.

Krajnji cilj projekta je da država prepozna značaj i prihvati institut RE medijatora i ubuduće ga sistematizuje kao radno mjesto u institucijima sistema na loklanom nivou.

Bio bi to još jedan važan korak ka istinskoj, a ne samo simboličnoj inkuziji na Dan Roma, kako romske, isto tako i egipćanske zajednice u Crnoj Gori.