Arhiva novosti 2021 – Help Montenegro

ICT Cortex akademija – za budućnost razvoja IT sektora u Crnoj Gori

28.12. 2021

ICT Cortex Akademija je jedan od tri glavna razloga zašto su se brojne crnogorske IT kompanije okupile u ICT kaster. Generalno, problem je isti – fali kadra, nije adekvatno obrazovan, formalnom obrazovanju treba nadgradnja, rekla je intervju za Help-ov portal Valentina Beg-Deljanin, direktorica odjela za obrazovanje u ICT Cortex-u, sa kojima sarađujemo u okviru regionalnog programa RECONOMY .

Sa Beg-Deljanin smo razgovarali o njihovim naporima da se kroz prasku i stručno usavršavanje u što bržem roku povežu obrazovni sistem i pivreda, odnosno tržište rada, odnosno, da se kroz edukativne programe koje nudi ICT Coretex Akademija preko njenih članica, IT kompanije, što brže i što efikasnije stvari kavlitetna IT radna snaga.

Help: Nakon uspješnog starta sa projektom obuke u sedam kompanija, članica klastera ICT Cortex i prvog treninga za srednjoškolce sa Srednjom stručnom školom “Vaso Aligrudić”, vi ste nakon toga organizovali još par uspješnih obuka, što je na kraju rezultiralo formiranjem Akademije. Kako je taj razvojni put išao?

Beg-Deljanin: Mi smo u početku organizirali sa Srednjom elektrotehičkom školom “Vaso Aligrudić” realizaciju njihove praktične nastave u našim kompanijima. Imali smo više faza samog projekta, jer smo između ostalog, osim samog pružanja znanja htjeli pružiti i neke stručne vještine, i uputiti malo djecu u tržište rada. To su uglavnom djeca trećeg i četvrtog razreda srednje škole, koji su već ove godine, ajmo reći, spremni za početak rada ili dalje školovanje.

Oni su prije svega dobili jedan uvodni kurs, koji se bazirao na nativnom PHP-u i nakon tog kursa koji je polagalo 60 đaka, imali smo eliminacioni test koji su provodili njihovi profesori, sastavljeni u surdanji s nama. Nakon toga njih 28 je podijeljno u grupe i išli su na praksu u sedam kompanija.

Oni su imali simulirani prizvodni proces, koji je imao sve faze kako to izgleda i u pravom životu- izrađivali su web aplikaciju informacioni sistem za svoju školsku biblioteku. U samom startu su dobili, u projektnom zadatku i tehničkoj dokumentaciji, klikabilni prototip završeni frontent dio i zvaršenu bazu podataka, što su trebali povezati u laravelu, što je najsuvremnija tehnologija koja se koristi na tržištu rada. Znači isključivo u backendu su kodirali, ali su kroz taj rad, kroz gotovi prototip i bazu podataka, naučili i o samim bazama podataka i o frontendu, backandu i svemu tome zajedno.

Tu je zanimljivo istaknuti da su, od njih, dvoje đaka ove godine radili outsource za Bild studio upravo frontend dio, čisto da podvučemo kako su kroz neki backand ipak naučili i frontend.

Help: A najboljem od njih, đaku Jovanu Popoviću ste omogućili i dodatno učenje kao i rad u jednoj od članica Cortexa.

Beg-Deljanin: Jeste, Jovan Popović je takođe dobio zaposlenje u jednoj od naših članca Coinis-u, a u drugoj članici na Logate akademiji pohađa kurs iz developmenta. Kurs je u vrijednosti od 1200 eura i to je zaista sjajna prilika da se dodatno usavrši. I on, kad završi školu, osim što već ima zaposlenje, biće stvarno, kako se to u ovom svijetu kaže –mašina.

Help: Ovo je praktično bio jedan pilot projekat, koji se pokazao jako uspješan- povezivanje privrede, prije svega one koja se bavi IT tehnologijima, sa obrazovanjem da bi se podigao nivo znanja i sposobnosti. Da li ste imali neku povratnu informaciju i reakciju od ostalih škola? Ako se ne varam, imali ste saradnju i sa srednjom stručnom školom iz Berana?

Beg- Deljanin: Jeste. Znači to je sad novi ciklus ”let’s do IT” prakse koji će biti dio velikog program Cortex Akademije, i ide na nivou pet gradova u Crnoj Gori. Nakon što je bio uspješan pilot projekat sa školom “Vaso Aligrudić”, mi smo se odlučili na ono što nam je bila želja i ranije, ali sada smo stekli neke dodatne uvjete za realizaciju – poširili smo se na pet gradova. Tako da, osim Podgorice, imaćemo praksu za đake iz Berana, Bijelog Polja, Nikšića i Pljevalja. Mapirali smo po dvije škole u svim tim gradovima, prije svega srednje stručne škole, koje rade po curriculumu ili računari i mrežni sistemi, ili trehničari za razvoj web i mobilnih aplikacija. Oni u svojim curriculumima već imaju web programiranje i oni su nam prirodno neka bazna skupina, da ih već u toj dobi edekujemo za dalje. A pored njih smo mapirali i gimnazije, jer oko 80 posto kadra u svim IT kompanijima dolazi iz gimnazija, naravno nakon fakulteta. Ono što fali gimnazijalicima, iako imaju jako dobre radne navike i odgovornost, međutim je uža specijalizacija. I onda smo odlučili da i njima pružimo priliku, ukoliko to bude moguće ove školske godine realizirati, uz sve ostale obaveze, da i oni plasiraju timove za praksu.

Odmah bi se nadovezala kako bi to trebalo izgledati:

Upravo su u srijedu (22.decembar) završene prijave. Sa školama još uvijek skupljamo spiskove đaka. U tih pet gradova biće po dva tima po 11 iz svake škole, možda ih i izmiješmo, to je nešto što ćemo prilagoti broju prijavljenih i uspješnosti projekta. Deset timova je sve ukupni kapacitet projekta i deset timova će ići u deset kompanija, kao što je prošle godine išla škola “Vaso Aligrudić”, ali sada će to biti više škola. Optimalno bi bilo da sudjeluje svih devet do 10 škola, da svaka ima svoj tim koji ide u kompaniju, da ima nastavnika koji prati, mentora iz kompanije i na kraju također prezentaciju tehničkog rješenja na nivou pet gradova.

Isto kao prošle godine mi ćemo napraviti uvodne kurseve, međutim nešto proširene ove godine. Osim PHP, radiće i objektno orjentisano programiranje. Imaće dva eliminaciona testa i onda ćemo po jedan tim iz svake škole, koji će imati od pet do sedam đaka, uvesti u praksu takođe da rade web aplikaciju za školsku biblioteku. Od maja do juna ili jula, to su sad već samo neki okvirni periodi, ali krajem školske godine, biće organizirano da dolaze osam nedjelja u kompanije u Podgoricu, gdje će raditi na zadaku, a ostatak sedmice da rade doma uz nadzor profesora i praćenje mentora, preko naših softvera, na tom zadatku.

Takođe imali smo i vrlo uspješne sastanke sa opštinama Berane, Bijelo Polje, Nikšić, Pljevlja naravno Glavni grad Podgorica, koji su podržali ovaj projekat. Tako ćemo prijevoz i hranu, odnosno troškove logistike, što se tiče svake od tih opština, pokriti u suradnji sa opštinama.

Help: Pretpostvljam da ste imali dobru povratnu reakciju, kako od škola tako i ostalih državnih institucija!? Vaš primarni cilj je bio da povežete privredu i obrazovanje, da bi što sposobnije i kvalitetnije kadrove imali na raspolaganju. Da li imate podršku i drugih iz privredne zajednice?

Beg-Deljanin: Privredna zajednica i stoji iza ovoga, jer ICT Cortex je kao što znate udruženje IT kompanija i sada se već članstvo bliži brojci 20. Tako da privreda s te strane zaista podržava ovaj projekat, vidi benefite. Recimo u nekom procentu od 10 posto je to instant rezultat. Jer prošle školske godine, od 30 đaka, troje ih je dobilo nekakav angažman, bilo stalni ili honorarani, dok će se rezultati za ove ostale vidjeti ili dogodine ili za tri godine. Uglavnom gradi se kadar – vremenom, ali privreda to prepoznaje i privreda stoji iza ovoga.

Help: Ne samo IT privreda, već pretpostavljam i u svim drugim segmentima ekonomskog razvoja IT stručanjci su veoma potrebni, bolje rečeno neophodni u današnje vrijeme?

Beg-Deljanin: IT indrustija generalno mijenja strukturu tržišta rada u svim sektorima. Ne postoji više sektor u kojem nije potreban IT stručnjak. Što se nas tiče, mi ovdje imamo veoma dobru surdanju sa Crnogorskim Telekomom, ali on i dalje spada u dio komunikacija. Što se tiče nekog širenja, namjeravamo naravno obrazovati kadar za javnu upravu i za energetiku, turizam i sve ostalo, ali nam je sada fokus na IT kompanijama, čisto radi resursa sa kojima mi raspolažemo.

Help: Onda formiranje Akademije u sklopu ovoga dođe kao neki logičan slijed?

Beg-Deljanin: Cortex Akademija je zapravo nešto šira slika od same prakse za srednjoškolce, više je situacija takva da je praksa za srednjoškolce, jedan od smjerova Cortex Akademije.

Akademija je jedan od tri glavna razloga zašto su se kompanije okupile u ICT Cortex-u. Generalno problem je isti – fali kadra, nije adekvatno obrazovan, formalnom obrazovanju treba nadgradnja i onda kompanije kada zapošljvaju ljude, provode dosta vremena i ulaganja na taj “on boarding” proces, gdje od ulaznog nivoa, kreiraju praktički juniora. I same kompanije već dugo godina provode dodatne edukativne programe koji im služe između ostalog kao “on boarding”.

Mi smo sada okupili sve edukativne programe koje nude naše članice pod jedan kišobran Cortex Akademije, gdje je bila jedinstvena prijava, a edukacija će se provoditi u kompanijama. Imamo 13 edukatora: Alicorn, Amplitudo, Bild Sudio, Coinis, Codeus, Codepxel, Logate, Data Design, DigitalBee, Oykos Devolopment, Omnitech, Optimus Academy Samrt i Sky Sat iz Herceg Novog. Svima je sjedište u Podgorici, osim Sky Sat-u.

To će sve trajati od februara do jula. Prijave su se završile, imao preko 1000 prijava, ali naravno moraćmo provesti neku vrstu selekcije. To će raditi kompanije za primitak u svoje programe i ja vjerujem da će to iznjedriti dosta novih zaposlenih, jer sve te obuke za najbolje nude zaposlenje po završetku obuke.

A pored toga, što se tiče Cortex Akademije, mi smo organizirali i neke, jer interes je zaista veliki, a ne mogu svi dospjeti u kompanije, kurseve koji su u suradnji sa ostalim partnerima. Imaćemo konkrenije detalje o njima u januaru, ali radi se o pet velikih oblasti koje prate i edukativne programe u članicama, to su projekti menadžment, dizajn, programiranje- koje sadrži i web aplikacije i mobilne aplikacije i backand i frontend usmjerenje, testiranje softwera i marketing kao neka kruna tog proizvodnog procesa, nakon što se proizvod završi. Trenutno imamo kurseve koji su ponuđeni u kompanijama i online i ukupan broj prijava je rekao 1000.

Help: Vii ste ove godine učestvovali na nekoliko važnih međunarodnih IT događaja, uključujući i Digital Summit, gdje ste postigli i rezultate. Nekoliko vaših čanica je u saradnji sa školom “Vaso Aligrudić” osiguralo jedan značajan projekat vrijedan preko pola miliona eura. Da li to pokazuje koliki je nivo i kvalitet onoga što ste do sada postigli u povezivanju i podizanju nivoa obrazovanja i privrede?

Beg- Deljanin: Mi smo prošle godine paralelno sa praksom pokrenuli sa školom i aplikaciju za Regional Challenge Fund. Tu se radi o unaprijeđenju obrazovanja kroz kooperativno obrazovanje, i s obzorom na dosta jak konzorcij i dobar program dobili smo taj grant.

Tako da ćemo školu opremiti sa najsuvremenijom opremom, već smo nabavili i računare i druge alate koji su nam potrebni i za rad i za praksu, da je izrađuju same škole. I u sklopu toga biće i obuka za nastavnike. To je praktički plasiralo Elektrotehničku školu “Vaso Aligrudić” u sam vrh što se tiče opremljenosti škole i vjerujemo da će to zaista gurnuti obrazovanje par koraka naprijed. Sada će kadrovi koji dolaze iz te škole biti par koraka ispred kadrova koji su na fakultetu.

Naš je plan ili želja da sličnu ili istu stvar napravimo i sa ostalim školama koje surađuju sa nama. O tim detaljima ćemo znati više u narednim mjesecima, ali u svakom slučaju to je nešto što znato pomaže školstvu. Jer na primjer, kroz našu fondaciju “Čini dobro” opremili smo i školu u Nikšiću, sa 30 računara. Kada imate u curriculumu programiranje i razvoj web aplikacija nije zgodno da je oprema na kojoj se radi zastarjela ili da je nema i da se sistemi podižu cijeli školski čas, pa tako prođe toliko vremena da vi praktično morate pisati kod na papir. To je definitivno nešto što treba promijeniti kroz ovakave incijative, i kroz naš mi rad pokušavamo unaprijediti školovanje.

Help: Pretpostavljam zbog svega do sada urađenog, dobili ste i podršku države. Potpisali ste ugovor o saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja na tri godine vrijedan milion eura.

Beg-Deljanin: Da, vrijedan je milion eura, s tim da pola finansira država, a pola ulažu članice koje su dio Cortexa.

Help: Dakle država je prepoznala interes za saradnju sa vama?

Beg-Deljanin: Pa da, kofinasirani smo od strane države, što je zaista veliko priznanje za jednu NVO jer pokazuje da imamo ozbiljne projekte, da smo od ozbiljnog interesa za ekonomiju i državu i da radimo projekte i stvari koje unaprjeđuju cijelo društvo.

Uglavnom početkom decembra smo potpisali ugovor na tri godine, kojim smo dobili podršku u vrijednosti od pola milijuna eura, a ostalih pola milijuna ulažu članice. Ugovor je na tri godine uz, nadamo se, izvjesnost da će se nastaviti nakon te tri godine.

Help: Već smo pomenuli da se razvoj obrazovanja u IT sektoru ne tiče samo IT privrede i industrije već i svih ostalih oblasti privrede i društva u cjelini. Sa Help-om u okviru projekta RECONOMY sarađujete i na jednom od programa koji se tiče razvoja agrikulture. Trenutno je taj projekat u fazi istraživanja. Šta slijedi?

Beg –Deljanin: Agritech je nešto što se definitvno u Evropi dobrano koristi- ajmo reći, pametno usmjerenje u agrikulturi i ekonomiji. U Crnoj Gori je to na jako niskom nivou. Upravo sada, kako ste rekli, istraživanje je u toku. To radi kolegica eksterna konsultantica, ali ono što ja znam je da su u toku obilasci na terenu, da se neki rezulati od tog istraživanja izvlače. U nekim kompanijima je to na dobrom nivou, ali većinom treba dosta poraditi na digitalizaciji poljoprivrede, ajmo to tako nazvati.

Primjera radi još bih spomenula- kada je riječ o ovoj praksi, nakon samog završetka prošlog pilot projekta, kada su đaci dobili od nas i Arduino pakete za robotiku, mi smo početkom ove školske godine, negdje u oktobru ili novembru, organizirali obuku iz digitalne elektronike za njih za korištenje tih Arduino paketa. Onda su oni u nešto više od mjesec dana sa našom članicom, Optimus Academy Smart i profesorima sa Univerziteta, prošli od primijenjene matematike, osnova logike, osnova programiranja, elektronike, do izarde praktičnog projekta, 3D štampe itd. I tu su, među zanimljivim projektima, bili i pamenta hranilica za ribe, čime želimo istaknuti da nismo završili sve samo na prezenatciji tehničkih vještina, već smo radili i dalje na podspješivanju edukacije. I nadamo se da ćemo to tako nastaviti sa ovim projektom u 2022.

Help: Rekli ste da ste za ove obuke imali 1000 prijava. Da li to znači da postoji veliko interesovanje mladih za obuku i usavršavanje u IT tehnologijama?

Beg-Deljanin: Postoji dakako. U srednjim školama smo imali dosta dobar odaziv, naravno uz pomoćnastavnika, jer su djeca ponekad malo pasivnija nego što bismo mi očekivali, ali to je logično, jer im je glava u raznoraznim drugim stavrima, pored škole. Ali na fakultetima je bio dosta dobar odaziv, tamo nam je bila puna sala, imali smo dosta upita i putem telefona i putem email-a. Dosta ljudi je zainteresirano i za prekvalifikaciju ili samo specijalizaciju, jer ovo je jedna industrija koja je zaista stabilna.

U ovom prethodnom kovid razdoblju se pokazala kako je praktički jedina koja raste cijelo vrijeme, koja više nije budućnost već i sadašnjost – i to nužna sadašnjost. I koja se osim što je stabilna i stalno raste iz dana u dan mijenja. Tako da su specijalizacije i cjeloživotno učenje jednostavno uvjet za ostanak u toj industriji. Dosta nam je prijava došlo i od starijih. Kad kažem starijih, mislim na ljude koji su već karijerno bili predodređeni, zbog fakulteta ili škole, i koji se sada žele prekvalificirati u IT industriju, bilo to da je to marketing ili programiranje…

Help: I na kraju da li nam možete dati jednu kratkoročnu najavu vaših planova?

Beg-Deljanin: Osim samog provođenja ovih edukativnih programa u našim kompanijima, planiramo sve te polaznike pratiti cijelo vrijeme, nuditi neke ekstra nastavne aktivnosti, kao što su obuke za neke vještine. Za srednjoškolce je to već provedeno prošle školske godine a biće i ove. Također, što se tiče tih online kurseva kako ih sada zovemo, tu postoje dvije grupe ljudi. Dakle neki koji se samo žele spcijalizirati usavršiti ili prekvalificirati, ako ne traže zaposlenje – na njima je da ispune uvjete koje traži sam kurs. Ako slučajno traže zapslenje i nisu u ovom programu obrazovanja kod edukatora, njima ćemo također ponuditi mogućnost da uđu u našu HR (ljudski resursi) bazu, na način da ćemo im dati rok od par mjeseci da sagledaju kurs koji su odabrali, a onda će dobiti praktični zadatak od kojeg će morati napraviti mini projekt da bi se mi onda mogli dalje usmjeravati prema kompanijama u svrhu zapošljavanja ili stavljanja u bazu pa kad zatreba da ih možemo izvući iz baze.

Help: Kada je riječ o ovim drugim kursevima, dakle ne saradnji sa školama- već o ljudima koji žele da se prekvalifikuju ili usavrše, da li su kursevi na vašoj Akademiji pristupačni?

Beg-Deljanin: Jesu. Većina kurseva na našoj platformi je besplatna. Naplaćuju se kursevi koji su sertificirani na nacionalnom nivou, kao što je kurs iz Oykos developmenta koji u stvari odgovara jednom modulu iz školskog curriculuma, koji je preslikan za odrasle, kao dio nacionalnog obrazovnog programa. Oykos development je sertifikovan za provođenje tih programa i nudi kurseve koji su modularni dijelovi tog programa, tako da se oni sa razlogom plaćaju. Logate akademija isto, zbog svje tradicije i zbog svojih sertifikata i Digital Bee koja je takođe sertificirana za obrazovanje. To su jedini kursevi koji se plaćaju, a ostali su besplatni.

I također za sve imamo jednu jako dobru podršku od strane Glavnog grada Podgorice, oni su u sklopu svojih godišnjih stipendija odvojili određen dio stipendija upravo za IT sektor, jer je prepoznat kao ključna grana razvoja ekonomije. Imaju starndardne kriterijume, su to moraju biti studenti završnih godina sa visokim prosjekom, i oni imaju sve kurseve, pa i ove koji se plaćaju, besplatno, uz narvno praksu u kompaniji.

A što se toga tiče, znanje je u ovom slučaju zaista pristupačno, ono što nas brine je činjenica da ljudi često olako shvataju ponuđeno obrazovanje, kada je besplatno, više ga cijene kada se plaća. Međutim mi idemo u dobroj vjeri da će se stvarno prepoznati i ozbiljno shvatiti mogućnost koju nudimo, jer ako neko samo prođe edukaciju da bi je prošao u konačanici, neće zadovoljiti, jer neće dobiti formalan papir i neće dobiti zaposlenje.

Nama je cilj da zaista obučimo ljude, da oni dobiju vrijednost, da znaju raditi da se usavrše, i u konačnici da nam svima zajedno pomognu da podižemo sektor na jedan viši nivo.

Help sarađuje sa kasterom ICT Coretex na regionalnom program RECONOMY.

RECONOMY je regionalni inkluzivni zeleni program privrednog razvoja Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida), koju sprovodi HELVETAS Swiss Intercooperation u partnerstvu sa drugima u zemljama Istočnog partnerstva i Zapadnog Balkana.

Biljana Jovićević

Borba za ljudska prava – na konkretnim primjerima – svakog dana

10.12.2021.

Međunarodni je dan ljudskih prava! Lako je upotrijebiti već toliko puta ponovljene fraze koje ovom prigodom postiramo po medijima i društvenim mrežama – tipa: „Danas je Dan ljudskih prava. Poštovanje ljudskih prava i digniteta je osnovna vrijednost“!

Sprovoditi rečeno u djelo mnogo je teže i zahtjevnije. Njemačka organizacija Help – Hilfe zur Selbsthilfe pak već 45 godina, svakoga dana na terenu, od Evrope do Afrike i Azije to čini konkretnim djelima. U Crnoj Gori od 1999. kada su kolone izbjeglica sa Kosova (oko 120.000) pristigle bježeći od rata, pridrživši se brojnim nevoljnicima koji su prethodno pobjegli od rata u BiH.

Jedan broj izbjeglih i interno raseljenih nikad se nije vratio svojim domovima, već ostali i novi život počeli graditi u Crnoj Gori. Help im je, uz ogromnu finansijsku pomoć donatora, među prvima pružio ruku pomoći – i dvije decenije kasnije i dalje se svakodnevno trudi, kroz brojne programe prve pomoći, stanovanja, do brojnih projekata zapošljavanja i posredovanja da je ne ispušta.

U međuvremenu smo neprekidno proširivali krug onih kojima smo direktno pružali ruku – ostale ugrožene kategorije stanovništa u Crnoj Gori, među kojima prednjači Romsko-Egipćanska (RE) zajednica i druge socijalno ranjive grupe, djeca, mladi, žene, nezaposleni.

Širom Crne Gore u tom su periodu izgrađene na destine stambenih jednica za izbjegle, raseljene i socijalno ugrožene, organizovali smo i organizujemo brojne programe usavršavnja, obuka i sticanja znanja i kvalifikacija za zapošljavanje ili samo zapošljavanje svjesni da samo sa dugoročnim održivim rješenjima možemo podići kvalitet života ovih zajednica i grupa.

Primjera radi, Help-ovi medijatori, Denisona Beriša, Ibrahim Tatari i Dijamant Pajazitaj godinama već pomažu RE populaciji da lakše dobiju zdravstvenu ili socijalnu pomoć, prijave se na biro i potraže posao, ali ne isključivo i samo njima – i ne samo za navedene oblasti već i za obrazovanje. Institut posrednika za socijlnu inkluziju kao instrument lakšeg pristupa osnovnim socijlnim uslugama i pravima tako smo uspjeli predočiti kao održivi model za koji se nadamo da će ga država preuzeti.

Stoga je u toku realizacija projekta Evropske unije i Vlade Crne Gore „Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“ koji se realizuje u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu.

Projekat implementira “Help”, koji je i poslodavac medijatorima u narednih godinu dana – u partnerstvu sa opštinama Podgorica, Ulcinj i Berane.

Ukupno 34 medijatora, koji su prošli stručnu obuku i dobili sertifikate, raspoređeni su u 11 opština u narednih godinu dana, sa zadatkom da pripadnicima RE zajednice omoguće lakši pristup lokalnim institucijima, odnosno olakšaju ostvarivanje osnovnih prava, a time i omoguće bolju uključenost u društvo.

Drugi projekat koji trenutno realizujemo sa, kako se nadamo, takođe dugoročnim rješenjima, program “Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana da bi osnažili stabilnost regiona u 2021-2022″. Riječ je o regionalnom projektu koji Help implementira na Zapadnom Balkanu uz podršku njemačke Vlade, vrijedan 3,35 milion eura.

U okviru njega u toku je obuka za nezaposlene uz rad, gdje posredujemo između poslodavaca koji traže radnu snagu i nezaposlenih koji će potom dobiti priliku zaposlenja na godinu dana, sa mogućnošću produženja. Ovo je takođe jedan od modela koji je Help ranije testirao kroz različite projekte.

Osim programa obuke uz rad kojim se stimuliše zapošljavanje i posreduje između nezaposlenih, a koju će na kraju proći oko 40 –tak kandidata, projektom za Crnu Goru, nastavili smo davanje podrške Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu – UIKS-u, na rekonstrukciji i obnovi tamošnje farme, kao i programima za rekovalescenciju zatvorenika koji takođe podrazumijeva i dobijanje stručne i sertifikovane obuke koja će im po izlasku iz zatvora olakšati socijalizaciju.

Kako smo rekli, jedna od prioritetnih grupa kojima Help želi pružiti podršku su mladi i žene, njihovo što bolje obrazovanje i što brže uključivanje u društvene tokove. Na tom fonu je i projekat RECONOMY regionalni inkluzivni i zeleni program ekonomskog razvoja Švedske agencije za međunarodnu razvojnu saradnju (Sida), koji provodi HELVETAS Swiss Intercooperation u partnerstvu s Help-om u istočnoj Evropi, Južnom Kavkazu i Zapadnom Balkanu.

U okviru tog projekta Help je u Crnoj Gori partner sa ICT klasterom Cortex koji, koji okuplja uspješne tehnološke kompanije u državi, koje za svoje potrebe ali i za potrebe razvoja i budućnosti privrede, rade na edukaciji i obuci mladih budućih programera i stručnjaka IT profila, povezujući na taj način obrazovni sektor i biznis.

Jedan od uspješnih modela je i saradnja sa Srednjom stručnom školom „Vaso Aligrudić“, a u planu je i formiranje tehnološke akademije.

Briljantni srednjoškolac Jovan Popović najbolji je primjer koliko je vrijedno ulagati u obrazovanje mladih.

Iako smo, kako se da vidjeti iz navedenog, posljednjih godina fokusirani na dugoročna rješenja, koja bi osigurala dostojanstven život i sigurnost najranjivijim građanima, Help se i dalje trudi da u okvirima mogućeg izađe u susret i sa prvom pomoći za lijekove, hranu za bebe i slično.

Previše je kritičnih tačaka na svijetu na kojima se svakog dana ugrožavaju i krše nečija ljudska prava. O tome smo obavezni i moramo da govorimo glasno i neprekidno, podsjećajući na osnovne vrijednosti zapisane u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima UN.

Međutim, osim parola, za jednaka prava svih moramo se boriti svakog dana i konkretno, pomažući onima oko sebe, kojima je pomoć najpotrebnija. Help na tome radi svakog dana.

Biljana Jovićević

Prokom i Viktorija zadovoljni Help-ovim modelom obuke uz rad

30. 11. 2021

Prokom je na “bijeloj listi” poreskih obveznika, zastpunik Peugeot i Suzuki, Suzuki motors , BRP programa za skutere, sanke četvorotočkaše i CF motors za motore i četvorotoškaše.

U stalnoj su potrazi za kavlifikovanom radnom snagom – mehaničarima, koju nijesu mogli dobiti preko Zavoda za zapošljavanje, zbog čega su više nego rado ušli u program “Stučna obuka uz rad nezaposelnih“.

Boro Bogdanović menadžer Prokoma, kaže da su imali nevjerovatno veliku podršku Help-a, pogotovo od kolege Dženana Demića i za pronalaženje radnika, ali i za opremu koju su dobili na korištenje.

„Mislio sam da to preko Zavoda za zapošljvanje ide mnogo lakše i bolje. To je bilo moje mišljenje kada neko kaže hoću da zaposlimo radnika, da vam neko kaže ‘evo vam 20 radnika izaberite’. Međutim to uopšte nije tako To je neka njihova procedura i sistem po meni malo zastareo, ne znam ali nećemo da sudimo o tim stvarima. Tu nam je kokretno gospodin Demić pomogao sa pronalaženjem prvog radnika. Dobili smo momka, odličan momak sve fino, sve smo ispoštovali, radio je dva meseca i njemu se odjedanput otvara put za Sloveniju. Ja zovem Help, zovem gospodina Demića, šta ćemo? Ništa kaže, na to ne možemo da utičemo, idemo raskid –prekid dobrovoljno, sve potpisano, sve ispraćeno sa vaše i sa naše strane. Sve smo to završili, i onda nastaje jedan period gde treba da nađemo drugog radnika. Opet uskače Help, opet dobijamo novog radnika„.

Renato Siništaj je bio na evidenciji Zavoda za zapošljavanje već nekoliko godina ali je tek zahvaljući Help-ovoj intervenciji i potrazi uspio da se poveže sa firmom koja traži radnika u njegovoj struci. Povremeno je, da bi izdražavo porodicu, radio privatno, ali je ovo prilika koja mu otvara prostor usavršavanje i eventualno stalan posao. Auto – moto industrija se stalno mijenja i napreduje i Renato Siništaj koji svakog jutra dolazi na posao iz susjedne podgoričke opštine Tuzi, u Prokomu hvata korak sa promjenama.

„Ja sam evo nekoliko godina tamo prijaljen u birou kao nezaposlen. I evo uklopili smo se, svakaog dana se svi više uklapam u posao, znači za sad dobro“.

Na pitanje nada li se stalnom zaposlenju Siništaj odgovara:

„Koliko ja vidim mislim da bi trebalo. Ja radim, kako bi se reklo, kao za sebe u firmi ovdje. Oni mene poštuju i ja njih. Ovo će mi značiti dosta jer znam đe sam na primjer, da radim i da mogu da izdržavam familiju. Imam i dijete, oženjen sam“.

Boro Bogdanović, menadžer Prokoma pohvalio je model koji Help već duže primjenje za pograme stručnog osposobljavanja uz rad.

„Model funkcioniše jako dobro. Prvo mi smo kao poslodavci šest mjeseci bukvalno relaskirani po pitanju plaćanja radnika. Naravno mi kao ozbiljna forma nismo dozvolili sebi da radnik koji dođe kod nas prima samo deo koji ste vi (Help) obezbedili, on ima subvenciju i sa naše strane . Tako da on ima jednu jako finu platu uz vašu pomoć i našu. Znači mi smo šest meseci u mogućnosti da ulažemo u njega i da ga dovedemo na nivo koji je nam potreban da bi nakon toga on dobio kod nas zapošljenje na 12 meseci, ali mi se iskreno nadamo da će to biti i na duži vremenski period“.

Help –Hilfe zur Selbsthilfe na Zapadnom Balkanu realizuje program vrijedan 3,35 milion eura, uz podršku njemačke Vlade u okviru programa “Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana” da bi osnažili stabilnost regiona u 2021-2022.

Auto-škola Viktorija, čije je sjedište u Beranama ima odnedavno poslovnicu i u Podgorici. Help je sa Viktorijom na programima stručne obuke uz rad, uspješno sarađivao više puta. Miljan Petković menadžer auto-škole Viktorija kaže da su radi poboljšanja uslova na radu aplicirali na poziv njemačke nevladine organizacije Help koji je usmeren na socio -ekonomski razvoj zapadnog Balkana.

„U okviru tog projekta dobili smo donaciju od 10 laptopova koji će, kao što sam već rekao, poboljšati uslove za rad u auto školi. Pored obuke za teorijski dio nastave u obuci kandidata za vozače, ti laptopovi koristiće se i za ostale obuke koje auto škola ima u svojoj ponudi. U ponudi imamo još obuku za asistenata u nastavi, rukovaoce građevinskim mašinama, kao i za obuku za rad na računaru. Osim toga želim da istaknem da je u izradi softver koji će našim polaznicima omogućiti provjeru znanja teorijskog dijela obuke. Ovaj projekat je takođe usmjeren na smanjenje broja nezaposlenih sa evidencije Zavoda za zapošljavanje. U okviru ovog projekta kod nas je trenutno na obucu Ivana Labović koja je duže vremena bila na evidenciji Zavoda za zaposljavanje. Ona će u periodu od 6 mjeseci proći praktičnu obuku nakon čega će zasnovati radni odnos u našoj auto-školi u narednoh godinu dana.”

Ivana Labović je instruktorka vožnje na obuci uz rad u auto školi Viktorija. Više godina nalazila se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, a onda se prijavila na konkurs HELP-a, za projekt u oviru kojeg se organizuje obuka za administrativnog radnika.

„Tako sada u auto školi “Viktorija” prolazim navedenu obuku i stičem znanja koja će mi omogućiti da ove poslove obavljam stručno i kvalitetno. Nakon šest mjeseci sa auto školom ću zaključiti ugovor i zasnovati radni odnos. Želim takođe da dodam da sam u ovoj auto školi i istruktor vožnje A i B kategorije, a omogućeno mi je da prođem i andrgošku obuku. Apelujem na sve mlade vozače da dođu i uvjere su u kvalitet kako teoretske tako i praktične obuke”.

Osim programa obuke uz rad kojim se stimuliše zapošljavanje i posreduje između nezaposlenih i poslodavaca kojima treba kvalifikovana radna snaga, koju će na kraju proći oko 40 –tak kandidata, projektom je za Crnu Goru predviđen nastavak podrške Upravi za izvršenje krivičnih snakcija u Spužu – UIKS-u, na rekonstrukciji i obnovi tamošnje farme kao i programima za rekovalescenciju zatvorenika.

Biljana Jovićević

RE medijatorima podijeljeni računari i zadaci

19. 11. 2021

U EU Info centru u Podgorici u petak su medijatorima za romsko-egipćansku populaciju podijeljeni računari sa kojima će se služiti u narednih godinu dana, dok je istovremeno iskorištena prilika da se porazgovara o radnim zadacima na kojima su raspoređeni u instutucijima – zavodima za zapošljavanje, centrima za socijalni rad i zdravstvenim ustanovama u 11 opština u kojima se projekat spovodi u narednih godinu dana.

Riječ je o zajedničkom projektu Evropske unije i Vlade Crne Gore „Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“ koji se realizuje u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu.

Projekat implementira “Help”, koj će i biti poslodavac medijatorima u narednih godinu dana – u partnerstvu sa opštinama Podgorica, Ulcinj i Berane.

Ukupno 34 medijatora, koji su prošli stručnu obuku i dobili sertifikate, biće raspoređeni u 11 opština u narednih godinu dana, sa zadatkom da pripadnicima RE zajednice omoguće lakši pristup lokalnim institucijima, odnosno olakšaju ostvarivanje osnovnih prava, a time i omoguće bolju uključenost u društvo.

Help je u periodu od 2016. godine do danas, testirao ovaj model i obučio i angažovao brojne medijatore u oblasti zapošljavanja, socijalne, zdravstvene zaštite i obrazovanja. Pokazalo se da su se tokom tog perioda, uz angažovanje posrednika u navedenim oblastima značajno smanjile prepreke sa kojima se romsko-egipćanska zajednica suočavala prilikom svakodnevnih pokušaja da ostvare ova osnovna prava.

Help očekuje da će do kraja ovog projekta, državne institucije i na loklanom i na državnom nivou prepoznati značaj posrednika između ove, jedne od najranjivojih kategorija stanovništva u crnogorskom društvu, i servisnih državnih instutucija, te da će ovaj institut prepoznati kao jedan od ključnih instrumenata za olakšavanje socijalne uključenosti RE populacije u društvu, te ga uvrstiti u sistematizaciju radnih mjesta. To je, uvjereni smo, i u skladu sa Strategijom socijalne inkluzije Roma i Egipćana 2021-2025. sa Akcionim planom za 2021. godinu.

Osim Evropske unija, koja koofiansira ovaj projekat, kupovinu jednog broja laptopova za potrebe rada medijatora u narednih godinu dana, kao donaciju, finansirala je američka humanitarna zajednica Crkve svetaca posljednjeg dana, poznatija kao Mormonska crkva.

Predstavnici ove religijske organizacije, čija je misija da pomognu romsko-egipćanskoj populaciji na ovim prostorima, Lari (Larry) i Debi Dreper (Debbie Draper) Help-ovim su medijatorima i prije desetak dana u Romskom savjetu uručili par laptopava, kao i danas u EU Info – centru.

Help i Zavod za zapošljavanje Crne Gore potpisali Memorandum o saradnji

28. 10 . 2021.

Zavod za zapošljavanje Crne Gore i Help potpisali su Memorandum o saradnji, u okviru projekta “Socijalno uključivanje Roma i Egipćana uz posredovanje saradnika za socijalnu inkluziju”. Memorandum su potpisali vršilac dužnosti (VD) direktora Zavoda Goran Folić i regionalni koordinator Help-a Klaus Mock.

„Romi i Egipćani, uz osobe sa invaliditetom, smatraju se najranjiviji kategorijama u Crnoj Gori u smislu njihovog pristupa obrazovanju, zapošljavanju i socijalnim uslugama. Kao i u mnogim zemljama u kojima žive suočeni su sa teškim društvenim predrasudama i negativnim stereotipima ali i problemima veoma niskog nivoa obrazovanja i zaposlenosti. To su i glavni razlozi njihove izloženosti siromaštvu i socijalnoj isključenosti. Ovi stavovi su prisutni širom Evrope a vidljivi su i u Crnoj Gori. Upravo zato Zavod za zapošljavanje pozdravlja i podržava napore Help-a za uvođenje i jačanje uloge “Saradnik za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u zapošljavanju“– istakao je VD direktora Goran Folić.

Obuku je za zdravstvenu zaštitu, socijalno staranje i zapošljavanje prošlo 43 medijatora, a njih 38 je dobilo sertifikate i biće u narednih godinu dana raspoređeni u 11 crnogorskih opština. Riječ je o zajedničkom projektu Evropske unije i Vlade Crne Gore „Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“ koji se realizuje u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu. Projekat je vrijedan pola miliona eura a realizuje se u saradanji sa partnerima : Glavnim gradom Podgoricom i opštinama Ulcinj i Berane.

„Zavod za zapošljavanje će u 11 opština koje su obuhvaćene projektom: u Baru, Beranama, Bijelom Polju, Budvi, Cetinju, Herceg Novom, Nikšiću, Pljevljima, Podgorici, Tivtu i Ulcinju obezbijediti osobu koja će pomagati pojedincima iz RE populacije u ostvarivanju prava na zaposlenje. Saradniik za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u zapošljavanju će, takođe, pružati neposrednu pomoć korisnicima u procesu traženja slobodnog radnog mjesta, ali i podsticati ih na ažurnost i redovnost prijavljivanja u evidenciju lica koja traže zaposlenje. Sa druge strane medijator će pomagati birou rada u sprovođenju pojedinačnih kampanja, edukativnih i informativnih sesija, radi podizanja svijesti korisnika u vezi sa načinom ostvarenja prava iz zapošljavanja (aktuelne ponude, prijava za posao, aktivno traženje posla, subvencije). Vjerujem da će na ovaj način pripadnici RE populacije vremenom naučiti da se sami staraju o svojim potrebama, bez posrednika, baš kao i svaka druga grupa stanovništva“ – rekao je Folić dodajući kako je posrijedi još jedan korak ka poboljšanju uslova za veće zapošljavanje RE populacije.

Osmišljavanjem ovakvih projekata, se pema riječima Folića može pomoći da i oni dobiju priliku da rade. U tom je smislu neophodna intezivnija primjena medijacije, širenjem mreže kvalifikovanih RE medijatora, rad na poboljšanju modela najboljih praksi u posredovanju kao i zalaganje za sistematizaciju pozicije medijatora u institucijama na državnom novou.

Regionalni koordinator Help-a Klaus Mock reako je da očekujemo da će, u narednom periodu, i poslodavci prepoznati činjenicu da Romi hoće i žele da rade, samo ih treba motivisati i dati im šansu.

„Help će u trajanju od 12 mjeseci obezbijediti mjesečnu zaradu za saradnike u oblasti socijalne zaštite, koji su angažovani u projektu, a pružaju usluge RE zajednicama u 11 opština.

Help je u periodu od 2016. godine do danas, obučio i angažovao brojne medijatore u oblasti zapošljavanja, socijalne i zdravstvene zaštite“ – podsjetio je Mock.

Iz Zavoda za zapošljavanje podsjećaju da je za Rome, koji su prepoznati kao jedna od kategorija teže zapošljivih lica, Zavod je i do sada, kroz programe aktivne politike zapošljavanje, pružao mogućnost pripreme i obuke nezaposlenog za konkretno radno mjesto. Imajući u vidu da preko 95% Roma i Egipćana koji su u evidenciji Zavoda čine lica bez zanimanja i stručne spreme, i u narednom periodu, oni će imati prioritet prilikom uključivanja u programe koje realizuje Zavod, navode iz ove instutucije.

Video: Courtesy by Zavod za zapošljavanje Crne Gore

Medijatori će u 11 opština pomagati RE građanama u zdravstvenoj zaštiti, zapošljavanju i socijalnom staranju

15. 10 . 2021

Njemačka organizacija Help i Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava uručili su sertifikate, a Help je potpisao ugovore o radu na godinu dana sa medijatorima koji su završili obuku za saradnike u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana (RE) u oblastima zdravstva, socijalne zaštite i zapošljavanja.

Frieda Wuenschmann (Vinšman), Savjetnica za ljudska prava u Delegaciji EU u Podgorici, koja je odnedavno u Crnoj Gori, ali je radila u mnogim državama Zapadnog Balkana i stoga se osjeća “kao kod kuće” poručila je da joj je veoma drago što je EU odlučila da zajedno sa Vladom Crne Gore finansira ovaj projekat sa pola miliona eura.

Obuku je za zdravstvenu zaštitu, socijalno staranje i zapošljavanje prošlo 43 medijatora, a njih 38 je dobilo sertifikate i biće u narednih godinu dana raspoređeni u 11 crnogorskih opština.

“Projekat koji implementira naš NVO partner Help – je još jedna demonstracija naše dugoročne obaveze da podržimo Crnu Goru u kompletnoj integraciji romsko-egipćanske populacije. Takođe je važno komentarisati napore Crne Gore da uključi i integriše ženu i djecu druge kulture u obrazovanje, medije i lokalne institucije. Ovo je veoma važno i za proces pristupnih pregovora Crne Gore. Rad romsko-egipćanskih medijatora je zamišljen tako da osigura bolju komunikaciju i kooperaciju između RE zajednice i crnogorskih vlasti, i bazirano je na najboljoj praksi koju je Help razvio kroz prethodne projekte,” poručila je Wuenschmann.

EU savjetnica za ljudska prava, smatra da je vrlo važno što su medijatori u najvećem broju iz RE zajednice,zbog njihovog znanja jezika, kulture i istorije. Prema riječima Wuenschmann važno je što će se ovaj model primjenjivati na teritoriji cijele zemlje. Rad medijatora će poboljšati pristup zdravstvenoj zaštiti, programima i mjerama zapošljavanja i tržišta rada kao i programe zdravstvene zaštite Roma i Egipćana.

Poručila je da Vlada i institucije treba da sistematizuju radna mjesta za medijatore – u radu lokalnih i državnih organa.

Bojan Božović, generalni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava je naglasio da je upravo ministarstvo koorisnička instutucija ovog projekta. Zahvalio se EU za dodijeljena sredstva uz, kako je rekao, kontribuciju iz budžeta Crne Gore.

“Želim da naglasim da je ovaj projekat u skladu sa posvećenošću Vlade Crne Gore i Ministarstva prava i ljudskih i manjinskih prava za kreiranje i implementaciju politike, za brže i potpuno socijalno uključivanje, kao i poboljšanje ekonomskog položaja Roma i Egipćana”, rekao je Božović.

Podsjetio je, da je u septembru usvojena Strategija za socijalnu inkuziju Roma i Egipćana (2021-2025) sa konkretnim zadacima u svakoj oblasti. Strategija je usklađena sa EU standardima za oblast zaštite Roma.

“U njoj su upravo planirane aktivnosti za veće uključivanje saradnika u socijalnoj inkluziji Roma i Romkinja, Egićanki i Egipćana u svim oblastima života. Drago mi je što smo u ovom projektu već došli do faze da imamo obučene medijatore za socijalnu inkluziju. Vaš rad će biti veoma bitan u komunikaciji između RE zajednice i naših institucija, i siguran sam da ćete se truditi da prevaziđete sve barijere koje postoje da bi se romsko-egipaćanska populacija još kvalitetnije informisala o svojim pravima koja su jasno definisana zakonodavnim okvirom,” poručio je Božović.

Help-ov medijator Dijamant Pajazitaj koji već ima dugodišnje medijatorsko iskustvo, ali koji je i prošao i ovu sertifikovanu obuku zahvalio se EU i Vladi Crne Gore koji su podržali Help-ovu ideju. Ministarstvu za ljudska i manjinska prava zahvalio se na podršci na motivisanju mladih iz RE populacije, da se uključe u ovaj projekat i prođu obuku.

“Moje angažovanje u Help-u u protekle četiri godine pokazalo je da – jednako koliko smo potrebni našoj populaciji toliko smo potrebni i institucijama. Jer nijesmo pomagali samo našoj zajednici, već smo istovremno pomagali i instutucijama i njima olakšali posao. Posebno me raduje što smo napravili mrežu u 11 opština,” rekao je Pajazitaj.

U ime medijatora zahvalio se i Nedmedin Šalja:

Koordinator projekta Dijana Anđelić je pojasnila da je riječ je o zajedničkom projektu Evropske unije i Vlade Crne Gore „Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za inkluziju“ koji se realizuje u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu.

“Cilj projekta je da obučeni asistenti u socijalnoj inkluziji pruže pomoć građanima romske i egipćanske populacije u ostvarivanju prava u oblastima socijalne i zdravstvene zaštite, te zapošljavanja” navela je Anđelić.

Projekat implementira “Help”, koj će i biti poslodavac medijatorima u narednih godinu dana – u partnerstvu sa opštinama Podgorica, Ulcinj i Berane.

Ugovore sa medijatorima potpisao je Klaus Mock, regionalni koordinator Help-a, koji je izrazio zadovoljstvo da je ovaj institut – koji je Help uveo već nekoliko godina, prepoznat kao važan za dalju integraciju RE populacije u Crnoj Gori, kao i što je dobio podršku crnogorskih institucija i EU.

Tender Br. P-MNE-SOE5-21-21-DZD8- Odkuka o dodjeli opreme

Award Notice / Odluka o dodjeli

Equipment for employers/Oprema za poslodavce

Contracting Authority / Ugovarač:	Help – Hilfe zur Selbsthilfe Montenegro
Reference / Referenca:	P-MNE-SOE5-21-21-DZD8
Publication date of the Tender Notice / Datum objavljivanja poziva za učešće u tenderu:	14.08.2021.
Date of award of the Contract / Datum dodele ugovora:	7.10.2021.
Number of offers received / broj primljenih ponuda:	8 offers / ponuda

Lot number/ Broj lota	Name and country of successful contractor / Naziv i zemlja porekla uspešnog ponuđača:	Contract value/ Vrijednost ugovora EUR
LOT1 Alati za zanatlije/ Tools for craftsmen	MIRABOU doo, Crna Gora/Montenegro	10259.19
LOT2 Sivace masine / Sewing machine	UNIMONT CG doo, Crna Gora/Montenegro	2050.00
LOT4 Bicikla / Bicycles	TEMPO TRADE doo, Crna Gora/Montenegro	2481.81
LOT5 Kancelarijski namjestaj / Office furniture	ARTE HOME doo, Crna Gora/Montenegro	3536.00
LOT6 Inspekcijska traka / Inspection tape	BOHROM RZMOM, Srbija/Serbia	2480.00
LOT7 Pumpa za farbanje / Paint pump	DESETKA BERANE doo, Crna Gora/Montenegro	2400.00
LOT8 Masina za obradu duseka / Mattress processing machine	HM doo, Crna Gora/Montenegro	2390.00
LOT9 Tegovi za vage / Weights for scales	AGRO PROJEKT MNE doo, Crna Gora/Montenegro	2400.00
LOT10 Grijanje / Heating	MIRABOU doo, Crna Gora/Montenegro	705.00
LOT11 Rashladna oprema / Refrigeration equipment	MIRABOU doo, Crna Gora/Montenegro	1785.00

Help-ovi RE medijatori sertifikovani i spremni za rad

23. 09. 2021

Nakon uspješene obuke Help je osposobio 38 sertifikovanih RE medijatora u oblastima socijalne zaštite, zapošljavanja i zdravstvene zaštite. Prema riječima koordinatorske projekta “Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za socijalnu inkluziju”, Dijane Anđelić, u narednoj fazi i što prije bitno obezbijediti potpisivanje Memoranduma o saradnji sa nadležnim ministarstvima u skladu sa prethodnim iskustvom što je preduslov za zapošljavanje RE medijatora tj. saradnika i saradnica u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u jedinicama zdravstvenog sistema, sistema socijalne zaštite i zapošljavanja u cilju pružanje usluge RE medijacije. Zapošljavanje je predviđeno u opštinama Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Tivat i Ulcinj u trajanju od 12 mjeseci.

Anđelić je saopštila da su nacrti Memoranduma proslijedjeni nadležnim ministarstvima, ali da do dana održavanja sastanka Nadzornog odbora (ponedjeljak 10.09) Help nije dobio bilo kakav odgovor.

Kvalitetno organizovana informativna kampanja u saradnji predstavnika Help-a, Romskog savjeta, Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, Glavnog grada, Opština Ulcinj i Berane, kao i mreže RE NVO rezultirala je sa iznenađujuće visokim brojem prijava, ukpuno 83 na javni poziv za obuku od čega je po okončanju obuke njih 38 dobilo sertifikat za rad.

Tatjana Anđelić, predstavnica Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava istakla je da institucije je imala brojne pohvale na račun kvaliteta prijavljenih aplikanata, a zatim i polaznika treninga.

Na osnovu dosadašnje prakse i iskustva već angažovanih RE medijatora u dosadašnjem radu pored centara za socijalni rad, biroa za zapošljavanje, domova zdravlja i bolnica, prema riječima Anđelić, predloženo je da se jedan broj RE medijatora angažuje u Kliničko Bolničkom Centru Crne Gore, Romskom Savjetu, kao i Glavnom Gradu Podgorica (kroz lokalnu kancelariju za RE), naglašavajući da ukoliko se smatra za shodno RE medijatori se mogu angažovati i u odjeljenima ministarstava.

Predstavnik Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Ramiz Šahman je govorio o ulozi ovog projekta na postizanje rezultata Strategije za socijalno inkluziju RE populacije (2021-2025). Šahman, je naveo da je jedan od ključnih fokusa u toku pripreme bila borba protiv diskriminacije i anticiganizma – dakle, rad sa većinskom zajednicom kako bi se taj fenomen iskorijenio, i smatra da će rad medijatora doprinijeti da se etnička distanca sa RE populacijom smanji, te da je projekat u skladu sa ciljevima nove strategije.

On vjeruje da će projekat socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje doprinijeti smanjenju nezaposlenosti, zahvaljujući angažovanje medijatora za zapošljavanje i obezbijeđenje komunikacije sa nadležnim institucijama Kako je istakao Šahman, prema istraživanju sprovedenom u okviru izrade strategije 70% RE populacije nezaposleno. Takođe, smanjivanjem nezaposljenosti će se značajno doprinijeti povoljnijim indikatorima u oblastima stanovanja, rješavanja pravnog statusa, socijalne i porodične zastite.

Prema riječima predstavnika ministarstva, ono na šta treba posebno obratiti pažnju je nizak procenat RE populacije koja radi u državnim institucijama, jer samo 10% svih zaposlenih RE zapravo radi u državnim institucijama, te stoga treba težiti da se to popravi. Pream raspoloživim podacima 61% RE populacije je zaposleno u neformalnom sektoru, dok EU insistira da oni pređu u formalni sektor, a medijatori mogu doprinijeti tome, naveo je Šahman.

Šahman je podržao ideju da se medijatori angažuju i u drugim institucijama (Romski Savjet, Glavni Grad), pa je u tom cilju predložio da se ukoliko postoji mogućnost treba razmisliti o angažovanju RE medijatora i u Dnevnom centru „Defendologija“ Nikšić, ali i u Zavodu za socijalnu i dječiju zaštitu Crne Gore.

Na pitanje predstavnika Ministarstva ekonomskog razvoja da li će ministartsva biti u obavezi da nakon isteka ugovora sa Help-om obezbijede stalno zaposlenje za medijatore Tatjana Anđelić, predstavnica Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava je dala pojašnjenje da to neće biti obaveza ministarstava, ali da bi svakako bilo dobro da sva ministarstva razmotre mogućnost sistematizacije ovih radnih mjesta u opštinama gdje je to i moguće. Naime, kako je navela Evropska komisija je u cilju održivosti projekta insistirala da se preuzme obaveza zapošljavanja RE medijatora, ali da se na to nije pristalo, jer je potpuno jasno da nije moguće sistematizovati radna mjesta u svim opštinama. Dodatno je pojasnila, da će zarade medijatora biti obezbijeđene iz projekta, kao i računari, ali da je obaveza institucija da obezbijede fizički radno mjesto za medijatore kako bi obavljali svoj rad u institucijama i u saradnji sa zaposlenima.

Nina Milović, predstavnica Ministarstva zdravlja, zahvalila se što je prepoznat doprinos ministarstva u sistemu socijalne inkluzije RE populacije, i istakla je da se zbog pandemije COVID-19 i opterećenja zdravstvenog sistema s jedne strane, ali i kašnjenja u izradi budžeta ministarstvo nije moglo odrediti za sistematizaciju više od jednog radnog mjesta medijatora u akcionom planu za 2021 godinu. Takođe je navela da će odmah nakon prijema nacrta memoranduma o saradnji izvršiti potrebne konsultacije i obavijestiti predatvnike Help-a. Naime, u akcionom planu su predvidjeli da aktom izmijene sistematizaciju radnih mjesta, i to u cilju zapošljavanja medijatora, ali da je planiranje budžeta i obezbijeđenje sredstava za finansiranje tih pozicija veliki problem. Milović smatra da će medijatori koje Help zaposli na period od 12 mjeseci mnogo značiti za rad ministarstva i Domova zdravlja. Iskazala je spremnost da se svi založe i urade sve što je u njihovoj moći da se to i ostvari na adekvatan način.

Predstavnica Romskog Savjeta, Ana Popović zahvalila se na prepoznavanju Savjeta kao tijela u okviru kojeg bi se mogli angažovati najmanje 2 medijatora. Ona je istakla problem školovanja RE djece tj. obezbijeđenje podrške za 47 RE djece koja nisu išla u školu, a za koje su u saradnji sa OŠ “Marko Miljanov“ organizovali vanrednu nastavu. Međutim, kako škola ima jednog medijatora za obrazovanje, Romski savjet bi trebalo da obezbijedi podršku u dijelu koji se odnosi na lakšu komunikaciju i koordiniranje djece tokom trajanja nastave. Na ovaj način u saradnji sa OŠ „Marko Miljanov“ Romski Savjet će obezbijediti nesmetanu realizaciju programa za sticanje osnovnog obrazovanja za RE djecu koja prethodno nisu pohađala osnovnu školu, te da im to predstavlja značajan most za nastavak regularnog školovanja. Pomenuti program traje 4 mjeseca i nakon njega djeca mogu nesmetano nastaviti svoje školovanje u odgovarajućem razredu u zavisnosti od njihovog uzrasta. Stoga, treba razmotriti planiranje dodatnog medijatora koji bi pomagao oko programa (pratio redovnost pohađanja i pomagao oko jezika).

Predstavnici Help-a, kao i Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava smatraju da bi ova podrška Romskom Savjetu bila od izuzetnog značaja i da spada u domen socijalne zaštite. Gospođa Tatjana Anđelić, je predložila da se ugovorno tijelo, Ministarstvo finansija Crne Gore – Direkcija za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći, konsultuje i informiše o angažovanju RE medijatora u okviru Romskog Savjeta.

Sastanaku Nadzornog odbora za projekat Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za socijalnu inkluziju” prisustvovali su i predstavnici Glavnog grada i Opštine Ulcinj koji su i partneri u ovom programu koji finansira Ministarstvo finansija Crne Gore – Direkcija za finansije i ugovaranje fondova pomoći EU (CFCU).

Sljedeći korak i foksu je na zapošljavanju medijatora.

Help-ovi medijatori uskoro će u 11 opština pomagati RE populaciji

20.08. 2021

Ermina Tafa, iz Herceg Novog, jedna je od polaznica obuke za medijatore održane u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović. Ona je u protekla skoro dva mjeseca redovno pohađala nastavu i na kraju položila stručni ispit za posrednika u socijalnoj inkluziji u obalsti socijalne zaštite i zapošljavanja romsko-egipćanske (RE) populacije u Crnoj Gori.

U podgoričkoj Gimnaziji „Slobodan Škerović“ početkom jula je počela obuka za medijatore/ posrednike u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana (RE) za socijalno staranje i za zapošljavanje.

Obuku za ove dvije oblasti pohađalo ukupno 30 polaznika, koji su u periodu od mjesec i po – u ovoj sertifikovanoj obrazovnoj ustanovi, dobili stručno znanje koje će potom imati prilike da primjene u praksi, pomažući građanima RE populacije u 11 opština širom Crne Gore. Njih 27 polažilo je početkom sedmice ispit za medijatore za socijalnu zaštitu i zapošljavanje.

Riječ je Help-ovom projektu „Socijalno uključivanje Roma i Egipćana uz posredovanje saradnika za inkluziju“ za koji je novac obezbijedilo Ministarstvo finansija Crne Gore – Direkcija za finansije i ugovaranje fondova pomoći EU (CFCU), iz programa koji kofinansiraju Evropska unija i Vlada Crne Gore.

Partneri Help-u na ovom projektu su Romski savjet, Glavni grad – Podgorica i opštine Ulcinj i Berane.

„Obuka je veoma učinkovita i baš smo se dobro družili, kao i imali dobru komunikaciju sa profesorima i međusobno, i meni se baš svidjelo i jako sam zadovoljna.Puno toga smo naučili što nam može koristiti u budućem radu. Ja sam imala neko osnovno predznanje o ovom ali puno toga novog smo naučili. Tokom obuke smo dobili i saznali puno novih informacija koje nijesmo znali. Predavači su nam zaista u velikoj mjeri približili naš budući posao“.

Kako kaže Ermina, iako je manje više upoznata sa problemima, sa kojima se susrijeće njena zajednica, sada mnogo bolje može da prepozna probleme korisnika.

„Zahvaljujući obuci mnogo bolje možemo da shvatimo i korisnike i njihove probleme i šta se sve proživljava u našoj zajednici- o svemu tome smo detaljno i učili i pričali na ovoj obuci, kao i štoo je najavžnije o metodama na koje im možemo pomoći da ostvare prava“.

Ermina Tafa je položila obuku za posrednika u socijalnoj inkluziji za oblasti socijalne zaštite i zapošljavanja.

„Opredijelila sam se baš za ovu oblast zato što u našoj zajednici ima jako puno socijalnih slučajeva kojima treba pomoć i kojima je potrebno zapošljavanje. To je zapravo ključni problem naše zajednice. Imate puno nezaposlene omladine između ostalog i zbog diskriminacije. Nadam se da ću ovako dobiti priliku da im se približim i da im pomognem.“

U opštini Herceg- Novi, odakle ona dolazi, većina romske populacije zaposlena je ili u Javno komunalnom preduzeću ili u javnim istitucijama tog tipa. Kako kaže, privatnici najčešće nijesu zainteresovani da zapošljavaju ljude iz romsko-egipćanske populacije.

„To je ta diskriminacija o kojoj govorim, ali radimo na tome da se to promijeni. Privatnicima sada fali radne snage, pa onda u sezoni zapošljavaju i Rome i Egipćane. Zimi pak, naći posao ovdje je pravi problem. Takođe, u Herceg Novom ima veliki broj korisnika socijalne pomoći iz RE populacije, zbog toga sam se i opredijelila za medijatora u ve dvije oblasti“.

Mihalea Čađenović, je pripadanica, kako se to kaže, većinske populacije, ali bila više nego entuzijastična da se kao opredijeljeni civilni aktivista uključi u ovaj projekat koji pomaže inkluziju jedne od najranjivijih kategorija u crnogorskom društvu, romsko-egipćanske populacije.

„Meni ovaj projekat zaista djeluje kao nešto što je uspješno i nešto što je pokazalo da je Crna Gora građanska, multietnička država i da brinemo o svima, u smislu da se radi na inkluziji za punom pažnjom. I mislim da ovim Help radi jednu značajnu stvar na unaprjeđenju ove zajednice. Evo ja, kao neko ko dolazi, kako bi oni rekli, iz većine, prosto sam u toku ove obuke mogla da osjetim koliko je bitno to uklapanje i ta sinergija“.

Aktivizam i ljudska prava su Mihaelino opredjeljene već od ranije i ona nije imala nikakvu dilemu u pogledu toga da li, ili ne, da se priključi obuci za romske medijatore.

„Kroz akivizam sam se uvijek trudila da dam doprinos za poboljšavanje uslova svih grupa koje su na margini – ženama žrtvama nasilja, podršku ženama za razvijanje samostalnog biznisa i slično. Jako je važno povezati društvo i uspostviti ravnotežu u kojoj će svi biti sa ravnopravnim šansama. Moramo se kao društvo potruditi da svi imaju ravnopravan pristup svemu što garantuje univerzalana deklaracija o ljudskim pravima, kao slobodno, građansko i multietničko društvo.“

Mihaela konstatuje da je opšte poznato da je RE populacija u Crnoj Gori neopravdano na margini i naša je težnja da ova zajednica, kao svi ostali ima jednak i ravnopravan pristup institucijima, posebno svim servisima koje društvo pruža.

„Odlučila sam se za socijalnu zaštitu i zapošljvaanje zato što zahvaljući mom prethodnom aktivizmu već imam iskustvo u radu sa ovim institucijima i iskreno mislim da sam prilično bila uspješna u toj saradnji sa njima. Ja sam neko ko je u svom ranijem radu prošao obuku za medijatora u obrazovanju i ovo je bila prilika i za formalizovanje posredničke uloge i u ovoj oblasti, koja je takođe veoma bitan segment kada je u pitanju pomoć ugroženim kategorijama. I sami znate nezaposlenost je valjda nikad veća i ključni problem RE zajednice, baš kao i pristup socijalnoj zaštiti“.

Mihaela Čađenović poznaje albanski jezik ali ne i romski ali je sasvim sigurna da to neće biti problem u njenom budućem pružanju usluga i pomaganju korisnicima RE populacije.

„Tu su ostale kolege koje će mi sigurno pomagati, kao i ja njima, u obavljanju budućih obaveza i komunikaciji sa RE populacijom. Najbitnije je dati sve od sebe za rješavanje problema ljudi, a vjerujem da ja to mogu“.

Za još 19 polaznika u toku je obuka i za medijatore u zdravstvu.

Goran Marinković iz Bara je 18-godišnjak sa tek završenom srednjom ekonomskom školom i trenutno je još uvijek na obuci za zdravstvene medijatore. Svakodnevno putuje do Podgorice i jako je zadovoljan što mu se pružila prilika da nauči kako da na najblji način bude koristan za svoju zajednicu.

„Obuka protiče jako dobro, imamo dobru priliku da naučimo kako da budemo od koristi našoj zajednici. U toj oblasti je u Baru veoma loša situacija, prevenstveno zato što se zajednica ne snalazi najbolje u obraćanju zdravstvenim institucijima. Upravo zbog toga smatram da bih kao zdravstveni medijator, mogao pomoći građanima Bara iz RE populacije da lakše i brže ostvaruju ova osnovna garantovana prava“ kaže ovaj mladić.

Merljinda Beriša iz Nikšića takođe će nada će biti zdravstveni medijator – i ona je trenutno na obuci nakon koje će polagati ispit za dobiijanje sertifikata za medijatora iz oblasti zdravstvene zaštite.

„Mnogo mi se sviđa obuka koju pohađamo, ono što imamo priliku da naučimo i baš mi je drago što sam se prijavila za ovaj program. Nakon polaganja ispita očekujem da ću početi da radim kao zdravstveni medijator“.

Merljinda kaže da je motiv za prijavljivanje za obuku za zdravstvenog medijatora bio taj što zna da veliki broj pripadnika RE populacije u Nikšiću, nema sve neophodne papire ili ne zna kako da ih obezbijedi, da bi osigurali pristup zdravstvenoj zaštiti.

„Primijetila sam da su ljudi često bespomoćni i da se stoga ustručavaju da idu kod ljekara. Ja bih im, ukoliko se sve ovo okonča kako je planirano i budem primljena, mogla pomoći da ostvare ova prava, mnogo lakše nego do sada. Zapravo spremna sam da pomognem zajednici za sve što treba“.

Ovoj mladoj 19-godišnjoj Nikšićanki najveća inspiracija je zapravo njena sestra Denisona, koja je već par godina Help-ov medijator u njihovom rodnom gradu i intenzivno i uspješno pomaže RE populaciji na ostvarivanju osnovih prava, koja su im često nedostupna iz različitih razloga.

„Ona to radi i vidim da ima puno posla, ljudi joj se stalno obraćaju i ona uspjeva da im pomogne da lakše ostvare svoja prava. To me zasita inspiriše i stoga mislim da bih i ja mogla da pomažem ljudima“.

Po završetku obuke polaznici polažu ispit i dobijaju sertifikate o stečenom stručnom znanju. Najbolji će potom preko Help-a biti zaposleni u narednih godinu dana i na terenu će pružati pomoć građanima RE populacije u ostvarivanju osnovnih prava i svakodnevnih usluga u oblasti zdravstva, zapošljavanja i socijalnog staranja.

U svakoj od 11 opština uključenih u ovaj projekat, na kojem sarađujemo i sa Ministarstvom pravde i ljudskih i manjinskih prava, biće zaposleno minimum po tri medijatora.

Help, kao organizacija koja od početka rada u Crnoj Gori, prije dvije decenije, neprekidno pomaže razvoj i socijalizaciju romko-egipćanske populacije i njihovo aktivno uključivanje u društvo i praktično ostvarivanje osnovnih socijalnih i ekonomskih prava, već nekoliko godina intenzivno razvija i institut medijatora /posrednika, koji se pokazao kao veoma efikasno sredstvo za premoštavanje brojnih barijera, poput primjera radi- jezičke, prilikom ostvarivanja osnovnih servisnih usluga na lokalnom nivou za ovu ranjivu i marginalizovanu zajednicu.

Help već nekoliko godina ima svoja tri medijatora u Podgorici i Nikšiću, koji na dnevnoj bazi pružaju posredničku pomoć građanima RE populacije u sve tri navedene oblasti.

Crna Gora je ranije uspješno sistematizovala ulogu RE posrednika u zdravstvu u Podgorici, kao i uloge medijatora u zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj zaštiti preko pilot projekata u tri opštine.

Cilj je pak da se ovaj model trajno primijeni u svim opštinama sa romsko-egipćanskom populacijom, budući je u brojnim izvještajima utvrđeno da se „marginalizovani Romi suočavaju sa ograničenim pristupom gotovo svim aspektima razvoja, kao što su osnovna prava, zdravlje, obrazovanje, stanovanje, zapošljavanje i životni standard “.

Ukupna vrijednost ovog projekta, čije je trajanje predviđeno 18 mjeseci, je 500.382 eura.

Help raspisuje tender za dobavljača za nabavku opreme za poslodavce P-MNE-SOE5-21-21-DZD8

Help raspisuje tender br. P-MNE-SOE5-21-21-DZD8 za prikupljanje ponuda za izbor dobavljača za nabavku opreme za poslodavce. Učešće u nadmetanju mogu uzeti sva pravna lica koja su registrovana i protiv kojih se ne vodi sudski postupak.

Tenderska dokumentacija se može preuzeti registracijom na web sajtu. ROK ZA DOSTAVLJANJE PONUDA: 15.09.2021. do 9:00 časova po lokalnom vremenu. JAVNO OTVARANJE PONUDA: 15.09.2021. u 10:00 časova po lokalnom vremenu.

Help raspisuje tender P-MNE-SOE5-21-21-DZD7 za stručnu obuku nezaposlenih

Njemačka organizacija Help vas ovim putem poziva da učestvujete u proceduri nabavke kroz tender br.: P-MNE-SOE5-21-21-DZD7. Više detalja u priloženoj tenderskoj dokumentaciji.

U prilogu je zahtjev za ponudu sa Aneksima. Potpisani i ovjereni Aneksi su obavezni kao i ostala dokumenta sadržana u prilogu. Molimo vas da sva prazna polja dokumenata iz priloga popunite.

Počela rekonstrukcija farme svinja u zatvoru u Spužu

3. 08 . 2021

U okviru zatvorskog kompleksa u Spužu počela je rekonstrukcija i sanacija objekata na farmi svinja. Riječ je projektu koji podržava Help uz finansijsku podršku njemačke vlade u okviru projekta „Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana“.

Riječ je o nastavku Help-ove uspješne saradnje sa Upravom za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) tokom koje smo asistirali, kako na programima rehabilitacije i resocijalizacije zatvorenika, tako i na obnavljanju različitih radnih jednica koje u svom sastavu ima zatvor u Spužu.

Rekontruskciju i sanaciju objekata za framu svinja u zatvorskom kompleksu će u narednih pet mjeseci izvoditi kompanija Entext inžinjering.

Vrijednost radova iznosi 78.769.43 Eura.

Osim obonove farme svinja, Help će u okviru projekta „Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana“ , UIKS-u pomoći i sa obnovom seta mašina- za pletenje čelične žice te programom za rehablitaciju zatvorenika.

U okviru istog projekta u toku je i šestomjesečna obuka na radu, Help-ov uspješan model povezivanja nezaposlenih i poslodavaca, naročito za deficitarna zanimanja, sa posebnim fokusom na sjever Crne Gore, najmanje razvijeni dio zemlje, gdje je takođe stopa nezaposlenosti najveća.

U okviru tog dijela programa za dio korisnika -nezaposlenih predviđena je i posebna sertifikovana obuka, nakon koje će oni koji su je uspješno prošli, dobiti sertifikat o stečenom znanju i vještinama.

U Gimnaziji u toku obuka za medijatore u socijalnoj inkluziji RE populacije

20. 07. 2021

U podgoričkoj Gimnaziji „Slobodan Škerović“ početkom jula je počela obuka za medijatore/ posrednike u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana (RE) za socijalno staranje i za zapošljavanje.

Obuku za ove dvije oblasti pohađa ukupno 30 polaznika, koji će u periodu od mjesec i po – u ovoj sertifikovanoj obrazovnoj ustanovi, dobiti stručno znanje koje će potom imati prilike da primjene u praksi, pomažući građanima RE populacije u 11 opština širom Crne Gore.

Osim za socijalno staranje i zapošljavanje, još 19 polaznika će krajem ove sedmice početi obuku i za medijatore u zdravstvu.

Partneri Help-u na ovom projektu su Romski savjet, Glavni grad – Podgorica i opštine Ulcinj i Berane.

U svakoj od 11 opština uključenih u ovaj projekat, na kojem sarađujemo i sa Ministarstvom pravde i ljudskih i manjinskih prava, biće zaposleno minimum po tri medijatora.

Help već nekoliko godina ima svoja tri medijatora u Podgorici i Nikšiću, koji na dnevnoj bazi pružaju posredničku pomoć građanima RE populacije u sve tri navedene oblasti.

Realizacija projekta, odnosno obuka polaznika za „Socijalno uključivanje Roma i Egipćana uz posredovanje saradnika za inkluziju“ trebalo je da počne još u martu, ali je zbog pandemije koronavirusa i mjera protiv COVID- 19 obuka u Podgorici kasnila i startovala tek početkom jula.

Na konkurs za medijatore u sve tri oblasti prijavilo se više od 80 kandidata iz cijele Crne Gore, nakon čega je komisija odabrala 60 -tak polaznika.

Ukupna vrijednost ovog projekta, čije je trajanje predviđeno 18 mjeseci, je 500.382 eura.

Poziv za prijavu na tender P-MNE-SOE5-21-21-DZD6

Njemačka organizacija Help Vas ovim putem poziva da učestvujete u proceduri nabavke kroz tender br.: P-MNE-SOE5-21-21-DZD6.

U okviru projekta „Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana“, Help će u Crnoj Gori podržati 15 nezaposlenih osoba sa licenciranom obukom za zanimanja-znanja-ključne vještine za koje su iskazali interesovanje i kandidovali kao potrebne.

Cilj tendera je sertifikovanje i podizanje nivoa znanja i vještina nezaposlenih osoba, osnaživanje poslodavaca obezbjeđivanjem kvalifikovane stručne radne snage.

U prilogu je zahtjev za ponudu sa Aneksima. Potpisani i ovjereni Aneksi su obavezni kao i ostala dokumenta sadržana u prilozima.

Molimo vas da sva prazna polja dokumenata iz priloga popunite.

Ponudu treba dostaviti u zatvorenoj koverti u skladu sa uslovima i pravilima datim kroz dokumenta iz priloga.

Tenderska dokumentacija se može preuzeti popunjavanjem forme!

Obuka na radu za 20 nezaposlenih, Help posrednik između njih i poslodavaca

19. 07. 2021

Ukupno 20 nezaposlenih građana Crne Gore dobilo je priliku da se u narednih šest mjeseci obučava na radu kod privatnih poslodavaca u različitim oblastima od IT (informacione tehnologije), preko turizma, drugih različitih usluga, menadžerskih poslova, do deficitarnih zanatskih zanimanja.

U okviru nastavka projekata „Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana“ (februar 2021. – decembar 2022.) koje finansira njemačka Vlada, Help je nastavio sa, do sada uspješnim modelom povezivanja i umrežavanja nezaposlenih i poslodavaca za različita deficitarana zanimanja, dominatno na sjeveru Crne Gore (60 posto): Berane, Pljevalja, Rožaje i Bijelo Polje, ali i u ostalim gradovima (40 posto). Tako je za obuku na radu angažovano 12 nezaposlenih sa sjevera i osam u ostalim gradovima.

Tokom šestomjesečene obuke, nezaposleni će dobiti stručnu obuku iz različitih deficitarnih zanimanja za koja postoji potreba na tržištu rada, dok će 15 njih ( isti omjer 60 posto sjever, 40 posto ostali dio), imati i posebenu obuku za koju će dobiti sertifikat o stečenim vještinama.

Poslodavci će pak biti motivisani za zadržavanje radnika, ukoliko uspješno prođu obuku, na minimum 12 mjeseci, tako što ćemo ih podržati obezbjeđivanjem opreme neophodne za proširivanje poslovanja.

Help je kao i ranije posrednik u umrežavanju poslodavaca i nezaposlenih. Da je model uspješan potvrđuje i to što su se i ovoga puta prijavili poslodavci sa kojima smo sarađivali na prethodnim projektima, poput auto škole „Viktorija“ ili fabrike za proizvodnju namještaja „Arte Home“ iz Berana, sa kojom upsješno sarađujemo po treći put, a prethodni nezaposleni koji su bili na obuci kod njih sada su stalni uposlenici.

Obuka je počela 1. jula i trajaće do kraja 2021. Nezaposleni će tokom šestomjesečne obuke biti podržani sa 250 eura za pokrivanje troškova tokom treninga.

Ukupni cilj regionalnog projekta „Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana“ je revitalizacija eknomije zemalja Zapadnog Balkana i osim podrške za smanjenje nezaposlenosti i osnaživanje ranjivih kategorija društva, projektom je za Crnu Goru predviđen i nastavak pomoći Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu (UKIS) kroz nekoliko programa: infarstrukturni projekat – pomoć za rekonstrukciju farme za uzgoj svinja, obezbjeđivanje linije za proizvodnju /pletenje čelične mreže, kao i stručno osposobljavanje zatvorenika, koji će zahvaljući obuci po izlasku iz zatvora imati znatno veće šanse za zapošljvanje i socijalizaciju.

Cilj programa je da se stvore mehanizmi i mreža za osnaživanje marginalizovanih grupa i njihovo uključivanje u društvo, uključujući i opravak od posljedica mjera uvedenih zbog COVID-19.

Ukupna vrijednost projekta za Crnu Goru iznosi 505 . 600 Eura.

Projekat socio-ekonomskog osnaživanja se osim u Crnoj Gori realizuje u Albaniji, BiH, na Kosovu i u Srbiji. Njemačka vlada je za ovaj program koji će se realizovati do kraja 2022, ukupno za region Zapadnog Balkana izdvojila 3, 35 miliona eura.

Učenici škole “Vaso Aligrudić” pokazali znanje, talanat i samopouzdanje

Preuzeto: ICT Cortex

14. 06. 2021

Uspješno je završen prvi projekat edukacije ICT klastera, koji je imao za cilj da se kroz interdisciplinarni pristup učenju i praktični rad u kompanijama, učenici pripreme za sve izazovnije tržište rada i dalje akademsko usavršavanje.

Prvi projekat edukacije ICT klastera završen je prezentacijom finalnih rješenja projekta praktične nastave u realizaciji ICT Cortex, a u saradnji sa Elektrotehničkom školom (ETŠ) “Vaso Aligrudić”. Prvoplasirana je ekipa iz Coinisa, na drugom mjestu je ekipa iz Data designa, a na trećem iz Bild Studia. Najbolji tim je osvojio Arduino paket za robotiku.

Za najboljeg učenika praktične nastaveproglašen je Jovan Popović, koji je nagrađen kursom na Logate akademiji. On se zahvalio profesorima na razumijevanju, mentorima na velikoj pomoći i pobjedničkom timu, čiji je član, na velikoj podršci.

„Drago mi je što se naš trud isplatio i nadamo se da će ovako biti i sljedeće godine. Planiram programiranjem da se bavim u budućnosti“, poručio je Popović.

Mentor pobjedničkog tima, Nikola Kadić, rekao je da je sa kolegom Stevanom Čakićem imao prelijep zadatak i poručio je da je zahvalan na prilici koja mu je pružena.

“Uživali smo u radu i razvoju projekta. Djeca su pokazala ogroman talenat. Nije bilo nikakvih problema da se ovako ozbiljan projekat realizuje na sjajan način. Mi smo ponosni na njih i želim sve da ih pohvalim. Drago mi je da sam bio dio ove organizacije”, kazao je Kadić. Pored mentora iz kompanije Coinis, nagrađeni su i mentori iz kompanije Data Design – Marija Kuveljić i Zoran Mastilović, za najbolji mentorski rad tokom trajanja praktične nastave.

Pomoćnica direktora u Elektrotehničkoj školi Vaso Aligrudić, Danka Markuš, istakla je da je ponosna na svih sedam timova što su, i pored redovnih školskih obaveza, uspjeli da urade ono što je kompanija zahtjevala od njih.

“Zamislite kada već sada rade sa najsavremenijim tehnologijama i alatima sa kojima

Rukoviditeljka Odjeljenja za istraživanje i razvoj kvaifikacija u Centru za stučno obrazovanje, Sandra Brkanović,kazala je da je projekat praktične nastave izuzetan primjer dobre prakse u Crnoj Gori.

“Ovo je jedan od najboljih primjera dobre prakse, pogotovo za oblast informacione tehnologije. Uključivanje i povezivanje privrede, nastavnika i učenika je nešto što je sjajno i veoma značajno za budućnost programiranja u Crnoj Gori”, riječi su Brkanović.

Menadžerka za edukaciju u ICT Cortexu, Valentina Beg Deljanin, smatra da je najveća vrijednost projekta sinergija privrede i školstva, a učenici koji su stekli teorijsko znanje kroz školovanje imali su priliku da vide njegovu konkretnu primjenu i da se dodatno motivišu za samo programiranje, što znači da će tržište rada, možda, već sljedeće godine imati ljude koji će doprinijeti da IT industrija raste i napreduje.

“Đacima se naravno sugeriše da nastave školovanje, ali oni su već spremni da sami isprogramiraju informacijski sistem. Nekim učenicima je na početku sve bilo apstraktno, strano, ali kada su počeli nešto konkretno stvarati, kreirati vidjeli su da se to ispred njih formira, da radi. Oni su već postali ljudi koji prilično barataju terminologijom, snalaze se u svemu, objašnjavaju jedni drugima o čemu se radi, motivisaniji su da se u školi dodatno potrude”, rekla je Beg Deljanin.

Jedan od članova žirija, Marko Lekić,kazao je da su bili iznenađeni rezultatom i da je bio potreban ozbiljan rad da bi se došlo do toga.

“Vidimo puno budućih kolega. Mnogo nam je drago. Nadam se da će ovo puno značiti đacima, koje ćemo kasnije gledati na fakultetu i biće nam kolege. Nama, kao industriji mnogo znače ovakvi događaji i trudićemo se da se ovo proširi na druge škole i gradove”, poručio je Lekić.

Prije sedam sedmica ICT Cortex – klaster za informacione tehnologije, inovacije, edukaciju, dizajn i tehnološki razvoj Crne Gore i ETŠ “Vaso Aligrudić” pokrenuli su projekat praktične nastave za učenike trećeg razreda obrazovnog programa „Elektrotehničar za razvoj web i mobilnih aplikacija“. Učešće u projektu je uzela prva generacija učenika koji rade po novom obrazovnom programu u čijoj izradi su učestvovali ugledni univerzitetski profesori, nastavnici srednjih stručnih škola, ali i IT stručnjaci iz ICT Cortex-a.

Projekat praktične nastave, realizovan je u sedam kompanija članica klastera (Alicorn, Amplitudo, Bild Studio, Coinis, Data Design, Logate, Oykos development) a koncipiran je na rješavanju konkretnog zadatka – kreiranje online školske biblioteke.

Cijeli projekat praktične nastave bio je upotpunjen i radionicama koje su pomogle učenicima da osim tehničkih znanja savladaju i prezentacione vještine.

Učenici su prezentovali odrađena rješenja pred stručnim žirijem koji su činili: Tarik Zaimović, ICT Cortex; Saša Adžić, Telekom; Marko Lekić, Fleka; Mihailo Obradović, Codeus; Marko Vučurović, Codingo; Sandra Brkanović, Centar za stručno obrazovanje;

Za sve učenike koji su završili projektni zadatak u verziji 3, od čega je dio timova dostigao i naprednu verziju 5. Cortex je pripremio poseban Learning paket koji im omogućava da sljedeće godine konkurišu za stipendiju ICT Cortex fondacije na željenom fakultetu iz oblasti IT-a.

Organizacioni tim ICT Cortexa ukazao je posebnu zahvalnost partnerima događaja koji su doprinijeli sjajnoj realizaciji projekta i pokazali da sinergijski efekat doprinosi razvoju obrazovnog sistema: Crnogorski Telekom, Help Crna Gora, Logate Akademija, HBC Coca-Cola Crna Gora, kao i partnerima Duka Hosting, Balance2Business i NVO 35mm.

Kako su iz ICT Cortexa najavili ovo je samo prvi projekat u oblasti edukacije, a već od jeseni pokreću veliki program edukacije koji će doprinijeti sticanju praktičnih znanja potrebnih za zaposlenje i prekvalifikaciju kadrova.

Na ovom linku možete pogledati sve prezenatcije i dodjelu nagrada najboljima: https://www.facebook.com/ictcortex/videos/195174965840218

RECONOMY je regionalni inkluzivni i zeleni program ekonomskog razvoja Švedske agencije za međunarodnu razvojnu saradnju (Sida), koji provodi HELVETAS Swiss Intercooperation u partnerstvu s Help — Hilfe zur Selbsthilfe u istočnoj Evropi, Južnom Kavkazu i Zapadnom Balkanu.

ICT Cortex i škola „Vaso Aligrudić“ ulažu u budućnost Crne Gore

11. 06. 2020

Klaster ICT Cortex ponudio je do sada najbolji model koji povezuje obrazovanje i privredu u Crnoj Gori. Naime u okviru projekta „Reconomy“ koji podržava Vlade Švedske, a koju Help implementira u saradanji sa Helvetasom (Helvetas Swiss Intercooperation) ICT Cortex je pokrenuo praksu za 28 učenika III razreda Srednje elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“ zahvaljući kojoj, ovi mladi budući IT stručnjaci, imaju priliku da se upoznaju sa najmodernijim tehnološkim programima i vježbaju namjodernije IT alate.

Valentina Beg Deljanin, rukovoditeljica sektora za obrazovanje u ICT Cortex-u nam je pojasnila:

“Đaci na praksi ovdje rade u laravelu da bi pripremili prototip online biblioteke i bazu podataka, oni u stvari rade ‘backend’ dio za tu aplikaciju u laravelu. A laravel je nešto što je na tržištu jako traženo to je ‘php framework’ i što je dodana vrijednost na sve. Podijeli smo inače ovaj zadatak u sedam interacija prema agilnoj metodologiji i stavili ih na softver ‘jira’ – riječ je o softveru koji se koristi u agilnoj metologiji za planiranje zadataka i za scrum medotologiju”, navodi Beg Deljanin, dodajući:

“Oni su dobili sedam sprintova te interacije – to su etape zadatka i to što moraju napraviti u sedam sedmica je podijeljno u etape. Svi timovi to prate i u zavisnosti od pojedinaca, i đaka i mentora, koji su više manje svi vrhunski, ono što rade na kraju će prezentirati i pokazati koliko su radili, znali i naučili. Ono što su već znali su učvrstili, a ono što nijesu znali su naučili i to je veoma zanimljivo za gledati. To je paralelan proces, ja ih sve patim od početka i onda gledam kako različiti timovi na različitim stvarima požure, na nekim drugim uspore. Potencijalno se može dogoditi da sve aplikacije, ako svi to budu savršeno napravili, budu potpuno jednake” navodi naša sagovornica.

Zadak treba da odrade u okviru od sedam sedmica od 29. aprila do 12. juna. U nedjelju 13. juna je prezenatcija urađenih rješenja. Za đake su, prema riječima Beg Deljanin, priredili nagrade jer su podijelili zadatak po verzijama i po težini.

“Ide se od višoj prema nižoj –vezija jedan je najlakša, verzija pet je najkompleksniji dio, a mi očekujemo da će svi završiti do verzije tri, što je prilično dobro u tako kratkom roku, a za najbolji tim smo predvidjeli da dobiju Arduino pack za roboktiku, a svi koji uspiju završiti verziju tri dobiće još jedan paket učenja (learning package) – što je paket kurseva, koje onda dalje mogu učiti i kad ih uspješno završe, to je prva faza”.

Klaster ICT Cortex ima planove da naredne godine radi drugu fazu za mobilnu aplikaciju, jer je ovdje riječ o web aplikaciji.

“I po završetku sljedeće prakse, kao i po završetku srednje škole i paketa učenja, dobiće priliku da ih Cortex fondacija stipendira za upis na neki od crnogorskih univerziteta iz oblasti IT-ja”.

Odabir kanadidata prema riječima Beg Deljanin urađen je u saradnji sa profesorima Srednje škole “Vaso Aligrudić“, jer je to sada dio njihove formalne nastave i obaveznog curriculum-a.

“Uvedena je praktična nastava kao obavezan dio školske nastave i onda smo mi u stvari u saradnji sa profesorima dali đacima jedan mali uvodni kurs kao dodatni -van njihovih regularnih obaveza, koji ih je pripremio na ono što će sad raditi. Za selekciju smo se oslonili na profesore, jer želimo pokazati da ta sinergija školstva i privrede može iznjedriti kvalitetan kadar i da je to ta karika koja nedostaje na tržištu. Jer je odavno primijećen izraziti deficit obučene radne snage”.

Valentina Bed Deljanin kaže da što se tiče mladih, za ovaj sektor, ne nedostaje interesa za uključivanje u ovakve i slične projekte. Ovi đaci su pokazali motiviranost jer su prije dolaska u kompanije već mnogo toga učili samostalno, mimo školskog program i literature, što pokazuje znatno veći interes od samo šturog osnovnog znanja.

“Ovaj pilot projekat se radi sa Srednjom elektrotehničkom školom ‘Vaso Aligrudić’ ali nadamo se da ćemo ovo moći proširiti na ostale stručne škole –u planu je recimo Nikšić, Bijelo Polje, Budva itd…”

Sa rukovoditeljicom sektora za obrazovanje u ICT Cortex-u obišli smo tri od sedam njihovih komapnija-škola: Alicorn, doMEn i Coins, gdje smo razgovarali i sa đacima na praksi, njihovim profesorima i mentorima na ovom projektu.

Vasilije Božarić bio je raspoložen i da nam praktično pokaže kako izgleda njihov rad. On je uvjeren da će u kreiranju aplikacije za web online biblioteku stići i do pete verzije iako su ovdje očekivanja da svi stignu do treće, što se takođe smatra uspjehom

https://www.youtube.com/watch?v=0jzgRuoDVjU

“Ovo je jedna izuzetna prilika koja nam je omogućena zahvaljući saradnji ICT Cortex-a i naše škole i prilika koja se ne propušta. Trudimo se kao i svi ostali timovi da pružimo naš maksimum i da naučimo najviše što možemo iz ovog iskustva. Rad na ovakvom projektu nije nešto što možemo da uradimo u školi i zato je ovo za nas jako vrijedno iskustvo za učenje”, kaže Vasilije koji na pitanje koliko je inovativnije ono na čemu ovdje rade od onoga što uče u školi odgovara:

“Problem je što u školi koliko god da je nov program i koliko god da su dobri profesori, mora da se prati plan koji je godinu, dvije ili nešto više star, a na ovaj način mi možemo da pratimo novije tehnologije. A kada ih pratimo onda i sami možemo da dođemo do tih najnovijih koje izlaze svaki dan”.

“U odnosu na ostale škole i fakultete mi smo dosta napredni, mogu čak reći jedni od najnaprednijih, ali je najveći problem što škola za đake prvog i drugog razreda ne može da zada neke kompleksne programske jezike. Tako da oni nam daju dobru osnovu, ali i neki nastavak na koji možemo da se nadograđujemo kasnije. Ipak najvažnije je da dobijemo osnov iz kojeg možemo da učimo druge programske jezike i druge tehnologije”.

Vasilijeve ambicije za budućnost su, da, kako kaže, vjerovatno bude programmer iako ga interesuje i inžinjerstvo. Dobio je stipendiju za IV razred u SAD –u i nada se da će tamo dobiti stipendiju i za fakultet, a onda će se vjeruje, baviti i softverskim inžinjeringom. Vasilije želi da ostane da živi i radi u Americi.

Član četvoročlane grupe u Alicorn-u je i Balša Maraš, koji bi takođe želio da dobije stipendiju za vani i takođe bi, ne krije, ukoliko bi mu se ukazala prilika, ostao tamo.

Balša za razliku od Vasilija nije od starta znao šta tačno želi da upiše. Kaže, da je njegova ambicija bila da bude automehaničar, kao što je to njegov otac, jer mu je tata bio idol kao dječaku, smjer je upisao više slučajno. Prvo se zapravo upisao na elektroniku, ali kada je shvato šta mu ovaj smjer nudi i koje puteve mu otvara, odlučio je da se prebaci na smjer za razvoj web i mobilnih aplikacija.

“Sabe u budućnosti vidim kako sjedim za kompjuterom i kucam kodove. Iskreno, volio bih i da nešto sam pokrenem. Vidjećemo!”

Njihova profesorica iz Srednje škole “Vaso Aligrudić” Marina Braletić, inače koordinator i jedan od autora obrazovnog programa koji im je omogućio ovakvu praksu, kaže da su od starta, kada su počeli da pišu novi curicculum imali ideju da uključe privredu što je više moguće u proces obrazovanja.

“Ovo je jedna izuzetno dobra prilika da se pomjermo sa mrtve tačke kada je u pitanju sinergija između obrazovanja i privrede i to ne samo u ovom sektoru. Jer zaista mislim da je posljednjih godina, kako je i glasila naša reklama ‘stručno – ključno’ i da se struka malo više forsira u odnosu na prethodnih, nešto više od desetak godina, kada je Gimnazija preovladavala kao favorizovani izbor za srednje obrazovanje”, kaže profesorica Braletić.

“Što se tiče učenika, moram istaći, budući je ovdje riječ o prvoj generaciji koja se obrazuje po ovom programu, da su oni ovu praksu i saradnju sa IT privredom spremno dočekali. Kad su upisali ovaj obrazovni program (prije tri godine, oni su sada u III razredu), djeca nijesu samo pohađali redovnu nastavu. U našoj školi se takođe organizovao i organizuje veliki broj radionica i postojalo je veliko interesovanje baš onih učenika (dva odjeljenja koja su uključena u realizaciju praktične nastave), tako da su prilično bili spremni za ovaj ozbiljan zadatak”.

Profesorica Braletić je posebno zadovoljna ozbiljnošću sa kojom je ICT Cortex istražio prednosti i mane školskog programa.

“Ono što je jako pohvalno i koristim ovu priliku da kažem, je upravo organizacija od strane ICT Cotex-a. Oni su detaljno i pažljivo ušli u sami obrazovni program – jer ni mi, niti oni nismo htjeli da ovo bude forma. Nismo htjeli da se ovo odradi pro forme već suštinski. Oni su prva generacija i sada su kada su u trećem razradu, mogu da kažem da smo bili zadovoljni što tada upisao veliki broj odličnih učenika i što je bilo je veliko intersovanje za ovaj smjer. Prvi put su upisana dva odjeljenja, a sada već upisujemo i tri odjeljenja za taj smjer”.

“U samom obrazovnom programu, postoji određeni broj časova praktične nastave, minimum 36 po godini, ali nama je bilo stalo i osmislili smo, odnosno iz ICT Cortex-a su osmisli da praksa bude konkretan rad, što negdje i učenicima predstavlja poseban izazov. Vasilije je najbolji primjer toga, jer je uporno, od samog starta, siguran da će oni da ostvare svih pet verzija, iako su naša očekivanja, i mi smo sasvim zadovoljni da to bude treća verzija, jer je to fanstastičan rezultat”.

Profesorica Marina Braletić, vjeruje da se ovaj uspješan prilot projekat može primjeniti na cijeloj teritoriji Crne Gore.

“Ja se iskreno nadam da ćemo mi biti dobar primjer i da će se ova praksa primijeniti i u ostalim školama u Crnoj Gori u kojima se novi obrazovni program realizuje. Nije to veliko broj. Najviše firmi je u Podgorici, ali ja sam savim sigurna da se to, u saradnji sa ICT Cortex-om može organizovati bilo gdje u Crnoj Gori, odnosno bilo kom drugom gradu”.

Najveće intersovanje osnovaca kada upisuju srednju školu je upravo za ovaj smjer- razvoj web i mobilnih aplikacija u njihovoj školi i to je, kaže Braletić, zaista dobro i nije iznenađenje.

“Sasvim je jasno da je to sektor koji napreduje i razvija se ogromnom brzinom i konstantno je njima samima dostupna informacija o vekom broju potrebnih kadrova u tom sektoru. Posebno je zadoljstvo što nam se prijavljuju upravo odlični učenici i vjerujem da će se tako nastaviti.”

Kad je riječ o ostalim smjerovima škola se trudi da i drugim učenicima koji su zainteresovani za programiranje organizuju što veći broj radionica na kojima se, kako se kaže, razvijaju “strašni projekti”. Iako ne postoji u obrazovnom programu- robotika je jedan od segmenta gdje su im učenici jako uspješni.

“Pravili su dronove, pravili su robote, idu na razna takmičenja, osvajaju skoro uvijek neku od nagrada. Tako da i elektrotehničari energetike i elektrotehničari elektronike imaju mogućnost, kroz radionice, da se edukuju iz oblasti programiranja”, sa ponosom ističe profesorica.

Jedan od mentora koji direktno radi sa grupom na razvijanju web aplikacije online biblioteke, jako je zadovoljan jer grupa “vrlo dobro napreduje”. Sve se radi i postiže po planu i programu, kako je to od samog početka zacrtano. Kako kaže, niti jednom do sada nijesu imali većih problema, koje nijesu mogli da riješe na licu mjesta ili uz neku blagu pomoć.

“Sve u svemu ova ekipa dobro radi, pokazali su i trud, pokazali su i želju da nauče neke stvari i mislim da i sami rezulati to pokazuju. Vjerujem da ćemo na samom prezentovanju uspjeti da završimo cijeli projekat koji je osmišljen i meni se čini da će ova grupa da pokaže odličan uspjeh, ne samo sad, već i u budućnosti ako ovim tempom nastave,” kaže Jovanović.

U kompaniji -školi Coins, pridružila nam se Danka Markuš, pomoćnica direktora Srednje elektrotehničke škole “Vaso Aligrudić” i kako kaže, njihova profesorica, na šta je posebno ponosna.

“Učenici koji pohađaju praksu koju im je omogućio ICT Cortex su prva generacija kojoj je omogućena takva praksa i koji se obrazuju po novom programu. Ti programi su zasnovani na ishodima i ključnim kompetencijima. Upravo taj novi obrazovni program im je omogućio obaveznu praksu kod poslodavca. Iz mog iskustva, kao uprave škole i kao profesorice, mogu da vam kažem da je ovo na nivou Crne Gore prva ozbiljna i organizovana praksa- odnosno sa imamo sistematičan plan i da znamo i prije nego što đake pošaljemo kod poslodavaca, šta će da rade od prvog dana- do sedme nedjelje – kao i što će biti rezultat toga. Borimo se, kako na nivou srednjih škola tako i cijele privrede da im omogućimo funkcionalna i praktična znanja. Oni trenutno rade sa alatima koje koriste i zaposleni u kompaniji, a oni su III razred srednje škole”.

Kako kaže Markuš, sami đaci u ovom trenutku možda još nijesu ni svjesni koliko je ovo značjano za njih- “oni to gledaju sa tačke da im je zanimljivo i da prati njihov stil života”.

A veliki je zapravo ulog u njihovu budućnost.

“Ovo su generacije koje jedan klik dijeli od tačne informacije. Koliko je za njih ovo značajno reći ću vam samo time, da će svaki učenik koji ispoštuje preporuke i zadatke od ICT Cortex-a biti u mogućnosti da dobije besplatno školovanje, da ne pričamo o zapošljavanju, jer to ide jedno uz drugo. Onda vam je jasno koliko je to značajno za učenike srednje škole, da izmjere svoje znanje i jasnije znaju šta im se pruža. Jako mi je drago da naši učenici i učenice mogu da upoznaju najperspektivniju poslovnu zajednicu, da vide ko su programeri i imaju jasnu predstavu o budućnosti”.

U sedam grupa raspoređenih na praksi u klasteru tj. kompanijama ICT Cortex-a, je po četiri člana, a od toga je, kako nam je rekla profesorica Markuš, šest srednjoškolki.

Tatjana Bečić jedna je od njih i kaže da se za ovaj smjer zainteresovala, zato što je nudio nešto novo što prethodno klasična škola nije nudila.

Vjeruje da u ovoj profesiji leži njena budućnost.

Jovan Popović je iz osnovne škole izašao kao ‘lučonoša’ –dakle sa najboljim ocjenama, danas jasno zna da želi da bude programer. Kaže da se vrlo brzo čim se malo zainteresovao “zaljubio “ u ovaj posao.

Njegov drug u grupi i iz razreda Petar Jovanović kaže:

“Praksa nam pomaže da bismo imali uvid u svijet programera i kako to rade profesionalci. I svi projekti na kojima smo do sada radili- bilo da je takmičenje ili praksa, to uglavnom nije bilo profesionalno, kao ovo. Ovdje imamo specifične zadatke i koristimo specifičan softver i učimo da koristimo i profesionalne alatke”.

I ova grupa kaže da, iako mentor i profesori od njih očekuju da postignu verziju tri, njihova namjera je, da do isteka roka, postignu i verziju pet.

Njihov mentor Stevan Čakčić inače i predavač na Univerzitetu UDG, takođe se nada će se ovaj, kako kaže, veoma uspješan model – koji izuzetno motiviše djecu i otvara im priliku da steknu ozbiljna znanja, nastaviti da se primjenjuje redovno i proširiti i na druge škole u Crnoj Gori.

“Ovdje ova djeca imaju priliku da uče najmoderije i najsavremenije tehnologije, dakle uče nešto što će im koristiti, za razliku od ranije gdje je sve bilo u domenu teorije. Sve ovo što će ovdje naučiti kroz ovaj projekat moći će sjutra praktično da primijene. Sam ovaj projekat je ozbiljan i složen, a oni su pokazali velko i interesovanje i želju da to odrade do kraja. Ovo je prilično izazovan i kvalitetan projekat, a oni imaju neophodno predznanje koje je više bilo teorijsko, a sada je prilika da ga praktično razviju”.

Pomoćnica direktora Srednje škole “Vaso Aligrudić”, Danka Markuš kaže da je ovo konačno i prilika koja omogućava da, umjesto da đaci idu vani da steknu dobro znanje i obrazaovanje, sada taj isti kvalitet, mogu da postignu i dobiju ovdje.

“Tu dosadašnju neusklađenost između obrazovnog sistema i potreba privrede, sada pokušavamo da prevaziđemo ovom metodom, i trudimo se da upravo kroz ovakvu praksu obezbijedimo djeci praktična znanja. Nadamo se takođe, da se ova generacije neće zaustaviti na ovome što im je obezbijedila škola, već da će im i država i sistem kroz dalje obrazovanje, kada upišu studije, omogućiti to bude jedna stepenica više ka njihovo sigurnoj budućnosti”.

Valentina Beg Deljanin na to dodaje da je riječ o uslovu svih uslova za stvaranje kvalitetnije ekonomske i privredne klime.

“Ovo jedan od preduvjeta za stvaranje pozitivne gospodarske klime, dakle to je snažno obrazovanja. Ovo je samo jedan od segmenata na kojima ICT Cotrex namjerava djelovati. Jedan od naših cljeva je sprječavanje ‘odliva mozgova’, što je upravo to što ste pitali i to se ne može postići samo iz jednog pravca, već iz više njih”.

ICT Cortex između ostalog radi na digitalnoj transformaciji, kao pomoć državi da se pokrenu reforme koje su nužne. Da se motiviraju kreatori javnih politika na bolje podsticaje u preduzetničkoj klimi, na generalno bolji eko sistem za privredu.

“Kao jedna i možda jedina od rastućih industrija u svijetu u ovom trenutku- IT je svakako nešto što ima perspektivu i to bi svakako trebalo biti od strateškog interesa za državu, što je već i prepoznato. A mi smo tu iz privatnog sektora kao neko ko je raspoložen za suradnju i već surađujemo sa institucijima u obrazovanju, pa i državom u kreiranju tih nekih novih programa. Već je jasno da je IT jedna horizonatalna grana privrede koja podržava sve ostale, ali naš je cilj da se iskristalizira i kao horizontalna i da se pojača i vertikalno – što znači da stvorimo uvjete da mladi ljudi koji školuju tu, koji su odavde, ostanu tu i dalje grade IT zajednicu. To je nešto što je i današnjica i budućnost. Mislim da uz potporu školstva i potporu države, kao i generalno volju sa strane privrede ima prostora za napredovanje” tvrdi Valentina Beg Deljanin.

Biljana Jovićević

Njemačka vlada nastavlja da podržava ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkan

Njemačka nevladina organizacija Help –Hilfe zur Selbsthilfe (u Albaniji, Bosni i Hercegovini , Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji ) obavještava javnost o programu vrijednom 3,35 miliona eura, koji podržava Vlade Njemačke ”Socijalmo-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana”

Zapadani Balkan 28. maja, 2021- Njemačka nevladna organizacija Help –Hilfe zur Selbsthilfe će na Zapadnom Balkanu realizovati program vrijedan 3,35 milion eura, uz podršku njemačke Vlade u okviru programa “Socio-ekonomsko osnaživanje Zapadnog Balkana” da bi osnažili stabilnost regiona u 2021. do kraja decembra 2022.

Cilj programa je da se stvore mehanizmi i mreža za osnaživanje marginalizovanih grupa i njihovo uključivanje u društvo, uključujući i opravak od posljedica mjera uvedenih zbog COVID-19.

Fokus na aktivnostima u svim zemljama Zapadnog Balkana je na stvaranju novih radnih mjesta krouz uspostavljanje novih biznisa i obezbjeđivanje podrške postojećim, pogođenim pandemijom COVID-19. Podrška će biti obezbijeđena socijalno ranjivim grupama, ženama, mladima, osobama sa posebnim potrebama, zatvorenicima i lokalnim zajednicama, kroz ekonomsko osnaživanje koje uključuje i izgradnju ličnih i profesionalnih vještina.

Do kraja projekta, Help će na Zapadnom Balkanu podržati najmanje 470 biznisa manjeg obima. Najmanje 900 osoba će povećati svoje lične i profesionalne vještine. Planirana je podrška za 18 zatvorskih ustanova kao i potpuno realizovanje najmanje 15 lokalnih incijativa, kao i socijalna platforma operativana na lokalnom nivou.

Timo Štigelman (Stegelmann), zamjenik direktora Help-a, naglašava da je cilj poboljšati uslove života svih ranjivih kategorija stanovništva na Zapadnom Balkanu.

„Slijedeći princip ‘Pomoć prema samopouzdanju’ Help podržava napore porodica sa niskim primanjima, žene, mlade, zatvorenike i bivše zatvorenike, ljude sa invaliditetom da poboljšaju uslove života sopstvenim sredstvima i mogućnostima i tako dugoročno osnažujemo otpornost ovih zajednica“.

Crna Gora

Projekat će u Crnoj Gori pomoći olašavanje pristupu tržišta rada za ranjive kategorije, mlade ljude i žene, preko obuke na radu u privatnim kompanijama i firmama, da bi im pomogli da steknu znanje, kvalifikacije i vještine privlačne za tržište rada. Očekuje se da će najmanje 40 nezaposlenih osoba proći šestomjesečnu obuku na radu, a za 15 od njih će biti omogućena posebna obuka na radu za koju će dobiti sertifikate o stečenim vještinama. Poslodavci će biti podržani za opremom neophodnom za poroširenje poslovanja. Zatvor u Spužu takođe će dobiti pomoć u opremi kao i obuci.

Regionalni koordinator Help-a Klaus Mok (Mock) kaže da je riječ o modelu pomoći koji se u predhodnim projektima pokazao kao efikasan.

“Drago mi je da ćemo biti u mogućnosti da nastavimo da pružamo podršku ranjivim grupama u Crnoj Gori kroz aktivnosti jačanja ekonomskih kapaciteta žena i mladih. Podrška za ostvarivanje prihoda pokazalo se, daje najbolje rezulatate, kada joj je cilj da poboljša uslova života ranjivih grupa. Jednako odlični rezulatati su postignuti kroz podršku Ustanovi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu (UIKS) i radujemo se nastavku saradnje sa ovom institucijom. Ranije je UIKS davao značajan finansijski doprinos našim zajedničkim aktivnostima, što ja izuzetno cijenim. Podrška njemačke ambasade za naše aktivnosti je ključna i želim da iskoristim ovu priliku da iskažem Help-ovu zahvalnost, kao i zahvalnost za podršku koju dobijamo od njemačke Vlade.

Albanija

Najmanje 45 korisnika dobit će podršku , uključujući i za poslovno i stručno osposobljavanje, kao i 20 mikro poljoprivrednika kroz opremu i jačanje kapaciteta. Najmanje 30 nezaposlenih mladih ljudi moći će steći profesionalne vještine i kompetencije kako bi im olakšali pristup tržištu rada kroz obuku na radnom mjestu. Radi poboljšanja lokalnih zajednica obnovit će se jedan vrtić koji će omogućiti bolje uslove za najmanje 90 djece.

Bosna i Hercegovina

Projektom u Bosni biće obuhvaćeno osam opština sa najmanje 150 malih poduzeća i 100 ljudi za poboljšanje profesionalnih performansi, uključujući mjere za ublažavanje uticaja COVID-19 na lokalne ekonomije. Osam lokalnih zajednica bit će ojačano, podržana dva zatvora i najmanje 20 bivših zatvorenika osnaženo za samostalnost.

Kosovo

Na Kosovu će najmanje 160 malih preduzeća dobiti podršku, a najmanje 190 polaznika poslovno i stručno usavršavanje kako bi se povećali njihovi kapaciteti, kao i olakšao pristup tržištu rada. Tri zatvora bit će podržana u okviru komponente resocijalizacije. Što se tiče poboljšanja lokalnih zajednica, najmanje četiri vrtića bit će podržana u stvaranju boljeg okruženja. Uz to, prethodno uspostavljene lokalne strukture u sinergijskim akcijama radiće za opšte dobro na proizvodnji i postavljanju spoljašnjih kanti za smeće u glavnom gradu Kosova, Prištini.

Srbija

U Srbiji je planirana podrška za najmanje 80 malih poduzeća koja stvaraju dovoljan prihod, uz 25 ranjivih osoba (žene i osobe s invaliditetom) i najmanje 10 bivših zatvorenika. Programi kazneno-popravnog liječenja biće poboljšani u 12 zatvora. Što se tiče izgradnje kapaciteta, najmanje 400 ljudi će pohađati napredne poslovne, stručne i specijalizovane obuke. Socijalna platforma predviđena je kao saradnička mreža relevantnih učesnika i socijalno ranjivih grupa koje najučinkovitije koriste postojeće resurse i potencijale za održivi razvoj.

Podržali smo prvog proizvođača šlaga, tople čokolade i šećera u prahu u Crnoj Gori

20.05. 2021

Srđan Nedović, je rođen 1978. god u Đakovici, živi i radi u Beranama od kada je kao raseljeno lice došao 1999. godine i otac je dvoje djece. Od 2014 god. je vlasnik DOO N.N.V. – Radionice za proizvodnju i prodaju šlaga, tople čokolade i šećera u prahu. U okviru ovog projekta je dobio mašinu za pakovanje – pakericu, čime je zadovoljio veći broj kupaca, proširio prodajnu mrežu (manja pakovanja su sve više tražena na tržištu), a planira i proširenje ponude sa proizvodnjom i pakovanjem sladoleda u prahu.

Gospodin Nedović je korisnik Help-ovog projekata „Jačanje individualnih ekonomskih kapaciteta raseljenih osoba u Beranama“ koji finansira američka vlada preko Ambasade SAD-a u Podgorici – iz Fonda Julia Taft.

“Ja sam inače jedini proizvođač ovih proizvoda u Crnoj Gori. Ja proizvodim šlag, toplu čokoladu, proizvodim sladoled u prahu, bazu za sladoled – sve su to proizvodi sa kojima se Crna Gora snadbijeva iz Srbije, Hrvatske, Kosova i drugih iz okruženja”, kaže Nedović kojem ovo nije prvi put da bude korisnik Help-ovih projekata.

Cilj je doprinijeti i poboljšati uključivanju raseljenih osoba u društveni i ekonomski život, odnosno poboljšati život raseljenih i interno raseljenih osoba u opštini Berane, gdje je koncentrisana jedna od najvećih grupacija interno raseljenih sa Kosova u Crnoj Gori.

“Meni je Help od samog starta izašao u susret, ne samo za mašine nego me i bukvalno Help uzdigao na noge, da se tako izrazim. Help mi je kao reseljenom licu još ranije pomogao i kada je u pitanju stambeno pitanje i evo sada opet. Sada ste mi pomogli u unaprijeđenju mog posla jer sam za vrlo kvalitetne proizvide imao neodgovarajuću ambalažu sa kojom nijesam mogao da pristupim marketima, nego su me odbijali upravo zbog loše ambalaže, a ja nijesam imao sredstava da kupim tu mašinu. Help mi je izašao u susret i sada imam mašinu koja zadovoljava standarde velikih lanaca marketa tipa Franca. Sada se moji proizvodi mogu naći u Franci, a nadam se uskoro i u Voli-ju i Laković HDL-u”.

Mašina koju mi je Help osigurao zapravo omogućava pakovanje proizvoda u kesama sa kvalitetnom zaštitnom folijom, koja se zahtijeva po evropskim standardima i po HASAP sistemu. Nedović kaže da mu je ova pomoć izuzetno značajna, ali i da mu fali još jedna mašina da zaokviri u potpunosti proizvodni proces, ali da je svakako najvažnije da ima kvalitetan proizvod što je uslov za dobar plasman.

“Kada su Splendid i Mocart u Budvi, koji su poznati kao velike ugostiteljske firme zadovoljni, mislim da ima razloga da budem optimističan u pogledu posla kojim se bavim. Malo mi predstavlja problem što se jedan dio ovih proizvoda odnosno konkurencije uvozi na crno, ali nadam se da će se taj problem uskoro riješiti. Ja imam firmu već osam godina, ukupno imam tri mašine i neophodna mi je i četvrta mašina zato što planiram da proširim proizvodnju. Kupio sam naime vrhunsku recepturu za sladoled. Probala ih je destina lokala i jako su zadovoljni kvalitetom sladoleda. Ali to sam uradio sa tuđom mašinom. Dakle, nadam se da ću od rada sa ovim sa čim sada raspolažem uspjeti da sakupim novac, da kupim još tu jednu mašinu i proizvodim gotov sladoled”, kaže Nedović.

Uz njega trenutno imaju dvoje usposlenika, ali se nada da će uskoro zaposliti, kako kaže, još “minimum dva radnika”.

“Mnogo sam zahvalan Help-u na pomoći i saradnji jer ste mi omogućili da za vrhunski proizvod sada imamo i super ambalažu. Nadam se nastavku saradnje i ubuduće. Vjerujem da i Help-u znači to što, kada se pojavim na tržištu, jasno vidite da ste dobro uložili sredstva. Moja firma za osam godina proizvodnje i rada ne duguje niti jedan cent državi, tako da, kako se to kaže, uspješno poslujem. Od ove firme podižem svoju porodicu, nemam nikakav bahati život i ne mogu sebi priuštiti neke od skupljih mašina, ali nijesam siromašan,” ispričao nam je Srđan Nedović.

Četvrta mašina bi mu osigurala zaokruživanje proizvodnje i plasmana domaćih proizvoda: sladoleda, šlaga, tople čokolade i tečne čokolade na crnogorsko tržište. I to je za njega perspektiva za budućnost.

Osim gospodina Nedovića korisnica ovog programa je i Mirjana Bojić, 26-godišnjakinja iz Peći, ali je već 20 godina živi u Beranama. Samohrana je majka trogodišnjeg dječaka, nezaposlena.

Podiže sina zahvaljući pomoći od braće, jer prima samo 80 eura socijalne pomoći. Na Help-ovom projektu je korisnica licencirane obuke za kozmetičarku – sa akcentom na manikir. Nakon obuke i sticanja diplome planira otvaranje vlastitog salona jer se odavno želi baviti tim poslom.

„Veoma je koristan ovaj projekat koji realizujete, kako za mlade djevojke koje žele da rade tako i za mene kao mladu ženu i samohranu majku sa trogodišnjim djetetom. Meni ovo posebno znači jer mi se pružila prilika da napredujem u nekom poslu, da pomognem u izgrađivanju same sebe“, kaže.

Mirjana Bojić je prethodno radila u trgovinama u Beranama – minimarketu i u pekari, ovo je pak šansa da sebi omogući zanat koji će joj osigurati stabilnija primanja i veću sigurnost. Zahvaljući ovom projektu dobila je stručnu obuku u beranskom kozmetičkom salonu „Kristal beauty“

„Upravo u momentu kada sam sakupljala novac da upišem kurs za kozmetičarku otvorila se ova odlična prilika kod vas preko Help-a, tako da mi je to ispalo zaista super. Jako sam zadovoljna sa obukom koja mi je omogućena – bili su tu časovi, pa potom praktične vježbe i učenje koje su posebeno važne za ovaj posao. Prezadovoljna sam i sa onim što sam naučila kao i sa mentorkom koja se zaista potrudila da mi prenese znanje“, ispričala nam je Bojić.

Sa dobijenim stručnim sertifikatom otvaraju joj se vrata za zaposlenje u nekom od kozmetičkih salona Berana, a u perspektivi – i to je njena velika želja – je otvaranje sopstvenog kozmetičkog salona.

„U svakom slučaju sa ovim zanatom sigurna sam da sebi uvijek mogu osigurati posao i zaradu i to mi uliva sigurnost koju prije nijesam imala. Iako u ovom trenutku moja mentorka nije imala potrebu za dodatnim radnicima, ja sam samostalno po pozivu već počela da radim, dok ne nađem posao u nekom od ovdašnjih salona“ rekla nam je Mirjana Bojić.

Neško Dejanović je rođen 1974.god. u Prištini. Živi u Beranama već 21 godinu i bavi se svim građevinskim poslovima i tako izdržava porodicu – suprugu i ćerku. Veoma je zadovoljan kvalitetom mašina i alata koji je dobio u okviru projekta i puno mu znači, jer tek sada sa istim može da zaokruži čitav proces radova tipa “ključ u ruke“.

“Ja sam negde pre 10-12 godina aplicirao za pomoć Help-a i nemačke ambasade i tada sam dobio nešto alata i to mi je tada bilo jako dragoceno i od velike važnosti, jer kada smo izašli sa Kosova došli smo bez bilo ičega. U početku kada sam počeo da radim maltene sam rukama mešao malter da bih mogao da radim, nisam imao ni osnovno, ma ni bušilicu, niti bilo šta drugo“, ispričao nam je u pauzi radova, dok se zid sušio na jednoj kući u Beranama.

“Kako se u zemlji dosta gradilo, radilo se i razvijao posao, tako smo mi i kupovali alate i dopunjavali, međutim znate i sami da alata nikad dosta. Ovoga puta sam preko druga saznao da postoji šansa ponovo za apliciranje kod Help-a, za nas raseljene a znam i da Help cijeni majstore”.

Neško Dejanović radi kao samostalni preduzimač i ima dva stalna radnika, ali kada ima veći obim posla, angažuje i po osam ili devet ljudi na građevini.

“U planu je bilo da sa jednim arhitektom otvorimo biro, međutim zbog ovih ludih okolnosti sa pandemijom i posledicama, ništa od toga, on zatvara i postojeću. Tako da će ta ideja o otvaranju firme malo sačekati, dok vidimo šta će se dešavati”.

Na pitanje da li je on lično imao posla u protekih godinu dana usljed pandemije, kaže da jeste i da praktično nije stajao, ali da je istovremeno ovu djelimičnu blokadu iskoristio da završi izgradnju sopstvene kuće.

“Tri četiri udarna meseca sam iskoristio da završim sebi kuću, jer smo dugo – dosta dugo, 17 godina, živeli pod kirijom. Ja se bavim svim unutrašnjim radovima po sistemu ‘ključ u ruke’ – naravno radimo i spoljašnje radove, fasade, radove sa kamenom i plus svi unutrašnji poslovi”.

Dejanović je završio srednju elektrotehničku školu, ali je za vrijeme studija, da bi se izdržavao radio na građavinama i tako je naučio da radi i sve ostale građevinske poslove.

“Trenirao sam džudo kao đak i student, a moj trener je imao građevinsku firmu, gdje sam povremeno radio, da zaradim- i tako to ide, usavršavaš se i ‘kradeš’ zanate- i naučio sam. Taj posao mi zaista ide od ruke i radim ga godinama, iako sam profesor po struci ali nikad nisam uspio dobiti posao”.

Na pitanje da li je od svog zanatskog posla mogao kao samostalni preduzimač sebi uplaćivati radni staž, iskreno odgovara:

“Da nisam živeo kao podstanar i plaćao kiriju pa potom podigao kredit za igradnju kuće, preko supruge, koja radi u prosveti, da mogao sam. Ali znate kako, kad pobegneš i dođeš u drugo mesto, nemaš ništa i sve ti fali, moraš da počneš od nule. Ovde smo 21 godinu, moralo je da se živi ”.

Kako kaže, sve je trebalo izgraditi i zaraditi i živjeti, od vremena kada je pozajmljivao alat do sada, kada je upotpunio svoju kolekciju alata. Preko ovog projekta finansiranog iz Fonda Julia Taft, dobio je kompresor za parket, potom “žirafu” i isušivač vlage. U šali kaže:

“Imam ja još želja, ako vas interesuje“.

Potom ozbiljno dodaje:

“Još uvek imam prvi alat koji sam dobio od Help-a 2005-te. Žao mi je što ste me zatekli u poslu inače smo ga mogli slikati još uvek je u upotrebi i izgleda kao da je sad otpakovan, jer ja pažljivo čuvam svoj alat i ne dozvoljavam da se sa njim ponaša bahato, jer od toga zavisi kora hleba i to je to”, rekao nam je građevinski preduzimač Neško Dejanović.

Opština Berane kroz angažovanje osoblja Regionalnog poslovnog centra podržava projekat „Jačanje individualnih ekonomskih kapaciteta raseljenih osoba u Beranama“ koji implementira Help, a finansira vlada SAD-a preko njihove Ambasade u Podgorici iz Fonda Julia Taft.

Produžen rok za tender: Sanacija i rekonstrukcija objekta za uzgoj svinja br. 2 u UIKS-u Spuž

Podgorica, 11.05.2021

Corrigendum to the Tender no. PMNE-SOE005-21-21-10 for Rehabilitation and reconstruction of the pig breeding facility no. 2 in UIKS Spuž Municipality of Danilovgrad/ Obavještenje o tenderu broj PMNE-SOE005-21-21-10 za dostavljanje ponuda za Sanaciju i rekonstrukciju objekta za uzgoj svinja br. 2 u UIKS-u Spuž Opština Danilovgrad

17 of the Tender Notice – New deadline for submission of tenders/ Član 17. Objave tendera – Novi rok za dostavljanje ponuda

Tender must be received by the Contracting Authority before the date and time limit for submission, that is 26.05.2021 by 12:00. / Tenderska dokumenta moraju biti dostavljena Ugovaraču prije roka za dostavljanje ponuda, odnosno do 26.05.2021. godine do 12 časova.

17 of the Tender Notice – New time of tender opening session/ Član 17. Objave tendera – Novo vrijeme sesije javnog otvranja ponuda

26.05.2021. 12:30 at Help Montenegro Office/u kancelariji Help-a, Oktobarske revolucije 122/3, 81000 Podgorica.

11 Of the Tender Notice – Information meeting and/or site visit / Član 11. Objave tendera – Informativni sastanak i/ili posjeta lokacijama

Site visit is scheduled on Friday, 14.05.2021 at 12:00 AM. / Posjeta lokaciji će se održati u petak 14.05.2021. godine u 12:00 sati.

All interested parties shall send copy of ID via e-mail to: [email protected] latest on Thursday, 13.05.2021 at 12:00 AM. / Svi zainteresovani za učeće u posjeti lokaciji moraju da dostave kopiju lične karte mailom na adresu: [email protected] najkasnije do četvrtka 13.05.2021. godine, 12:00 sati.

All other terms remain unchanged. / Sve ostale odredbe ostaju nepromijenjene.

Radionica i iftar sa ženama RE populacije u Podgorici

10. 05.2021

Radionica na temu ljudskih prava, sa fokusom na prava žena je okupila 19 učesnica romsko-egipćanske (RE) populacije iz podgoričkog naselja Konik u petak 7. maja i u subotu veče, 8. maja na iftar.

Romkinje i Egipćanke su osim upoznavanja sa ženskim pravima imale priliku da kažu koji su to najčešći problemi i prepreke sa kojima se suočavaju u svakodnevnom životu -dodatno oteženim u proteklih godinu dana zbog pandemije koronavirusa.

Kao i generalno RE populacija u Crnoj Gori i Romkinje i Egipćanske su dio najugroženije kategorije građana Crne Gore, zbog diskriminacije i lošeg socijalno-ekonomskog položaja. Sa preprekama se suočavaju ina svakom koraku, što prilikom prilikom pokušaja ostvarivanja osnovnih prava, što unutar same zajednice, a razlozi su brojni.

Pored razgovora na temu zaštite ženskih prava koju je vodila mr. Marijana Blečić, učesnice su imale priliku da se upoznaju sa procedurom upisa djece u vrtić „Vrela Ribnička“ u okviru Javnu prosvetne ustanove „Đina Vrbica“, pa je radionici prosustvovala i vaspitačica Milica Otašević koja je još posebno ukazala na važnost i značaj ranog vaspitanja i obrazovanja. Nakon radionice učesnicama su podijeljeni i higijenski paketi.

Sljedećeg dana za učesnice radionice priredili smo zajednički iftar, budući je u toku ramazanski post uoči Bajrama koji stiže u četvrtak 13. maja.

Radionica i iftar za romsko-egipćanske žene su dio aktivnosti koji realizujemo u okviru projekta „Civilno društvo u akciji za promociju prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“ koji finansira Evropska unija kroz projekat Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava (EIDHR).

Projekat implementira Help i partnerska romska organizacija mladih „Koračajte sa nama Phiren-Amenca“.

U nastavku pogledajte atmosferu sa radionice u petak:

Izložba „Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana“ predstavljena i u Nikšiću

4.05.2021

Izložba devetoro mladih romsko-egipćanskih (RE) autora iz Podgorice i Berana predstavljena je u proteklih sedam dana i Nikšićanima u Javnoj ustanovi „Nikšićko pozorište“ .

Izložba je u decembru organizovana povodom obilježavanja Dana ljudskih prava 10. decembra u Skupštini Crne Gore. Izložba je potom predstavljenja i u Bijelom Polju i Beranama kao jedna od brojnih aktivnosti u okviru projekta „Civilno društvo u akciji za promociju prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“ koji fiansisra Evropska unija kroz projekat Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava (EIDHR). Projekat implemntira Help i partnerska romska organizacija mladih „Koračajte sa nama Phiren-Amenca“.

Izložbu je otvorio selektor fotografija i trener devetoro srednjoškolaca, poznati fotograf Dejan Kalezić, inače Nikšićanin.

Osam srednjoškolaca i jedna učenica završnog razreda osnovne škole, su autori izložbe: Besart Krasnići, Daut Đukatani, Elmedina Jašaraj, Enis Zumberi, Erđan Beriša, Ersan Beriša, Jasmina Beriša, Muhamed Ahmetaj i Sadrija Krasnići.

Selektor izložbe je ugledni crnogorski fotograf -Dejan Kalezić.

Dvojica autora postavke fotografija Erđan Gianni Beriša i Enis Eni Zumberi su takođe u okviru istog projekta uradili rep pjesmu koja se bavi ljudskim pravima Roma i Egipćana “Ko si da mi sudiš”. Pjesma je takođe pomovisana na otvaranju izložbe.

Nakon izlože održan je i Okrugli sto na kojem smo okupili predstavnike lokalnih instiutucija Nikšića iz službi važnih za pristup osnovim pravima – zapošljavanju, obrazovanju , zdravstvenim uslugama i socijalnom staranju.

Bila je to prilika da predstavnici RE ogranizacija iz Nikšića, grada koji broji značajnu romsko-egipćansku zajednicu kao i pojedinci iz RE populacije, te predstavnici drugih NVO koje se bave ljudskim pravima ove najugoženije kategorije stranvništva u Crnoj Gori, razmijene i sučele mišljenja o najvažnijim pitanjima iz svakodnevnog života građana.

ICT Coretex i Help podržaće mlade i marginalizovane grupe u sticanju IT vještina

29.04 2021

Švedska vlada je kroz Regionalni program za inkluzivni ekonomski razvoj u istočnoj Evropi i Zapadnom Balkanu podržala razvoj crnogorskog ICT klastera Cortex uz pomoć njemačkog Help-a i partnerske organizacije švajcarskog Helvetas-a.

Organizacija za razvoj novih tehnologija ICT Cortex i Help potpisali su danas Sporazum u cilju podrške razvoju crnogorskog ICT klastera u okviru projekta „Rekonomija“ koju Help sprovodi u partnerstvu sa Helvetasom (Helvetas Swiss Intercooperation).

“Rekonomija” je novi projekat koji će podržati razvoj vještina, znanja i posredovanja na Zapadnom Balkanu. Doprijeneće boljem funkcionisanju poslovnih usluga, obezbijeđivanju kvalifikovane radne snage, kao i promociji regionalnog brenda.

ICT klaster Cortex namjerava postići te ciljeve kroz usklađivanje, organizaciju i sertifikaciju obuka, podržavanjem internacionalizacije, jačanjem izvoznog potencijala i jačanjem IT sektora kao strateške industrije na nacionalnom nivou. Očekuje se da će članice klastera obučiti 100 ljudi u domenu IT sektora, do kraja trajanja projekta „Rekonomija“.

U praksi, to će takođe značiti brendiranje regiona putem stimulisanja konkurentnosti preduzeća u privatnom sektoru i stvaranje kritične mase kvalifikovane ženske radne snage, mladih i drugih marginalizovanih grupa kako bi se generisao inkluzivniji i održiviji razvoj.

Svrha Sporazuma koji je potpisan sa ICT Cortexom je u stvaranju poslovnog okruženja koje eliminiše barijere za brži razvoj IT industrije, kvalitetnije i sigurnije poslovanje za članove ICT klastera, širenje na druga tržišta i digitalizacija državnog aparata i ekonomije Crne Gore.

“Raduje nas činjenica da smo prepoznati od strane Helpa kao inkluzivno udruženje koje ima za cilj da kreira ambijent za jačanje IT sektora i stvaranju uslova da IT sektor postane okosnica budućeg razvoja Crne Gore. Vjerujemo da ćemo opravdati dato povjerenje i na najbolji način iskoristiti finansijsku pomoć koja nam je od značaja za pozicioniranje ICT Cortexa i podizanje svijesti javnosti o značaju postojanja jednog ovakvog udruženja, kao i promociju programa edukacija koji planiramo.” – saopšteno je iz ICT klastera Cortex.

“Ovaj program je prilika za nas da obezbijedimo pristup novom, budućnosti orjentisanom sektoru – mladima – tako što ćemo im omogućiti da steknu moderne digitalne vještine koje će im osigurati pristojan život u njihovim zemljama”, naglasio je Klaus Mock regionalni koordinator Help-a.

Aktivnosti koje će finansirati Help usmjerene su na početne akcije koje planira ICT klaster i olakšavaju pokretanje njihovog dugoročnog djelovanja u Crnoj Gori i zapadnom Balkanu. Help putem ovog ugovora podržava klaster u pokretanju kampanje koja će se sastojati od niza marketinških aktivnosti u cilju podizanju svijesti o postojanju klastera.

Pored toga, Help će takođe finansirati stvaranje dvojezične web stranice, knjige grafičkih standarda i izradu HR softvera.

Tender: Sanacija i rekonstrukcija objekta za uzgoj svinja br. 2 u UIKS-u Spuž

Njemačka nevladina organizacija

Help – Hilfe zur Selbsthilfe

Oglašava nadmetanje u prikupljanju ponuda za:

IZBOR IZVOĐAČA GRAĐEVINSKIH RADOVA ZA

Sanaciju i rekonstrukciju objekta za uzgoj svinja br. 2 u uiks-u spuž opština danilovgrad, ref. br. pmne-soe005-21-21-10

Predstavnike kompanija zainteresovanih da posjete objekat koji se rekonsturiše, molimo da pošalju kopiju lične karte osobe koja bi obišla mjesto izvođenja radova na e-mail [email protected] do 19.04.2021 u 10 sati

Poruke mladih Roma za 8.april Međunarodni Dan Roma

Međunarodni dan Roma, 8. april, je dan savljenja romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi suočavaju.

Za ovu važnu i lijepu priliku smo izdvojili poruke sjajnih mladih ljudi iz romske zajednice sa kojima Help-a sarađuje na projektu „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana“ koji finansira Evropska unija. Partner na projektu je romska organizacija mladih „Koračajte sa nama Phiren Amenca.

Video je povodom 8. aprila osmislio Centar za afirmaciju RE-populacije -CAREP.

Video je emitovan jutros i na Javnom servisu RTVCG kao i na TV Nikišić, ali je njegova glavna namjena, prema ideji CAREP-a, da se proslijedi školama da bi se većinska populacija na informativno-edukativan način upoznala i približila svojim sugrađanima romske populacije.

Istim povodom i u okviru istog projekta Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori odazvala se pozivu CAREP-a da svoju zgradu osvijetle u bojama romske zastave. Incijativu su prihvatile i Ambasada SAD u Crnoj Gori kao i Glavni grad Podgorica. Tako će večeras uz američku Ambasadu i most Milenijum biti u bojama romske zastave.

Evo kako je sinoć izgledala zgrada Delegacije EU:

Delegacija Evropske unije u Podgorici- Dan Roma- među ostalim aktivnostima obilježava i Muzikom protiv predrasuda– promovišući mlade romske muzičare „Giannija & Enija“ kojima smo pomogli da snime spot za njihovu prvu rep pjesmu „Ko si da mi sudiš“ takođe u okviru Help-ovog projekta „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana“ .

U programu obilježavanja Dana Roma u Bijelom Polju će Romski pokret i Romski klub kulture RoCk dodijeliti nagradu Romsko srce „Javnoj ustanovi Srednja stručna škola“ u Bijelom Polju.

Uz prigodan program koji slavi romski identitet i kulturu predviđeno je i obogaćivanje bibliotečkog fonda škole sa 40 knjiga školske lektire.

Predstavljanje UPRE i radionica o zagovaranju za ostvarivanju RE ciljeva

5. 04. 2021

Romske nevladine organizicije i pojedinci -aktivisti okupili su u prethodna tri dana u Podgorici na radionici na kojoj je predstavljena mreža UPRE – Ujedinjeni pokret Roma i Egipćana (RE) – na romskom „gore“.

Različite aktivnosti u okviru projekta „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana“ koji finansira EU, trenzima i obukama proizvele su ovu važnu incijativu- Koaliciju romskih i egipćanskih organizacija civilnog društva –UPRE čiji je primarni cilj okupljanje RE organizacija i njihovo zajedničko osnaživanje radi što boljeg djelovanja za dobrobit romsko-egipaćanske zajednice ili zajednica.

Okupljanje RE organizacija na jednom mjestu i njihov koordinarni rad može biti dobar način ili model da se konkretni problemi ove zajednice rješavaju na efikasniji način nego o sada – sticanje boljeg uvida u konkretne probleme zajednice i formulisanje bolje platforme za njihovo rješavanje – odnosno aktivnije učešće u kreiranju politika i uticaju na odluke koje se odnose na RE populaciju.

Izvršni direktor romske organizacije mladih, „Koračajte sa nama -Phiren Amenca“ Elvis Beriša, partner Help-a na ovom projektu, predstavio je platformu i prijedlog statuta ove neformalne građanske incijative čiji je cilj okupljanje romskih organizacija i pojednica oko zajedničkih pitanja važnih za unaprijeđenje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori.

Okupljeni oko koalicije ili mreže UPRE- prisutni romski aktivsti saglasili su se da je cilj bolja i efikasnija platformu preko koje bi lakše identifikovali brojne i probleme koji tište RE populaciju, a koji se sporo ili nikako ne rješavaju, a potom zajednički koodinasano vodili kampanju zagovaranja za rješavanje tih problema prema odgovornim adresama- lokalnim i državnim nivoma vlasti.

Učesnici radionice, ogranični na 15-tak predstavnika RE organizacija i pojedinaca, zbog mjera za suzbijenje pandemije COVID-19, razmatrali su najbolje modalitete rada UPRE i u narednih 10-tak dana planirana je konkretizacija potpisivanjem pristupnice ovoj građanskoj incijativi.

Istovremeno je za učesnike skupa organizovan i trening-obuka za vođenje kampanja javnog zagovaranja i predstavljeni najbolji praktični primjeri.

Trener je bio Goran Đurović koji ima dugodišnje iskustvo rada u NVO sektoru i praksu borbe za prevazilaženje raznih administrativnih i instutucijalnih barijera kada je riječ o rješavanju određenih socijalnih i ekonomskih problema na lokalnom i nacionalnom nivou.

Help i Phiren Amenca projekat “Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori” realizuju uz finansijsku podršku Evropske unije odnosno Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava (EIDHR).

U proteklih godinu i po dana u okviru ovog projekta RE nevladine organizacije i aktivisti pojedinačno su bili su učesnici brojnih aktivnosti i pored vanrednih okolnosti nastalih usljed pandemije COVID-19.

Osim snaženja samih RE organizacija kroz jačanje njihovih kapaciteta i sposobnosti, projektom smo imali i još uvijek realizujemo različite aktivnosti usmjerne na žene i mlade iz RE populacije, kako na ekonomskom planu tako i obrazovno kulturnom osnaživanju i promovisanju, a tu je važan segment pravne i tehničke pomoći pri legalizaciji neformalnih objekata u romskim naseljima.

Slijedi fotogalerija sa radionice:

Izložba fotografija mladih Roma i Egipćana u Polimskom muzeju

12. 03. 2021

Treća po redu destinacija za izložbu „Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana“ je Berane, gdje smo zahvaljući direktorici Polimskog muzeja Violeti Folić u četvrtak izložili fototografije devet mladih srednjoškolaca, Roma i Egipćana iz Berana i Podgorice.

Gospođa Folić je otvarajući izložbu nagalasila da joj je posebno drago što su na ovaj način vrata ove važne institucije kulture otvorena za RE zajednicu, jednu od najranjivijih grupacija u Crnoj Gori i to baš kroz radove ovih mladih ljudi koji su kvalitetom, ali i time na koji su način kroz objektiv kamere prikazali kako vide svijet oko sebe, pokazali da je budućnost pred njima.

„Upravo zato smo rado otvorili vrata Polimskog muzeja za ove talentovane mlade i ljude i potrudićemo se da im i ubuduće budu otvorena za sve slične incijative, koje imaj imaju za cilj promociju romsko-egipćanske kulture, kao zajednice koja može ponuditi svoju bogato kultrno-istorijsko nasljeđe“, navela je Folić.

Izložba je jedna od aktivnosti koju Help implementira zajedno sa našim partnerima iz i Romske organizacije mladih „Koračajte sa nama Phiren Amenca“, u okviru projekta „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“, zahvaljujući finansijskoj podršci EU odnosno njihovom instrumentu za podršku demokratiji i ljudskim pravima (EDIHR).

Ova izložba nije samo jedna projektna aktivnost, nama je jako bitna, imajući na umu činjenicu da je jako mali broj aktivnosti koje se sprovode na nivou Crne Gore, a koje imaju veze sa promocijom prava Roma kroz neku vrstu umjetnosti, rekao je izvršni direktor „Koračajte sa nama Phiren Amenca“ Elvis Beriša.

„Berane je treća opština po broju romskog i egipćanskog stanovništva i svijesni smo svi da je romska zajednica među najpogođenijim, pa možda i najpogođenija od svih ostalih sa ili bez Covida 19, i da nemaju ono što se drugim zajednicama podrazumijeva. Mi u Phiren Amenca smatramo da su mladi Romi i Romkinje najveći branioci ljudskih prava romske zajednice i samim tim je bitno da se prepozna i iskoristi ovakav resurs, kako bismo kao društvo imali bolje rezultate u inkluziji romske zajednice. Nova generacija obrazovanih Roma i Romkinja je i više nego spremna da iskoristi priliku da pokaže koliko može i želi da doprinese crnogorskom društvu, samo nam omogućite pravo na to. To su, kao što vidite, jednom malom aktivnošću vrijedno iskoristili mladi i danas smo bogatiji za jednu izložbu.Ovakva izložba je jedan od inovativnih pristupa mladih Roma i Romkinja koji su kroz objektiv željeli da pokažu da smo drugačiji od onoga kako nas drugi gledaju,“ poručio je Beriša.

I Aziz Alija, iz beranske romske organizacije „Pružena ruka“ naglasio je da su u uslovima pandemije koronavirusa njegovi sunarodnici dodatano pogođeni.

„Logično je stoga da je protekla godina dodadatno otežala uslove života u oba romska naselja u Beranama – Riversajdu i Talumu. Znate i sami da su uslovi za život i rad, posebno ako nemate stalno zaposlenje, a što je najčešće slučaj kada je riječ o RE zajednici, izuzetno teški i to se u velikoj mjeri osjetilo u našoj zajednici, i pored povremene humanitarne pomoći koju smo dobijali. Dakle u ovim vanrednim okolnostima- pravo na život u pristojinim uslovima, svakako je primarano. Ipak i pored ovih vanrednih okolnosti, posebo mi- mladi Romi i Egipćani- kroz različite aktivnosti u zajednici i uz pomoć nevladinih organizacija radili smo i na drugim segmentima inkluzije Roma i Egipćana u društvo, kroz osnaživanje samih RE- NVO, upoznavanjem sa korpusom ljudskih prava ali i mehanizmima kroz koja ih možemo ostvariti“, nagalsio je Alija koji je posebno ponosan na svoje sugrađane koji su među autorima postavke izložbe.

„Kao Beranac, sa posebnim ponosom mogu reći da su dvojica od devet autora ove postavke -Erđan Beriša i Enis Zumberi (Gianni & Eni) u okviru projekta “Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana” otišli i korak dalje tako što su snimili rep pjesmu “Ko si da mi sudiš” koja je bavi ljudskim pravima naše zajednice“.

Osim Ginnija i Enija, autori izložbe su i Besart Krasnić, Daut Đukatani, Elmedina Jašaraj, Ersan Beriša, Jasmina Beriša, Muhamed Ahmetaj, Sadrija Krasnići. Selektor izložbe je ugledni crnogorski fotograf Dejan Kalezić.

Mi iz Help-a smo posebno zahvalni direktorici Polimskog muzeja što nam je omogućila da izložbu „Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana“ postavimo u ovoj važnoj instituciji kulture koja svojim značajem nadilazi lokalni karakter i sakuplja i čuva istorijske artefakte, ne samo Polimlja, već i Crne Gore od 1955. godine – dakle već više od 65 godina.

Jednako kao crnogorska i kulturne baštine svih ostalih zajednica koje žive na ovim prostorima, čuvaju se u sličnim institucijima, kao svjedočanstvo o trajanju i razvijanju kroz povijest. To međutim nažalost nije tako u slučaju romsko-egipćanske (RE) zajednice, iako su već dugo naši sugrađani i sunarodnici i dijele sa nama i dobro i zlo. Nećemo reći ništa novo kada kažemo da su diskriminacija i etnička distanca glavni uzroci zbog kojih RE zajednica, na ovim prostorima nema svoje sopstvene institucije kulture u kojima bi sakupljali, čuvali i promovisali svoju, ne malu već vrlo bogatu i posebnu istorijsku baštinu.

Nadamo se da će ova izložba kao i druge aktivnosti i vrste pomoć koju Help pruža u više od 20 godina rada sa romskom zajednicom u Crnoj Gori, jednog dana zajedničkim naporima i nas iz civilnog sektora i državnih institucija, rezultirati time da i RE zajednica ima svoje posebno mjesto za sakupljanje kulturnoistorijske baštine. Ali zelimo da isto tako redovno, a ne rijetko, kao ovakvim prilikama i na ovakvim mjestima dijele svoju kulturnu bastinu, sa ostalim zajednicama u Crnoj Gori, gdje su formalno ali još uvijek ne i suštinski – ravnopravni. Ovo je rekli bismo, jedan od dobrih koraka u tom pravcu.

Izložba je prvi put predstavljena 10.decembra na Dan ljudskih prava u Skupštini Crne Gore, a potom 18. februara u Bijelom Polju u javnoj ustanovi „Ratkovićeve večeri poezije“.

Odmah nakon izložbe na istom mjestu smo održali i okrugli sto na kojem se govorilo o konkretnoj inkluziji RE u lokalnu u Beranama. Potrudili da okupimo ovdje i predstavnike romko-egipćanske zajednice ali i naravno i predstavnike institucija sistema – Opštine, obrazovnih i zdravstvenih intitucija, Centra za socijalni rad i Zavoda za zapošljavanje- svih koji su od ključnog značaja za pružanje podrške i pomoći RE zajednici u ovom gradu i redovno, a posebeno u uslovima pandemije koju živimo već godinu dana.

Bila je to prilika da svi skupa razmotrimo koje su to ključni problemi sa kojima se susrijećemo kada je u pitanju inkluzija RE zajednice u Beranama, šta lokalne instutucije i službe, poput socijalnog, zavoda za zapošljavanje, medicinskih i obrazovnih ustanova čine da se ti poblemi rješavaju- kako sa druge strane sama zajednica gleda na pristup ovim službama i institucijama.

Ispred Opštine, a prestavljajući postignuto iz lokalne stragije, Ljubinka Mijović je naglasila da je dugoročni cilj da se prestane sa getoizacijom RE zajednice u ovom gradu, te da je u tom cilju Opština Berane u proteklih godinu dana dodijelila 18 stambenih jednica za građane RE populacije kroz program socijalnog zbrinjavanja.

Svi su se odazavali pozivu u i u intenzivnoj raspravi i dijalogu zaključili da se problemi u pristupu obrazovanju intenzivno i mnogo bolje nego ranije rješevaju uz pomoć nadležnih institucija i podršku NVO organizacija, kroz organizovani prijevoz đaka, mentore u nastavi kao i stipendije za učenike osnovne i srednje škole. Naglašeno je da je situacija sa zapošljavanjem zbog pandemije koronavirusa posebno izazovna u Beranama, kao i drugdje u proteklih godinu dana.

Poseban izazov u ovom gradu, prema riječima predstavnika Centra za socijalni rad, ali predstavnika same RE populacije, predstavljaju nevolje sa neriješenim statusom, a uglavnom je riječ o izbjeglima i raseljenima sa Kosova, koji ovdje žive već više od 20 godina i u međuvremenu su osnovali porodice. Naročito je otežan postupak registracije njihove djece, a time i pristup, zaštita i ostvarivanje nekih od osnovnih prava. I sami predstavnici RE zajednice i Centra za socijalni rad smatraju da je velika birokratija i često, za ovu ugoženu populaciju skupa i nedostižana papirologija, jedna od ključnih prepreka za regulisanje pravnog statusa.

No neregulisani pravni status, prema riječima doktorice Suzane Savović, nije prepreka za pružanje osnovne medicinske zaštite romsko-egipćanskoj djeci u Beranama. Problem sa papirologijom, kako je rekla, nastaje kada su neophodna dalja liječenja, ali ne i za osnovnu zdravstvenu zaštitu.

Dr. Savović je posebno naglasila da su za svu djecu u oba RE naselja u Beranama svake godine organizovana redovna vakcinisanja i da niti jednom nijesu preskočili nikoga- do prošle godine, kada zbog pandemije COVID-19 nijesu mogli organizovati vakcinaciju na uobičejen način posjetom Riversajdu i Talumu.

Skupa smo zaključili da bi po ovom pitanju zajedničkom akcijom instutucija sistema i nas iz civilnog sektora ubrzo mogli pronaći način da organizujemo redovnu vakcinaciju RE djece u Beranama, uz poštovanja svih propisanih mjera za borbu protiv koronavirusa.

I izložba i okrugli sto organizovani su uz poštovanje mjera nadležnih za prevencijn širenja panedmije COVID-19.

Biljana Jovićević

Konsultacije o projektu za medijatore u utorak u Baru

22.02.2021

Help u saradnji sa Romskim Savjetom, u utorak 23. februara, organizuje konsulatacije za Rome i Egipćane (RE) zainteresovane za učešće u projektu za medijatore u inluziji Roma i Egipćana u Ulcinju.

Konsultacije će se održati u 1o sati održati u Maloj sali Opštine Bar .

U toku je inače javni poziv za prijavljivanje za medijatore svih zainteresovanih kandidata/kandidatkinja za obuku za Saradnike/saradnice u socijalnoj inkluziji Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki u oblasti zdravstva, zapošljavanja i socijalne zaštite u 11 opština u Crnoj Gori: Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Tivat i Ulcinj.

Prijave na poziv mogu se slati do 26. februara.

Riječ je o projektu “Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za socijalnu inkluziju”. Cilj organizovanja konsultacija je informisanje zainteresovanih predstavnika RE o obuci koja će biti organizovana u okviru projekta, a u cilju osposobljavanja saradnika u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u oblasti zapošljavanja, socijalno zaštite i zdravstvene zaštite.

Projekat se fokusira na jačanje socijalne inkluzije romske i egipćanske populacije kroz pružanje kvalitetnog posredovanja tako što će 60 potencijalnih saradnika i saradnica u socijalnoj inkluziji biti obučeno za obavljanje poslova saradnika za socijalnu inkluziju Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki u oblastima zdravstva, zapošljavanja i socijalne zaštite u 11 opština u Crnoj Gori: Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Tivat i Ulcinj.

Nakon sprovedene licencirane obuke kroz projekat će se omogućiti rad najmanje 40 saradnika i saradnica u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u zdravstvenim centrima i bolnicama, kancelarijama Zavoda za zapošljavanje, Biroima rada i centrima za socijalni rad, u ovim opštinama i unutar romskih i egipćanskih zajednica/naselja, a u trajanju od 12 mjeseci.

Konsultacije se organizuju u skladu sa propisanim mjerama zaštite od pandemije uzrokovane virusom COVID 19.

Help i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava predstavili su projekat koji se realizuje u okviru zajedničkog Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu i vrijedan je pola milona eura (500.382,05 eura), a finansira ga Evropska komisija.

Partneri na projektu su Glavni grad Podgorica, Opština Berane i Opština Ulcinj.

Izložba „Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana“ u Bijelom Polju

22.02.2021

„Bijelo Polje je grad kulture, možemo slobodno reći da kultura stanuje u Bijelom Polju“ rekao je direktor „Ratkovićevih večeri poezije“ Kemal Musić koji je Help-u omogućio da se u njihovoj prestižnoj gradskoj instituciji Kući Rista Ratkovića, održi izložba fotografija „Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana“, čiji su autori romsko-egipćanski (RE) srednjoškolci iz Podgorice i Berana.

U četvrtak 18. februara u Bijelom Polju je otvorena izložba koja će se u ovom gradu moći pogledati dvije sedmice.

Kemal Musić je naglasio da je kao dugogodišnji novinar obišao veliki broj RE naselja i uvjerio se u kako teškim uslovima ova zajednica funkcioniše i kako se stvari sporo mijenjaju, ali je naglasio da mu je posebno drago i da ga posebeno kod ove izložbe „oduševaljava radost ovih fotografija“.

„Dakle taj težak romski živi samo je osjenčen kroz nekoliko fotografija u ovoj postavci. Ali ono što ova izložba prije svega sugeriše jeste život, a život je osnovno ljudsko pravo“.

Elvis Beriša iz Help-ove partnerske organizacije na ovom projektu- romske organizacije mladih „Koračajte sa nama -Phiren Amenca“ je naglasio da mu je u sklopu brojnih aktivnosti na projektu „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“, posebeno draga ova aktivnost,jer je fokus na mladima.

„Fotografije koje možemo vidjeti u ovom tako značajnom domu kulture su rezultata višemjesečnog rada sa mladima i njihovog viđenja i perspektive ljudskih prava. To je važno posebno danas kada primjećujemo da stalno raste ta distanca prema ovoj zajednici, a mladi iz RE populacije žele da vide stvari drugačije. Dakle nijesu prikazali loš život RE zajednice već afirmišu ono što naša zajednica trenutno radi i živi -i prije svega, afirmisanje obrazovanja. Mi u Phiren Amenca vjerujemo da su mladi pokretači pozitivnih promjena u zajednici i vjerujemo da se promjene mogu desiti samo uz obrazovanje“.

Regionalni koordinator Help-a, Klaus Mock je naglasio da je veoma zahvalan našem domaćinu, Kemalu Musiću, direktoru Ratkovićevih večeri poezije, što je omogućio nama i mladim romskim i egipćanskim aktivistima Kuću Rista Ratkovića kao jedno od centralnih mjesta kulture u Bijelom Polju za prikazivanje fotografija koje su napravili mladi i kojima nam pokazuju perspektivu njihovog života.

„Kako i dalje postoji velika razlika u životnom standardu između romske i egipćanske zajednice i većinskog stanovništva, verujem da će opština Bijelo Polje dati svoj doprinos da pomogne da se značajno poboljša opšta situacija Roma u ovoj opštini. Jednake mogućnosti za građane da se uključe u građanski i politički život su ključne za demokratiju. Iz tog razloga mi u Help-u kroz projekat koji finansira EU ‘Civilno društvo u akciji za promociju prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“’ podržavamo nekoliko romskih organizacija koje će postati glavni promoteri tih prava“.

Jedna od aktivnosti koju smo pomogli je i osnovanje Romskog kuturnog kluba RoCK u Bijelom Polju. Rozana Božović je ispred ove organizacije naglasila koliko je za Rome važna kultura i identitet zbog čega je i osnovan klub kulture. U znak zahvalnosti za pomoć u osnivanju kluba ali i za sve što je Help -u proteklom periodu radio i radi na pomoći RE zajednici, Božović je Mocku uručila prvu nagradu-zahvalnicu „Romsko srce“ koje će u budućnosti redovno dodjeljivati pojedincima ili organizacijima koje daju doprinos integarciji Roma.

Aziz Diberi ispred beranske RE organizacije „Pružena ruka“ posebno je bio ponosan što su dvojica od autora postavke, mladi Beranci i istovremeno autori rep pjesme koja se bavi ljudskim pravima.

„Upravo kroz ovu izložbu fotografija “Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana” moji mladi sunarodnici su pokazali da i pored toga što nam startne pozicije nijesu iste, možemo i nudimo ovom društvu -isto što svi ostali. Kao Beranac, sa posebnim ponosom mogu reći da su dvojica od devet autora ove postavke -Erđan Beriša i Enis Zumberi u okviru projekta “Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana” otišli i korak dalje tako što su snimili rep pjesmu “Ko si da mi sudiš” koja se bavi ljudskim pravima naše zajednice. Kažu da je umjetnost uvijek najbolja kada je angažovana i ja mislim da su mladi Romi i Egipćani to sa ova dva primjera najbolje i pokazali“.

Izložba “Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana” je dio programa „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“, koji realizuje Help u saradnji sa partnerskom romskom organizacijom mladih „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“, uz finansijsku podršku Evropske unije, odnosno Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava (EIDHR).

Prvi put je otvorena u Skupštini Crne Gore na Dan ljudskih prava 10. decembra uz prisustvo Predsjednika Skupštine Alekse Bečića, koji je i otvorio izložbu, i šefice Delegacije EU u Crnoj Gori Cristine Oane Popa.

Selektor izložbe je ugledni crnogorski fotograf -Dejan Kalezić.

Nakon Podgorice, izložba je stigla u Bijelo Polje, a planiramo da je predstavimo i u još nekoliko gradova u Crnoj Gori u kojima sarađujemo sa RE zajednicama.

Slijede fotografije sa otvaranja u Bijelom Polju:

U petak 19. februara smo takođe u Bijelom Polju održali okrugli sto na kojem smo sa predstavnicima romskih NVO kao i sa građanima RE populacije razgovarali o inkluziji ove zajednice u opštini Bijelo Polje.

O izazovima i problemima sa kojima se suočava RE zajednica razgovarano je i sa predstavnicima obrazovnih instutucija i Zavoda za zapošljavanje, te Romske kancelarije koja funkcioniše pri opštini Bijelo Polje.

Građani RE populacije su posebno ukazali na potrebu što veće angažovanosti Romske kancelarije na pužanju pomoći građanima ove zajednice u ostvarivanju prava u javnom sektoru.

Šejla Pepić, mlada romska aktivistkinja i naš model mladih i usješnih RE žena, govorila je o svom ličnom iskustvu, mlade obrazovane romske aktivistkinje te kako i na koji način podstaći mlade da se bore za svoja prava, a protiv svih oblika dikskriminacije.

Slijede i fotogafije sa okruglog stola:

Help-ova priča o Milici

8. 02. 2021

Milica Brajović je odrasla u Dječjem domu Mladost u Bijeloj, da bi se kada je postala punoljetna vratila u svoj rodni Danilovgrad, gdje uz nesebičnu pomoć tamošnjeg Centra za socijalni rad gradi život. U njenu životnu priču prije godinu dana uključio se i Help.

Milica je bila korisnik projekta „Unaprijeđen pristup tržištu rada za žene i mlade na sjeveroistoku Crne Gore“ koji kofinansiraju Evropska unija i Vlada Crne Gore u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku, zahvaljujući kojem je prošla obuku za cvjećara – posao koji veoma voli.

Milica je takođe i korisnik jednog od socijalnih stanova koje je u Spužu radio Help-a a koji su dati na raspolaganje Centru za socijalni rad u Danilovgradu.

Priča o Milici Brajović svjedoči kako je uz zajednički rad i brigu institucija, odnosno onih koji rade u njima, kao i svih drugih u sistemu podrške, poput nas iz Help-a, moguće pomoći onima kojima je podrška potrebna.

Mi iz Help-a smo se sa Milicom upoznali još prije godinu dana kada se uselila u jedan od socijalnih stanova koje smo gradili u okviru projekta “Podrška socio-ekonomskoj stabilnosti regiona zapadnog Balkana 2019-2020″, koji je finansirala njemačka Vlada.