Radionica Help-a: Organizacioni razvoj RE nevladnih organizacija

9.03.2020
U organizaciji Help-a i romske nevladinine organizacije mladih „Koračajte sa nama Phiren Amenca“, 5. i 6. marta u Podgorici održana je radionica „Organizacioni razvoj RE nevladnih organizacija“ u kojoj je učestvovalo desetak RE NVO organizacija iz Crne Gore.
Cilj je jačanje organizacionih kapaciteta romsko-egipćanskih (RE) organizacija u svrhu njihovog što aktivnijeg učestvovanja u projektima koji promovišu zaštitu i prava manjina. Trener je bio dugogodišnji prominentni aktivista civilnog sektora Goran Đurović, direktor Media centra.
Dvodnevna radionica Help-a i Phiren Amence je organizovana u okviru projekta „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“, koju finansira Evropska unija.
Fotografijama prenosimo dio atmosfere sa dvodnevne radionice održane u hotelu Verde „Voco“ u Podgorici.
Help-ovi medijatori – Denisona Beriša

20.01.2020
Denisona Beriša je već dvije godine medijatorka Help-a za oblast zapošljavanja i socijalne zaštite RE u Nikšiću. Počela je odmah po završetku srednje škole nakon što ju je kolega koji radio kao zdravstveni medijator upoznao sa programom Help-a.
Kako kaže voli svoj posao i djelimično je zadovoljna rezultatima rada, mada je u Nikšiću generalno zapošljavanje problem, a posebno za romsko-egipćansku zajednicu. Posla ima na primorju, ali problem je što roditelji često, naročito ženskoj djeci ne dozvaljavaju odlazak na rad. Tako da mnoge djevojke ostanu nezaposlene čak i kada im dozvole pohađanje osnovno škole.
Denisonina priča o njenom ličnom iskustvu pomogne joj u ubjeđivanju pojedinih roditelja da učine najbolje za svoju djecu.
„Ispričam im da i meni nijesu dozvoljavali u početku, te da su nakon završetka srednje škole i početka rada u Help-u kao medijatora, promijenili mišljenje, jer su shvatili da je to dobro za mene. Tako da to stalno koristim u razgovorima sa roditeljima i ubjeđujem ih da je to za dobro njihove djece“.
Kao medijatorka Help-a, redovno sa Zavodom za zapošljavanje organizuje radionice na kojima RE populaciji pomažu i daju praktične instrukcije kako da se prijave na Zavod za zapošljavanje, kako da traže i da se prijave za posao, kako da pišu CV i propratno pismo.
„Nedavno sam pomogla da se 16 osoba prijavi za posao u jednom supermarketu. Na žalost, niko od prijavljenih nije dobio posao“. Kako nam je ispričala, bila je uporna i nazvala da pita zašto niko od ljudi koji su se prijavili za posao nije dobio nikakav odgovor, ali oni su joj rekli da još ‘čekaju da vide mogu li ili ne zaposliti nekog’. Saznala je u međuvremenu da su tražena mjesta popunjena.
Denisona Beriša danas intenzivno radi sa dvadesetak RE porodica, mada pomaže i drugima i to ne samo kao posrednik za zapošljavanje, već i za pomoć prilikom dobijanja medicinskih usluga i u ostalim stavrima zbog kojih im je potreban kontakt sa instutucijama sistema na lokalnom nivou.
„Često mi se, primjera radi, događa da me zamole da napišemo molbu ili prigovor Elektrodistribuciji, pomažem im i oko legalizacije korišćenja struje. Obraćaju mi se za pomoć i u vezi sa stanovanjem i sličnim stvarima.“
Denisona ima 21 godinu i voli svoj posao medijatora, jer joj daje osjećaj da je od pomoći romsko-egipćanskoj zajednici i za sada želi da se bavi time, ali razmišlja i o tome da produži sa školovanjem.
Rođena Nikšićanka, Denisona Beriša živi sa roditeljima, otac je u invalidskoj penziji kao nekadašnji radnik Željezare, i dvije mlađe sestre koje se takođe školuju.
Program za medijatore RE populacije je dio Help-ovog regionalnog projekta „Podrška socijalno ekonomskoj stabilnosti regiona Zapadnog Balkana 2019-2020“, koji finansira Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke.
Biljana Jovićević

Raspored održavanja motivacionih radionica | Unaprijeđen pristup tržištu rada za žene i mlade na sjeveroistoku Crne Gore

Projekat: ‘’Unaprijeđen pristup tržištu rada za žene i mlade na sjeveroistoku Crne Gore“
RASPORED ODRŽAVANJA MOTIVACIONIH RADIONICA ZA POSLODAVCE I NEZAPOSLENE ŽENE I MLADE
| DOWNLOAD |
Oaza zadovljstva u Kapinom polju uz pomoć Help-a

16.01.2020
“Ko ovim ne bi bio zadovoljan, ničim ne bi” rekla nam je Gordana Jovanović, penzionerka, koja živi već godinu dana sa sinom Darkom u naselju za socijalno ugrožene u Kapinom Polju u Nikšiću, čiju je izgradnju na opštinskom zemljištu omogućio Help, a finansiralo Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke.
Posjetili smo ih 14. janauara, da bi provjerili kako su zadovoljni uslovima u kojima sada žive i imaju li nakon osam mjeseci nekih primjedbi. Sa radošću su nas pozvali unutra i ponudili kafom, čajem i domaćim kolačima, preostalim od praznika.
“Zadovoljstvo je i kuvati i čistiti u ovakvom stanu” priča nam Gordana, koja je asmatičar, ali se posljednjih godinu dana bori sa najtežom bolešću i na putu je izlječenja. Lakoća sa kojom se nosi sa tim, iskreni i vedri osmjeh, koji nije skinula sa lica čak ni kada nam je pričala o iscrpnom procesu liječenja koji je podrazumijevao i hemoterpiju, zadivljuje i inspiriše.
Gordana je od 1995. godine, nakon deset godina braka uzela troje djece i došla da živi u socijalne barake u Kapinom Polju, i postala samohrana majka. Kćeri su se u međuvremnu udale i ova mladolika i hrabra žena je danas, kaže ponosno, baka više unučadi. U novom i lijepom ambijentu, iz kojeg su nakon 18 godina života u trošnim barakama sa zajedničkim kupatilom, ušli prije godinu, sada žive ona i Darko, i svako od njih, kako su nam ispričali, u jednosobnom stanu ima svoj prostor. Darko dnevnu sobu, a ona čim skuva ručak u kuhinji, spavaću u kojoj ima TV i mir koji joj je neophodan zbog bolesti.
“Primjedbi zaista nemamo, ni mi, ni niko od susjeda, veoma smo srećni i zadovoljni”, rekli su i Gordana i Darko, pokazujući nam svoj lijepo uređeni i pun topline novi dom u kojem uživaju. Komšije, sa kojima tako dugo dijele dobro i zlo doživljavaju kao rodbinu i zato u ime svih kažu da su zadovoljni.
Već već osam mjeseci žive u novom stanu, ali kako kažu, još uvijek ponekad ne mogu vjerovati “da konačno imaju svoje sopstveno kupatilo o kojem su godinama sanjali”.
“Godinama sam stalno govorila ‘da mi je dočekati da imam samo svoje kupatilo, pa mogu umrijeti’”, ispričala nam je Gordana, kojoj je dijagnostifikovan rak, upravo kada je dobila dom. Kaže, zato su joj poneki sujevjerni prijatelji i rodbina u šali govorili, da je “sama dozvala bolest”.
Jedino što su nam prijavili kao, “mali nedostatak” je što vrata na ulazu u kuću nemaju nadstrešnicu. Sami stanari međutim već se dogovaraju da zajednički urade svima nadstrešnice da bi se zaštitili od kiše i vjetra na ulazu. Darko, koji nema stalno zaposlenje, već radi razne poslove za dnevnicu, između ostalog sa svojim ujakom i molerske radove, već sa ostalim susjedima dogovara na koji način realizovati dogovor da bi svi odjednom uradili i da na svim ulazima u kuće bude isto, jer, kako ističu, svi su saglasni da ne žele da narušavaju ambijent i izgled svog malog naselja.
Stanovi su jako dobro izolovani i topli, što im štedi i električnu energiju i drva za grijanje, a budući je riječ uglavnom o primateljima socijalne pomoći ili najnižih penzija, svaka ušteda na režijama je dobro-došla.
Opština Nikšić im je obećala i neke dodatne radove okolo naselja da bi se zaštitili od izlijevanja jednog toka Zete koji protiče baš tim krajem. Na stambenim objektima za socijalno ranjive kategorije u Kapinom Polju i dalje stoji tabla koja podsjeća da je Help i njemačko-crnogorska saradnja donijela radost ovim ljudima.
Izgradnja 12 stambenih jedinica za socijalno ugrožene osobe u Kapinom Polju je dio Help-ovog regionalnog projekta “„Podrška socijalno ekonomskoj stabilnosti regiona Zapadnog Balkana 2019-2020“, koji finansira Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke.
Biljana Jovićević
Donosimo vam naše priče : Selmanova nada u bolju budućnost

Selman Hajruši iz Nikšića, polaznik je strukovne obuke za montažera namještaja u Robnoj kući u Nikšiću. Hajruši je prije dvije godine obučavan za pomoćnika kerimičara, nakon čega je uslijedio prkatičan rad 11 mjeseci. Imao je ponudu da ostane na poslu ali je plata bila nedovoljna da izdržava svoju šestočlanu porodicu.
Stoga je otišao u Njemačku kod svoje rodbine i pokušao naći posao i dobiti dozvolu za rad. Kako to nije bilo nimalo lako, a troškovi putovanja svaka tri mjeseca veliki odlučio je da se vrati kući.
Selmanova supruga je takođe, preko jedne nevladine organizacije bila polaznik obuke za šivenje, uspjela je da zadrži posao ali je poslije nekog vremena vlasnik šnajderske radnje prestao da je plaća. Ona sada samostalno daje usluge šivenja. Porodica Hajruši ima četvoro djece, dva sina stare 23 i 21 godinu, jednu 17-godišnjakinju, kao i jednu prvakinju od šest godina. Svi idu ili si pohađali školu: najstariji sin je završio konobarsku srednju stručnu školu. Nažalost, nije bio u stanju da nađe posao, jer kako kaže “nije lako našim ljudima da dobiju posao”.Mlađi sin nakon devetog razreda nije želio da nastavi školovanje. Starija Selmanova kćer želi da bude kuvarica pohađa odgovrajuću strukovnu školu.Osim toga, stiče praktično iskustvo u jednom restoranu u Nikšiću.
Porodica Hajruši plaća stan 80 eura mjesečno u naselju Željezara, a uz ostale režije, troškovi dostižu oko 180 eura mjesečno. Porodica međutim dobija mjesečno socijalnu pomoć od 164 eura, zbog čega je kraj sa krajem veoma teško sastaviti.
Selman je opet zatražio pomoć od Helpa i uz našu preporuku, dobio je šansu da nauči posao montaže namještaja. Zadovoljan je sa novim treningom i saradnjom sa kolegama na poslu, kao i sa tretmanom vlasnika radnje. Kako kaže, to nije nimalo lako jer je riječ o osjetljivom poslu; važno je raditi pravilno i pažljivo i izbjeći bilo kakava oštećenja namještaja. On vjeruje da je na dobrom putu da usavrši taj posao da bi dobio priliku da ostane i radi za platu. Vlasnici radnje namještaja, s vremena na vrijeme omoguće mu da zaradi tako što za njih obavlja poslove čišćenja dvorišta i sređivanja zelenila.
Nada se da će po okončanju treninga krajem marta, dobiti šansu da ostane i radi. Help će sugerisati romskom medijatoru da u saradnji sa opštinom Nikšić omogući Selmanu Hajrušiju put ka rješavanju problema sa stanovanjem i zapošljevanjem sina sa konobarskom kvalifikacijom.