• English

Help kao posrednik između nezaposlenih i poslodavaca

25.12.2020

Kako to u praksi izgleda, pogledajte na sljedeća dva primjera – u radionici „Zlatne ruke“ i fabrici namještaja „Arte Home“- jedan u Bijelom Polju, drugi u Beranama.

U okviru projekta „Unaprijeđen pristup tržištu rada za žene i mlade na sjeveroistoku Crne Gore“ koji finansira Ministrstvo finansija –Direktorat za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći, Help je na sjeveru Crne Gore implementirao projekat čiji je cilj bio pomoći nezaposlenima da se obuče, prekvalifikuju i nađu posao, a poslodavcima da dođu do deficitarne i stručne radne snage.

Premjera spota za pjesmu „Ko si ti da mi sudiš“ Gianni & Eni

11. 12. 2020

Povodom Dana ljudskih prava Erđan Beriša i Enis Zumberi, Gianni& Eni srednjoškolci iz Berana  promovišu svoju pjesmu „Ko si ti da mi sudiš“.

Pjesma i spot snimljeni su u okviru programa  „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“, koji realizuje Help u saradnji sa partnerskom romskom organizacijom mladih „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“, i uz finansijsku podršku Evropske unije (EIDHR).

Autori: Gianni& Eni,

Mix/master: Ruki,

Kamera i monataža: Tripl Dabl,

Instrumental :Vugla beats

Snimano u KERUŠI studiju, Berane

Bečić: Moramo uložiti napore za bolju i izvjesniju budućnost Roma i Egipćana u Crnoj Gori

10.12.2020

Svjesni činjenice da se Romi i Egipćani kao  marginalizovana društvena grupa suočavaju sa brojnim problemima u pogledu diskriminacije, društvene isključenosti i generacijskog siromaštva, moramo uložiti posebne napore kako bi poboljšali kvalitet njihovog života, i omogućili im izvjesniju budućnost, porčio je predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić danas na otvaranju izložbe radova mladih Roma i Egipćana pod nazivom „Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i  Egipćana“ .

U današnjim vremenima velikih izazova, uzrokovanih pandemijom koronavirusa i složenim ekonomskim prilikama, potrebno više nego ikada posebnu pažnju posvetiti zaštiti ljudskih prava i sloboda, jer samo na taj način možemo govoriti o budućnosti i istinskom napretku. Naša bezrezervna posvećenost evropskom putu, vođena zajedničkim vrijednostima, najbolja je potvrda iskrene namjere da svakodnevno unapređujemo položaj ljudskih prava svih građanki i građana, bez obzira na njihove razlike“, rekao je Bečić.

Govoreći o današnjoj postavci u Skupštini, predsjednik Bečić je naveo da je povodom Međunarodnog dana ljudskih prava naročita pažnja posvećena promociji i zaštiti ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori, u namjeri da se istakne značaj njihove potpune inkluzije i ravnopravnosti u crnogorskom društvu.

Bez njih, ili bez bilo koje druge zajednice, koje predstavljaju kulturnu raznolikost i bogatstvo Crne Gore, nemoguće je govoriti o istinskom pomirenju i dugotrajnom miru, zaključio je predsjednik Skupštine.

Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Cristina Popa kazala je da je glavna poruka povodom Dana ljudskih prava udruživanje napora u borbi za jednakost, pravdu i ljudsko dostojanstvo.

„Evropska unija ostaje najveći podržavalac promocije i zaštite ljudskih prava, posebno ranjivih grupa kao što su Romi i Egipćani i LGBTQ. Uprkos značajnoj podršci EU i angažovanju institucija i civilnog društva, prema najnovijim istraživanjima, ove dvije grupe su i dalje na dnu socijalne ljestvice i suočavaju se sa marginalizacijom u crnogorskom društvu“, istakla je Popa u obraćanju.

Ambasadorka Popa je navela da EU nastavlja da se udružuje sa civilnim društvom i drugim relevantnim akterima u zalaganju za zaštitu i poštovanje ljudskih prava, bilo građanskih i političkih, socijalnih, ekonomskih i kulturnih prava.

Kao dio ovog projekta, za koji je EU obezbedila 150 000 eura, podržano je više od 250 mladih Roma da učestvuju u nizu društvenih i kulturnih aktivnosti u svojim zajednicama. Pored toga, 15 mladih Roma, koji su uspješno završili školsku godinu, prošlo je obuku za vršnjačke edukatore i povećalo svoje znanje o ljudskim pravima, kao i fotografiji, navela je ambasadorica Popa.

Jedna od njih je autorka nekoliko fotografija, mlada romska aktivistkinja Jasmina Beriša, koja je i zlatni savjetnik Ombudsmana.

Od moje 10-e godine se bavim aktivizmom, kada sam prvi put učestvovala na radionicama o ljudskim pravima.Da me je prije toga neko pitao šta su ljudska prava, diskriminacija, dostojanstvo i slično ja ne bih znala odgovoriti na to pitanje. Ta radionica je bila velika pokretačka snaga za mene. Zašto? Saznala sam nešto novo, saznala sam šta je diskriminacija, saznala sam da sam ja nekad bila žrtva diskriminacije i da sam ja nekoga diskriminisala, tačnije da sam ja nekome ugrozila ljudska prava i da je neko meni ugrozio ljudska prava”

Ova odlična učenica Osnovne škole “Božidar Vuković Podgoričanin” koja se bori se za Luču, konstatuje na Međunarodni dan ljudskih prava da situacija u praksi nije sjajna.

„Sada da pođemo do prodavnice vidjećemo dijete pred vratima prodavnice koje prosi, ulicom da prođete sigurna sam da ćete vidjeti barem jednu majku sa djetetom u naručju koje je gladno i na taj način pokušavaju da nešto zarade. Da pođete u bilo koju stambenu zgradu sigurna sam da većina mladih stanovnika nema mogućnost da se zaposli. Možemo da pođemo i do nekog romskog naselja, to naselje je u potpunom haosu, dim na svakoj strani, okolina je potpuno zagađena, i kako onda da se štitimo od pandemije korona virusa.Imam potrebu još nešto da Vam kažem : jednog dana, putem do škole srela sam sedmogodišnje  djete  koje je bilo u veoma lošem fizičkom stanju, pocijepanoj odjeći, sav isprljan, ali uprkos svemu tome, to dijete poštuje ono što je država rekla a to je da nosi masku. On je ispunio svoju obavezu, međutim pitanje je da li to radi i država, da li ona ispunjava svoje obaveze i da li se odgovorno odnosi prema svim svojim građanima?“, zapitala se Jasmina Beriša.

Poznati crnogorski fotograf Dejan Kalezić, mentor romskih i egipćanskih tinejdžera autora fotografija i selektor 28 radova koji čine postavku izložbe, istakao je da mu je rad na ovom projektu predstavljao zadovoljstvo jer je devetoro mladih kroz fotografije prikazalo svoja osjećanja, htjenja i način na koji vide ljudska prava.

„Čestitam vam Međunarodni  Dan ljudskih prava sa željom da svaki sljedeći obilježavamo ovako lijepim načinom kao što je ova današnja izložba a da imamo što manje razloga da ukazujemo na kršenja ljudskih prava“, rekao je Kalezić.

Regionalni koordinator organizacije Help Klaus Mock kazao je da je ova organizacija odlučila da i Dan ljudskih prava iskortisti za reafirmaciju zaštite ljudskih prava Roma, iako je Međunarodni dan Roma 8. april i zahvalio se Skupštini na prihvatanju inicijative i organizovanju ovog događaja.

Budući da i dalje postoji velika razlika u životnom standardu, romske i egipćanske zajednice, u odnosu na većinsko stanovništvo, vjerujem da će crnogorski parlament odigrati svoju ulogu da bi pomogao značajnom poboljšanju opštih uslova za Rome u Crnoj Gori, tražeći od crnogorskih vlasti da intervenišu radi boljeg života ove zajednice“, rekao je Mock.

Jednake mogućnosti za sve građane, uključivanje u građanski i politički život su ključne za demokratiju. Iz tog razloga, prema riječima regionalnog koordinatora, mi u Help-u kroz projekat „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“ koji finansira EU, podržavamo nekoliko romskih organizacija koje će postati pokretači ostvarivanja njihovih prava.

„Ponosan sam što mogu napomenuti da je Help tokom 25 godina rada na Balkanu i više od 20 godina rada u Crnoj Gori uvijek imao fokus na poboljšanju teških uslova u kojima žive romske i egipćanske zajednice i da će i dalje biti na njihovoj strani“.

Elvis Beriša, izvršni direkotor NVO „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“, kazao je da su mladi i obrazovani Romi i Romkinje, najveći branioci ljudskih prava u Crnoj Gori, ne samo romskih, već svih zajednica.

Izložba koju danas imamo prilike da vidimo, organizovana je na inovativan način, koji je i svojstven omladinskom aktivizmu. Nadamo se da će ubuduće biti praksa da mladi ljudi, kao u ovom slučaju kroz svoj objektiv, imaju priliku da pokažu kako oni vide ljudska prava, umjesto da se na romsku zajednicu i njihova prava gleda iz ugla većine“, istakao je Beriša.

Kako je reako drago mu je što su se danas okupili u ovom velikom domu, gdje se kroji sudbina svih naroda u Crnoj Gori, pa samim tim i romskog,  i što ima priliku da ukaže na potrebe romske zajednice.

„Vrata ovog doma treba da budu otvorena da se glas naroda čuje. Ali, dozvolićete da se podsjetimo, jer svjedoci smo svi, da se ipak glas najugroženijeg naroda u Crnoj Gori i Evropi do sada nikada nije mogao čuti u ovom domu na način kako svi drugi narodi imaju mogućnost. Ne možemo kazati da smo demokratska zemlja, ako u 21 vijeku imamo zakone koji otvoreno diskriminišu jedan narod, koji onemogućavaju da se i njihov glas čuje u najvećem domu jedne zemlje kakav je Parlament. Zato, s ovog mjesta šaljem čvrstu poruku svim donosiocima odluka da imaju na umu da i romska zajednica želi da uživa pravo na pravo glasa i izbora“, poručio je Beriša.

Oragnizaciji  “Koračajte sa nama –Phiren Amenca”  upravo je danas na Dan ljudskih prava nagrađena sa međunarodnom nagradom Roma Youth Project Award za najbolji omladinski projekat u Evropi – za projekat „Mladi za mlade“.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić uručio je nagradu fotoapart Muhamedu Ahmetaju, jednom od autora koji je prema riječima Dejana Kalazića iskazo najveću kreativnost i uloženi trud, iako izložba nije imala takmičarski karakter.

Nakon Skupštine ovu vrijednu postavku izložićemo i u još nekoliko crnogorskih gradova.

Izložba je dio programa „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“, koji realizuje Help u saradnji sa partnerskom romskom organizacijom mladih „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“, uz finansijsku podršku Evropske unije, odnosno Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava (EIDHR).

Biljana Jovićević 

Videa : Skupština Crne Gore Fotogrfije : Skupština Crne Gore i Help

 

Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana

Da vrlo često „slika vrijedi 1000 riječi“ priznaju čak i oni kojima je riječ zanat. Samo jedan kadar uhvaćen u pravom momentu iz pravog ugla i sa dovoljno svjetlosti često će vam ispričati ono za šta ne rijetko riječi nijesu dovoljne. Ovi mladi ljudi pred kojima je život pun izazova ali i očekivanja, kroz fotografije odabrane za izložbu u povodu Dana ljudskih prava, ispričali su kako vide sebe, svoju ulogu u društvu i svijet koji ih okružuje, a koji ih još uvijek prečesto ne vidi kao ravnopravne.Nadamo se da će vam biti zadovoljstvo ali i poučno, da vidite kako tinejdžeri iz ove, ničim opravdano marginalizovene romsko-egipćanske (RE) zajednice u crnogorskom društvu, vide ljudska prava.

Mi u Help-u vjerujemo da nema boljeg načina za obilježavanje 25 godina rada na Zapadnom Balkanu, od davanja prilike onima pred kojima je budućnost i na koje računa i RE, koja je godinama u našem fokusu, ali i cijelo crnogorsko društvo.

Biljana Jovićević 

Autori:

  • Besart Krasnići
  • Daut Đukatani
  • Elmedina Jašaraj
  • Enis Zumberi
  • Erđan Beriša
  • Ersan Beriša
  • Jasmina Beriša
  • Muhamed Ahmetaj
  • Sadrija Krasnići

Selektor:

  • Dejan Kalezić

Besart Krasnići

Daut Đukatani

Elmedina Jašaraj

Enis Zumberi

Erđan Beriša

Ersan Beriša

Jasmina Beriša

Muhamed Ahmetaj

Sandrija Krasnići

Predsjednik Skupštine otvoriće izložbu „Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana

10. 12. 2020

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić otvoriće izložbu radova djece RE populacije Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana“povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – 10 decembra.

Ovom prilikom, prisutnima će se obratiti Oana Kristina Popa, šefica Delegacije EU u Crnoj Gori, Klaus Mock, regionalni koordinator organizacije „Help“, Elvis Beriša, izvršni direkotor NVO „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“ i u ime mladih RE populacije, jedna od autora postavke i zlatni savjetnik ombudsmana, Jasmina Beriša.

Selektor izložbe je poznati crnogorski fotograf Dejan Kalezić.

Izložba će biti otvorena danas, sa početkom u 12 sati, u holu Skupštine.

Izložbu radova djece RE populacije organizuje Skupština Crne Gore u saradnji sa njemačkom humanitarnom regionalnom organizacijom „Help“, NVO romskom organizacijom mladih „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“ i Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori.

Izložba koja sadrži 28 fotografija, dio je programa „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“, koji realizuje organizacija „Help“ u saradnji sa partnerskom romskom organizacijom mladih „Koračajte sa nama – Phiren Amenca“, uz finansijsku podršku Evropske unije, odnosno Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava (EIDHR)

U toku podjela pomoći za najugoženije građane širom Crne Gore

9. 12. 2020

U Crnoj Gori je u toku raspodjela humanitarne pomoći Help-a koju finansira njemačka Vlada.

Help-ovi aktivisti, kao i opštinske organizacije Crvenog krsta trenutno po crnogorskim opštinama dijele pakete pomoći u hrani, higijeni i školskom proboru za najugroženije kategorije stanovništva.

Pomoć je namijenja za ublažavanje posljednica epidemije COVID-19, koja je dodatno otežala socijalni položaj najranjivijih kategorija stanovništva Crne Gore.

Sve ukupno se dijeli 3210 paketa hrane i higijene za 1605 porodica. Osim hrane i higijene, aktivisti Help-a dijele i 800 paketa školskog pribora.

Crnogorsko ministarstvo rada i socijalnog staranja dalo je podršku ovim mjerama, za koje vjerujemo da će olakšati život najugoženijim građanima u uslovima pandemije.

Ukupna vrijednost ovog projekta koji finansira Vlada njemačke preko Ambasade u Podgorici je 50 hiljada eura.

Od početka pandemije koronavirusa, u martu,  Help- je u više navrata dijelio pomoć u hrani i higijeni najugrožnijim građanima širom Crne Gore. Takođe smo, da bi olakšali proces online učenja dijelili mobilne telefone za djecu, kao i tablet uređaje za lakšu komunikaciju sa spoljnim svijetom u više javnih ustanova širom Crne Gore.

U nastavku fotografije sa terena širom Crne Gore.

Njemačka Vlada i Help pomažu najugoženije građane pogođene pandemijom COVID-19

16.11.2020

Ukupno 1100 paketa hrane i higijene i 800 kutija školskog pribora biće podijeljeno najugroženijem stanovništvu u Crnoj Gori. Novi projekat Help-a, koji finansira Ambasada Njemačke u Podgorici, namijenjen je kao pomoć najugrožnijim kategorijama građana dodatno pogođenim posljedicama panedimije COVID-19.

U osam opština sjevera Crne Gore: Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Petnjici, Plavu, Rožajama, Gusinju, Pljevljima kao i Nikšiću, biće podijeljena hrana i higijena, dok će ugrožnim kategorijama u centralnom i južnom dijelu Crne Gore biti podijeljen i školski pribor.

Dio paketa sa školskim priborom biće podijeljen i u Beranama, Bijelom Polju i Nikšiću.

Crnogorsko ministarstvo rada i socijalnog staranja dalo je podršku ovim mjerama, za koje vjerujemo da će olakšati život najugoženijima u uslovima pandemije.

Help će pomoć dijeliti u koordinaciji sa Crvenim krstom Crne Gore i uz poštovanje mjera za borbu protiv pandemije COVID-19. Raspodjela paketa pomoći počeće početkom decembra.

Ukupna vrijednost ovog projekta koji finansira Vlada njemačke preko Ambasade u Podgorici je 50 hiljada eura.

Od početka pandemije koronavirusa, u martu,  Help- je u više navrata dijelio pomoć u hrani i higijeni najugrožnijim građanima širom Crne Gore. Takođe smo, da bi olakšali proces online učenja dijelili mobilne telefone za djecu, kao i tablet uređaje za lakšu komunikaciju sa spoljnim svijetom u više javnih ustanova širom Crne Gore.

Help u Beranama, Bijelom Polju i Nikšiću predstavio projekat za medijatore

16.11.2020

Prošle sedmice su u tri crnogorske opštine, Nikšiću, Beranama i Bijelom Polju održane konsulatacije o projektu za medijatore, na kojima je svim zainteresovanim pripadnicima romsko-egipćanske (RE) populacije približeno šta projekat podrazumijeva i na koji se način mogu uključiti u njegovu realizaciju.

Posebna pažanja posvećana je pojašnjenju kako se zainteresovani za ulogu medijatora, odnosno saradnika za pomoć u socijalnoj inkluziji mogu prijaviti za obuku.

Riječ je o projektu “Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za socijalnu inkluziju”. Cilj organizovanja konsultacija je, kako smo rekli, informisanje zainteresovanih predstavnika RE o obuci koja će biti organizovana u okviru  projekta, a u cilju osposobljavanja saradnika u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u oblasti zapošljavanja, socijalno zaštite i zdravstvene zaštite.

Projekat se fokusira na jačanje socijalne inkluzije romske i egipćanske populacije kroz pružanje kvalitetnog posredovanja tako što će 60 potencijalnih saradnika i saradnica u socijalnoj inkluziji biti obučeno za obavljanje poslova saradnika za socijalnu inkluziju Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki u oblastima zdravstva, zapošljavanja i socijalne zaštite u 11 opština u Crnoj Gori: Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Tivat i Ulcinj.

Nakon sprovedene licencirane obuke kroz projekat će se omogućiti rad najmanje 40 saradnika i saradnica u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u zdravstvenim centrima i bolnicama, kancelarijama Zavoda za zapošljavanje, Biroima rada i centrima za socijalni rad, u ovim opštinama i unutar romskih i egipćanskih zajednica/naselja, a u trajanju od 12 mjeseci.

Konsultacije se organizuju u skladu sa propisanim mjerama zaštite od pandemije uzrokovane virusom COVID 19.

Podsjetimo, Help i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava predstavili su početkom mjeseca  projekat koji se realizuje u okviru zajedničkog Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu i vrijedan je pola milona eura (500.382,05 eura), a finansira ga Evropska komisija. Partneri na projektu su Glavni grad Podgorica i opštine Berane i Ulcinj.

Konsultacije o projektu za RE medijatore 12. novembra u Beranama i Bijelom Polj

11.11.2020

Help u saradnji sa Romskim Savjetom, organizuje konsulatacije za Rome i Egipćane (RE) zainteresovane za učešće u projektu za medijatore 12. novembra u Beranama i Bijelom Polju.

U Bijelom Polju će se konsultacije održati od 10 sati do 11 i 30, u Centru za kulturu Bijelo Polje, u   maloj sali.

U Beranama od 13 do 14 časova i 40 minuta, u zgradi Opštine Berane u  maloj sali.

Riječ je o projektu “Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za socijalnu inkluziju”. Cilj organizovanja konsultacija je informisanje zainteresovanih predstavnika RE o obuci koja će biti organizovana u okviru  projekta, a u cilju osposobljavanja saradnika u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u oblasti zapošljavanja, socijalno zaštite i zdravstvene zaštite.

Projekat se fokusira na jačanje socijalne inkluzije romske i egipćanske populacije kroz pružanje kvalitetnog posredovanja tako što će 60 potencijalnih saradnika i saradnica u socijalnoj inkluziji biti obučeno za obavljanje poslova saradnika za socijalnu inkluziju Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki u oblastima zdravstva, zapošljavanja i socijalne zaštite u 11 opština u Crnoj Gori: Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Tivat i Ulcinj.

Nakon sprovedene licencirane obuke kroz projekat će se omogućiti rad najmanje 40 saradnika i saradnica u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u zdravstvenim centrima i bolnicama, kancelarijama Zavoda za zapošljavanje, Biroima rada i centrima za socijalni rad, u ovim opštinama i unutar romskih i egipćanskih zajednica/naselja, a u trajanju od 12 mjeseci.

Konsultacije se organizuju u skladu sa propisanim mjerama zaštite od pandemije uzrokovane virusom COVID 19.

Podsjetimo, juče su Help i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava predstavili projekat koji se realizuje u okviru zajedničkog Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu i vrijedan je pola milona eura (500.382,05 eura), a finansira ga Evropska komisija. Partneri na projektu su Glavni grad Podgorica, Opštine Berane i Ulcinj.

Konsultacije o projektu za RE medijatore 9. novembra u Nikšiću

Help u saradnji sa Romskim Savjetom, organizuje konsulatacije za Rome i Egipćane (RE) zainteresovane za učešće u projektu za medijatore 9. novembra u Nikšiću u peridou od 11 do 14 sati u kancelariji Help-a, koja se nalazi na adresi ul. Radoja Dakića bb Nikšić.

Riječ je o projektu “Socijalno uključivanje Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki uz posredovanje saradnika za socijalnu inkluziju”. Cilj organizovanja konsultacija je informisanje zainteresovanih predstavnika RE o obuci koja će biti organizovana u okviru  projekta, a u cilju osposobljavanja saradnika u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u oblasti zapošljavanja, socijalno zaštite i zdravstvene zaštite.

Projekat se fokusira na jačanje socijalne inkluzije romske i egipćanske populacije kroz pružanje kvalitetnog posredovanja tako što će 60 potencijalnih saradnika i saradnica u socijalnoj inkluziji biti obučeno za obavljanje poslova saradnika za socijalnu inkluziju Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki u oblastima zdravstva, zapošljavanja i socijalne zaštite u 11 opština u Crnoj Gori: Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Tivat i Ulcinj.

Nakon sprovedene licencirane obuke kroz projekat će se omogućiti rad najmanje 40 saradnika i saradnica u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u zdravstvenim centrima i bolnicama, kancelarijama Zavoda za zapošljavanje, Biroima rada i centrima za socijalni rad, u ovim opštinama i unutar romskih i egipćanskih zajednica/naselja, a u trajanju od 12 mjeseci.

Konsultacije se organizuju u skladu sa propisanim mjerama zaštite od pandemije uzrokovane virusom COVID 19.

Podsjetimo, juče su Help i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava predstavili projekat koji se realizuje u okviru zajedničkog Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu i vrijedan je pola milona eura (500.382,05 eura), a finansira ga Evropska komisija. Partneri na projektu su Glavni grad Podgorica, Opštine Berane i Ulcinj.

Predstavljen projekat bolje integracije Roma i Egipćana uz pomoć posrednika

05.11.2020

Help i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava predstavili su crnogorskoj javnosti novi projekat „Socijalno uključivanje Roma i Egipćana (RE) uz posredovanje saradnika za inkluziju“.

U praksi to znači da će Help organizovati obuku i rad saradnika za inkluziju koji će građanima romske i egipćanske zajednice olakšati pristup javnim službama u 11 crnogorskih opština, a time i podići kvalitet života.

Tatjana Anđelić, načelnica Odjeljenja za evropske integracije, programiranje i implementaciju EU fondova u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Vlade rekla je da je projekat veoma značajan, prije svega za romsku i egipćansku populaciju u Crnoj Gori.

„Prije svega želim da naglasim da ovaj projekat predstavljamo danas 5. novembra, kada je i Svjetski dan romskog jezika, i  iskoristila bih ovu priliku da svim pripadnicima i pripadnicama romske populacije u našoj zemlji, a i šire čestitam ovaj dan, sa željom da čuvaju, gaje i promovišu svoj jezik, kao sopstvenu baštinu, jer je jezik bitna prije svega kulturološka odlika svakog naroda,“  rekla je Anđelić.

„Projekat će doprinjeti unaprijeđenju poznavanja i sprovođenja antidiskriminacione politike od strane nadležnih institucija i službi – naročito na lokalnom nivou, kroz aktivnosti jačanja administrativnih kapaciteta, ali i koordinaciju, mentoring i umrežavanje saradnika u socijalnoj inkluziji“ dodala je predstavnica Vlade.

Kako je rekla Vlada  je posvećena kreiranju i implementaciji politika za brže i potpuno socijalno uključivanje, kao i poboljšanje ekonomskog položaja RE populacije.

„Te politike svakako sadrže mjere i aktivnosti koje kroz zajednički rad svih nadležnih institucija, imaju za cilj da pruže pomoć pojedincu i njegovoj porodici, jer na taj način ubrzavamo procese integracije romske i egipćanske zajednice u cjelini. Znate da smo donijeli Strategiju za socijanu inkluziju Roma i Egipćana u Crnoj Gori za period 2016-2020 godine, koja počiva na principima ravnopravnosti, zabrane diskriminacije i jednakih šansi. Crna Gora je i potpisnica Poznanjske deklaracije, u kojoj su definisani ciljevi, koji će doprinijeti nastavku integracije romske i egipćanske zajednice u našoj državi. Obaveza svih nas je da implementiramo antidiskriminacione politike kroz poštovanje ljudskih prava svih građana i građanki. U isto vrijeme, neophodna je dobra koordinacija svih nadležnih institucija, naročito onih na lokalnom nivou“.

Regionalni koordinator Help-a, Klaus Mock je ocijenio da su postignuta neka poboljšanja, ali da ostaje dug put do postizanja stvarne jednakosti za Rome i Egipćane.

„Marginalizacija opstaje, a mnogi Romi i Egipćani i dalje se suočavaju sa kombinacijom disproporcionalne diskriminacije i socijalno-ekonomske isključenosti u svom svakodnevnom životu. Mi iz Help-a,  zajedno sa lokalnim i međunarodnim partnerima – posljednjih smo 20 godina radili na poboljšanju položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori u oblastima jednakosti, inkluzije, učešća, obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva i stanovanja. Početkom ovog novog projekta pojačavamo napore da unaprijedimo pristup Roma i Egipćana njihovim pravima. Naše iskustvo – koje je podržavno iskustvom iz drugih zemalja Balkana – je da su potrebni posebni sistemi podrške za Rome i Egipćane da bi se došlo do suštinskog poboljšanja položaja Roma i Egipćana“.

Upravo iskustvo u Help-u je sticao Dijamant Pajazitaj RE meidjator za socijalnu inkluziju i zapošljavljanje koji je naglasio da je njegovo iskustvo pokazalo da su posrednici za pristup socijalnim službama izuzetno važni za premošćavanje barijera sa kojima se ova zajednica suočava.

„Jako je važno uspostaviti kontakt i zadobiti povjerenje zajednice, kojima pomažemo u premošćavanju raznih barijera u suočavanju sa svakodnevnim problemima u pristupu javnim institucijama. Naša uloga je posebno značajna kada je riječ o obrazovanju, zapošljavanju, socijalnoj i zdravstvenoj zaštitim, naročito za starije građane, kao i veoma često za premoštavanje jezičke barijere. Saradnja sa institucijama sistema je dobra od momenta kada je prepoznata naša uloga u posredovanju. Pozvao bih sve zainteresovane pripadnike RE zajednice da se prijave za ovu obuku. To je prilika da rade na unapređenju sopstvenog, ali i položaja cjelokupne RE zajednice“, navodi Pajazitaj.

Regionalni koordinator je sa ponosom istako kako je Help ovaj instrument donio već 2014. godine u okviru programa pomoći za Rome i Egipćane koji žive na Koniku u Crnoj Gori.

„Kao što vidite, trebalo je dosta vremena – ali na kraju je standardizacija RE medijatora uspješno završena i oni su sada priznati instrument spreman za uvođenje u svim opštinama sa značajnom populacijom Roma i Egipćana. Vjerujem da se obukom oko 60 Roma i Egipćana i eventualnim zapošljavanjem 40 medijatora za RE populaciju u oblastima zdravstva, socijalne zaštite i zapošljavanja, može postići stvarni napredak u životima romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori“, poručio je Klaus Mock.

Socijalna inkluzija romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori poboljšaće se pristupom koji uključuje širenje mreže kvalifikovanih saradnika i omogućiće  obuku, i rad saradnika u socijalnoj inkluziji Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki u sektorima zdravstva, zapošljavanja i socijalne zaštite u 11 opština u Crnoj Gori: Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Tivat i Ulcinj, rekla je između ostalog predstavljajući projekat koordinatorka Dijana Anđelić.

Projekat se realizuje u okviru zajedničkog Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu i vrijedan je pola milona eura (500.382,05 eura), a finansira ga Evropska komisija. Partneri na projektu su Glavni grad Podgorica, Opštine Berane i Ulcinj.

Načelnica Tatjana Anđelić je rekla da je Vlada Crne Gore posvećena kreiranju i implementaciji politika za brže i potpuno socijalno uključivanje, kao i poboljšanje ekonomskog položaja Roma i Egipćana u našoj državi.

Press konferencija se organizovana je u skladu sa propisanim mjerama zaštite od pandemije uzrokovane virusom COVID 19.

Foto-radionica za pripremu izložbe RE mladih u Skupštini Crne Gore

2. 11.2020

U Podgorici je 1. novembarskog dana održana foto-radionica na kojoj se grupa mladih srednjoškolaca iz Berana i glavnog grada priprema za izložbu njihovih najboljih radova na temu ljudskih prava, koja će se 10. decembra otvoriti u Skupštini Crne Gore.

Izložbu „Ljudska prava kroz objektiv mladih Roma i Egipćana“, a u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, otvoriće predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, uz prisustvo Delegacije EU u Crnoj Gori.

Mladi iz Podgorice i Berana u narednih mjesec dana, uz instrukcije trenera, poznatog crnogorskog fotografa Dejana Kalezića, kroz objektiv aparta- fotografijom će pokušati iskazati svoja osjećanja, misli i ideje o ljudskim pravima, kao univerzalnom temelju svakog humanog i civilizovanog društva.

Najbolje fotografije u selekciji Dejana Kalezića biće izložene u zdanju crnogorskog Parlamenta, a autor ili autorka najbolje fotografije biće nagrađen profesionalnim foto-apartom. Izložbu ćemo potom prikazati u nekoliko crnogorskih gradova.

Smatrali smo da je izlaganje najboljih radova mladih Roma i Egipćana u parlamentu, prilika da se ovi mladi ljudi na djelu uvjere da će se njihov rad i trud valorizovati, a prisustvo visokih zvanica i najvišem zakondavnom domu države, praktičan način da im se pokaže da su dobrodošli i ravnopravni građani crnogorskog društva.

Foto -radionica je organizovana u okviru projekta „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava RE u Crnoj Gori“ koju Help realizuje u saradnji sa partnerskom organizacijom Romska organizacija mladih „Kočajete sa nama-Phiren Amenca“.

Projekat finansira Evropska unija preko EDIHR-a.

Slijede fotografije sa nedjeljne radionice :

Nastavak uspješne saradnje na resocializaciji zatvorenika u UIKS-u

30. 10. 2020

Saradnja Help-a sa Upravom za izvšenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu, na različitim programima koji pomažu resocijalizaciju zatvorenika i stvaranje boljih uslova za ljude na odsluženju zatvorske kazne, uspješo je nastavljana. Početkom sedmice, nakon višemjesečne obuke, praktične i teoretske, uspješno je održano polaganje završnog testa za zatvorenike koji su se obučavali za bageriste.

Usmeno i teorijsko polaganje pred Komisijom za šest kandidata koji su se obučavali, okončano je tako što su svih šestorica dobili sertifikat o zvanju bageriste.

Pomoćnik direktora UIKS-a, Husein Nurković posebno je zadovoljan zbog saradnje sa Help-om, jer  na ovaj način, kako kaže, skupa unapređujemo postizanje jednog od ključnih ciljeva:

„Da se ovi ljudi po završtku boravaka ovdje vrate na najbolji mogući način u civilni život sa znanjem i iskustvom, dakle da im se omogući da se što prije resocijalizuju i uključe u društveni život,“ rekao je Nurković dodjeljujući sertifikate petorici sada, kvalifikovanih bagerista.

„Ovo je, ja se nadam za vas koji ste pohađali ovaj kurs izuzetno značajan korak za bolje sjutra po isteku kazne. Kada se vratite kući ukazaće vam se prilika da živite od svog rada. Zato vam želim sve najljepše i nadam se da će vam ovo iskustvo i znanje omogućiti da se sjutra vratite normalnom životu“, poručio je pomoćnik direktora UIKS-a.

Na dodjeli diploma falio je jedan od polaznika obuke, kojem je dan ranije istekla kazna, te je odmah po završenom polaganju izašao iz zatvora. Diploma će mu biti naknadno uručena i sigurno će mu biti od koristi za zapošljenje jer je- bagerista, jedno od deficitarnih zanimanja u Crnoj Gori.

Regionalni koordinator Help-a, Klaus Mock je rekao da mu drago što se ukazala prilika da uradimo još jedan ciklus dodatnog obrazovanja zatvorenika u UKIS-u.

„Ovo će vam rekao bih pružiti veće šanse na tržištu rada. Drago mi je što se ukazala prilika da bude i nečeg dobrog od vašeg boravaka ovdje. To je nešto što, čini mi se, bi moglo da vas okrene u drugom pravcu. Želim vam sve najbolje u budućnosti i čestitam na uspješno položenom testu i dobrim rezulatima koje ste postigli“.

Predsjednik Komisije za polaganje, Žarko Borovinić posebno je bio zadovoljan jer je jedan zatvorenik na pismenom dijelu testa dobio maksimalan broj bodova- 100, što prema njegovim riječima „potvrđuje želju tih ljudi da se po izlasku uz zatvora aktivno uključe u privredne i društvene tokove“.

„Odlično je i što je rezulat usmenog testa pokazao njihovu posvećnost, ali još je važnije što se vidi u praksi da su zaista posvećeno izučili ovaj zanat“.

Pojedni od njih su tako dobro savladali bager, da su praktično i na testu pokazali da mogu sa njim sve što hoće da urade.

U ime petorice zatvorenika- polaznika obuke zahvalio se Samir Beriša koji je ujedno i osvojio 100 maksimalnih poena na testu.

„Zahvaljujem se Hlep-u, koji nam je omogućio pohađanje ovakave obuke, da steknemo nove sposobnosti i idemo i korak dalje. Zahvaljumo i UIKS-u, što su nam omgućili da učestvujemo u ovakvoj vrsti obuke“.

Obuka zatvorenika za deficitarna zanimanju u Crnoj Gori realizuje se preko Help-ovog projekta „Podrška socio-ekonomskoj stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana, 2019-2020“ koju finansira njemačka Vlada – Ministarstvo vanjskih poslova, uz domaća ministarstva i lokalne samouprave.

Ovi ljudi koji su tokom odsluženja kazne vrijednim radom i obukom uspjeli sebi da osiguraju zanat koji im može biti od koristi po izlasku, na dodjelu sertifikata-diploma, došli su sa obaveznim maskama, koje su nezabilazne u vrijeme pandemije koronavirusa. I te maske su dio donacija Help-a, zapravo one se šiju u zatvoru od posebnog antibakterijskog  matrijala, koji im je takođe obezbijedio Help. Kako su nam rekli, do sada je, nakon kratkotrajne obuke sašiveno više hiljada antibakterijskih maski.

U okviru pružanja pomoći usljed pandmije koronavirusa, Help je  osim materijala za izradu maski, obezbijedio UIKS-u veću količinu sredstava za dezinfekciju kao i jedan broj tablet uređaja i kabina za razgovor za zatvorenike, što je od posebnog zanačaja u momentu kada su već sedam mjeseci zbog pandemije, posjete zatvoru zabranjene.

U okviru ovog projekta Help je sarađivao sa UIKS-om na više programa. Obezbijedlili smo im veliku savremenu mašinu za igradnju betonskih blokova, koja je sve do prošle sedmice proizvodila u punom kapacitetu. Tenutno na lageru imaju, kako nam je rekao i pokazao, načelnik Nikola Tanasilović, oko 6000 komada blokova. Tanasilović nam je pokazao i zid oko jedne zatvorske jedinice koji je u međuvremenu izgrađen od sopstvenih blokova proizvedenih sa novom „blokarom“.

Osim blokare i bagera, Help je ranije pomogao i izgradnuju savremenog pilićarnika na poljoprivrednom dobru koje se nalazi u sastavu zatvora u Spužu. Ovom smo prilikom, iako prvenstvno u posjeti zbog dodjela diploma obučenim bageristima,  kao što možete vidjeti na fotografijama koje slijede, zabilježili produkte dijela naše saradnje sa UKIS-om: telefonske govornice i blokove za gradnju.

Kako se za ljudska prava boriti iz stomaka a koristiti domaće i međunarodne institucije

21.10.2020

Borba za nečija ugrožena prava počinje onda kada iz stomaka dobijete potrebu da stanete u nečiju ili sopstvenu zaštitu, rekla je otvarajući radionicu -trening za izgradnju kapaciteta romsko-egipćanskih (RE) NVO organizacija u Crnoj Gori, Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava (HRA).

Naravno, kako je dodao Danilo Ćurčić, stručnjak iz Srbije, iz Incijative 11 za ekonomska i socijalna prava (A11initiative) upravo iz oblasti zaštite ljudskih prava, a posebno zaštite manjinskih grupa, osim pobune iz stomaka, veoma je važno znati i kako se i gdje pobuniti i kome se obratiti za pomoć i zaštitu.

Na dvodnevnoj radinonici, koju su Help i Romska nevladina organizacija mladih „Phiren Amenca“ organizovali uz pomoć Akcije za ljudska prava (HRA), aktivisti romskih organizacija civilnog društva (NVO) su imali prilike da se upoznaju sa iskustvima i konkretnim primjerima organizacija i grupa koje se bave zaštitom ljudskih prava, da podijele sopstveno iskustvo iz dosadašnjeg rada i da čuju kako i na koji način se ubuduće uspješnije mogu zalagati za konkretne ciljeve.

Kada je riječ o diskriminciji RE populacije u Crnoj Gori, kao jedna od primjera, gdje je angažovanje NVO i obraćanje međunarodnim instutucijama urodilo plodom, naveden je slučaj protjerivanja i zamalo linčovanja romskih porodica u mjestu Božova Glavica kod Danilovgrada.

Podsjetimo, do protjerivanja Roma je došlo nakon što je u noći između 14. i 15. aprila 1995. godine nakon što je maloljetnu djevojku navodno silovao maloljetni Rom iz naselja Božova Glavica, nekoliko stotina građana Danilovgrada krenulo u osvetnički pohod. U tom naselju je bilo 74 Roma, od kojih su skoro polovina bila djeca. U rušilačkom pohodu uništeno je i spaljeno čitavo naselje, a Romi su uspjeli da pobjegnu.Policija je upozorila Rome da moraju da bježe, te da ih oni ne mogu zaštiti.

Jedan od prisutnih na našoj radionici bio je tada četvorgodišnje dijete i kaže da se i danas sjeća te noći, i toga kako im na autobuskoj stanici nijesu htjeli dozvoliti da uđu u autobus.U svakom slučaju, osam godina kasnije- 2003. godine, Komitet Ujedinjenih nacija protiv torture sa sjedištem u Ženevi, donio je odluku da je država Crna Gora dužna da nadoknadi štetu za 65 Roma, koji su aprilu 1995. godine na nehuman i ponižavajući način protjerani iz svojih kuća u naselju Božova Glavica kod Danilovgrada, u iznosu od 6 miliona eura.

Razgovarano je o poznatim slučajevima iz regiona od kojih su neki završili i pred sudom za ljudska prava u Strazburu, i bili pozitivno riješeni u korist građana čija su prava povrijeđena, kao što je primjera radi najpoznatiji slučaj u regionu- iz Bosne i Hercegovine poznat kao „presuda Sejdić Finici“, koja međutim ni više od deset godina kasnije još nije sprovedena u praksi.

Naime, Dervo Sejdić i Jakob Finci, građani i državljani BiH romske i jevrejske nacionalnosti, predali su državu BIH Sudu za ljdska prava u Strazburu, zato što im Dejtonski sporazum, kojim je okončan rat u BIH, a koji ujedno služi i kao Ustav BIH, ne omogućava, odnosno krši, jedno od osnovnih prava -da se kandiduju za državne i lokalne funkcije u zemlji. Prema Dejtonu to pravo u BIH, garantovano je samo državljanima BIH iz reda tri konstitutivna naroda -Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Sud u Strazburu presudio je u korist Derva Sejdića i Jakoba Fincija i provođenje te presude jedan je od ključnih uslova za napredak BiH u eurointegracijima, ali se, budući je riječ o „par excellence“ političkom pitanju presuda ne sprovodi iako BIH predstoje izbori 15. novembra.

Kako je trener Danilo Ćurčić naglasio, veoma je važno znati sve mehanizme i institucije koje stoje na raspolaganju od domaćih do međunarodnih, no prije toga je potrebno precizno utvrditi cilj- i to kroz komunikaciju sa samom zajednicom, u ovm slučaju RE.

U procesu definisanja cilja koji se želi postići, mora se voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti stavova i mišljenja svih članova zajednice, poput stavova žena i djece, ne samo lidera zajednica, potom je tu određivanja načina borbe za njihova prava, pravnim sredstvima, kampanjom medijskog pritiska, traženjem podrške od brojnih međunarodnih instutucija za zaštitu ljuudskih prava, pozivajući se na konvencije i standarde koji se primjenjuju u praksi, ali i o tome da se u postizanju određenih ciljeva zajednici ne nanese više štete nego koristi.

U praktičnom dijelu rada, drugog dana (21.10), uz pomoć trenera osmišljenja je cijela jedna  kampanja za zagovaranje bolje zaštite prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori.

Radionica je organizovana u okviru projekta „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava RE u Crnoj Gori“ koju Help realizuje u saradnji sa partnerskom organizacijom Romska organizacija mladih „Kočajete sa nama-Phiren Amenca“ a koji finansira Evropska unija preko EDIHR-a.

U nastavku vam prenosima atmosferu sa radionice održane u hotelu Voco u Podgorici:

U Beranama u petak motivaciona radionica za raseljene

19.10.2020

U okviru projekta „Jačanje individualnih ekonomskih kapaciteta raseljenih osoba u Beranama“ koji finansira američka vlada preko Ambasada  SAD u Podgorici – u okviru Fonda Julia Taft, u Bernama će se u petak 23.oktobra 2020. održati motivaciona radionica za raseljene i interno raseljene osobe.

Radionica će se održati u Regionalnom biznis centru- Rudeš u dvije grupe:

Prva grupa u 10 sati i druga grupa u 13 sati.

Prijave svih zainteresovanih za učestvovanje u jednoj od grupa na telefon : +382 69 307  719

Podsjetimo doprinos uključivanju raseljenih i interno raseljenih osoba u društveni i ekonomski život Crne Gore glavni je cilj novog projekta njemačke organizacije Help, čija realizacija počela je 1. septembra uz finansijsku podršku Ambasade SAD-a u Crnoj Gori, preko Fonda Džulija Taft (Julia).

Za ukupno 15 interno raseljenih osoba ovim projektom je predviđena pomoć koja će se realizovati na dva načina: kroz stručno usavršavanje u trajnju od 3 mjeseca, a do kraja projekta biće isporučeno 10 kompleta materijala/opreme prosječne vrijednosti 1.500 dolara za započinjanje ili širenje poslovnih aktivnosti za stvaranje prihoda odabranim korisnicima.

Fokus u aktivnostima biće na raseljenim i interno raseljenim osobama u Beranama, budući je sjeverna regija Crne Gore znatno nerazvijenija od centralnog i primorskog dijela, a time i manje šanse za zapošljavanje i podizanje životnog standarda. Berane ima drugu najvišu stopu nezaposlenosti u državi, a interno raseljene osobe još ograničeniji pristup tržištu rada.

Pozivamo sve zainteresovane ih da dođu na radionicu gdje će im svi detalji bit pojašnjeni i gdje će moći da preuzmu aplikacioni/ prijavni formular.

Takođe aplikacioni formular možete preuzeti i na našem sajtu.

APLIKACIONI FORMULAR – USA projekat

Romkinje i Egipćanke u Beranama u teškoj situaciji i ne poznaju svoja prava

15. 10.2020

Romkinje i Egipćanke (RE) u Beranama ne poznaju korpus svojih ličnih prava, kao ni pristupe njihove zaštite i ostvarivanja, zaključila je nakon radionice sa RE ženama u ovom gradu na sjeveru Crne Gore, trener Marijana Blečić, savjetnik za nastavu na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.

Situacija u kojoj se ove žene nalaze je prilično obeshrabrujuća.

U razgovoru sa RE ženama, naša instruktorka je saznala da one uopšte ne prepoznaju područje svojih prava, kao ni mehanizme zaštite, niti ostvarivanja. Primjera radi, nije im poznato koje su nadležnosti Opštine Berane, Biroa rada Berane, policije, a za koje mogu da im se obrate. Sve to, ali i svi ostali problemi sa kojima se na dnevnoj bazi suočavaju RE građanke i njihove porodice u Beranama, bile su teme o kojima se razgovaralo na radionici organizovanoj u okviru projekta „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“ koji finansira Evropska Komisija – Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR).

Njih 11 učesnica radionice su iskoristile priliku da se požale na vrlo teške životne uslove. Primarni problem je  veliki otpad smeća koji se nalazi u naselju Rudeš. No niko od mještana se nije obraćao Opštini ili Javnom komunalnom kako bi se smeće uklonilo, već se ono gomila i stvara im teškoće u održavanju higijene domova, ali i opštih uslova života (neprijatan miris, otpad koji seže do ulaza u kuću itd).

Kako navodi instruktorka Blečić Romkinje i Egipćanke prepoznaju da bi se problem mogao riješiti dodatnim postavljanjem kontejnera i podrškom Komunalnog, koji bi kontinuirano dolazio po otpad, ali se niko nod njih nadležnima nije obratio za ovaj vid podrške i rješenja problema.

Takođe, učenice ističu da i same komšije nemaju isti odnos prema održavanju higijene stambenog i zajedničkog prostora (prilaza domaćinstvima), pa se žale i na ovaj problem, koji malobrojnima koje imaju pozitivan stav prema tome, zadaje još više problema.

Problem, kada je o higijeni riječ se pogoršao sa pandemijom koronavurusa.

Kako su same žene istakle nemaju sredstava za adekvatno održavanje higijene (lične, ostalih članova porodice/djece, domaćinstva). Naime, iako su većina njih primaoci socijalne pomoći (MOP), sredstva koja dobijaju nijesu dovoljna da adekvatno odgovore na mjere preporuke NKT-a (Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv COVID-19), pa i same kažu da nije ni čudo da „nemaju više korone“, jer ne mogu da poštuju preporučene mjere usljed čega brinu za zdravlje svoje djece.

RE žene u pristupu ostvarivanja svojih prava, kao i podršci koju dobijaju, prave velike razlike između NVO sektora i javnih ustanova, kaže Marijana Blečić.

RE žene navode da su dobili pomoć od Crvenog krsta, koju su dijelili u naselju Riversajd, ali je ona uvijek selektivna. Naime, kažu da ima znatan broj onih koji nikada nijesu dobili, ili su velike porodice dobile samo jedan paket pomoći, koji nije dovoljan. Kako su rekli, u obraćenju Centru za socijalni rad nailaze na konstantna odbijanja: „Nema ničega za vas“.

Od organizacija čiji rad prepoznaju, a od kojih su dobili pomoć navode Help. Od javnog sektora, kao pozitivno ističu rad Doma zdravlja i OŠ „Radomir Mitrović“.

Prema riječima Marijane Blečić, ključni je problem što se Romkinje i Egipćanke u Beranama  suočavaju sa lošim ekonomskim uslovima i ne prepoznaju različite načine i mehanizme da to stanje poboljšaju.

Primjera radi kada je riječ o rješavanju njihovog pravnog statusa, nijedna od njih ne prepoznaje mehanizavm redovnog prijavljivanja u MUP,  a kao problem navode i status svoje djece koja su rođena u Crnoj Gori, koja nemaju rješen status, pa nijesu ni državljani Crne Gore. Takođe, samo jedna od učesnica je prijavljena na Biro za zapošljavanje i nije poznavala mehanizam redovnog prijavljivanja, pa je skinuta sa evidencije u trajanju od pola godine. Istoj je nuđen sezonski posao, koji je morala da odbije zbog udaljenosti od porodice i obaveza koje ima prema djeci.

Blečić navodi i da su se četiri žene navele da bi im trebala pomoć oko prijave na Biro rada (prethodno nijesu poznavale pravo da kao i stranci imaju pravo na rad), ali i da bi radili poslove: čišćenja, čuvanja starije osobe itd.

Takođe, nijedna od njih nije znala da i pored nemanja završene osnovne škole (samo jedna od učesnica ima završenu OŠ u Makedoniji čiju diplomu još nije nostrifikovala, niti joj je poznato da to treba da uradi) stručne kvalifikacije itd., imaju pravo da budu prijavljene na Biro rada.

Kako je cilj Help-ovog projekta, koji realizujemo u saradnji sa partnerskom romskom organizacijom  mladih „Korčajte sa nama- Phiren Amenca“,  pomoći i osnažiti ovu populaaciju i posebno ih upoznati sa pravima na koja se mogu pozvati, Blečić je kao preporuke navela rad na kontinuiranom informisanju i upoznavanju RE žena o korpusu njihovih ličnih prava kao i sljedeće;

  • Pružiti podršku RE ženama oko pristupa pravima (pomoć oko popunjavanja formulara, pristupnica, dodatna objašnjenja);
  • Pružiti podršku RE ženama oko završetka osnovnog obrazovanja, ali i sticanja stručnih kvalifikacija koje bi ih preporučile za tržište rada;
  • Obezbijediti za RE domaćinstva kratkoročne pomoći, primarno sredstava za higijenu;
  • Obezbijediti bolju saradnju sa Birom rada Berane, oko prijave i traženja poslova bez kvalifikacije. Ne isključiti i neformalnu mrežu poslodavaca ili fizičkih lica koja bi se formirala, a kojima bi se mogle ponuditi usluge RE žena (čišćenje kuća/stanova, pomoć u seoskim domaćinstvima, pomoć u njezi starije osobe itd);
  • Pružiti podršku RE domaćinstvima oko uklanjanja otpada u saradnji sa javnim isntitucijama, kao i u popravci stambenih objekata u oba naselja (Riversajd, Peštica).

Obuka žena i mladih na sjeveru prema planu – uprkos Covidu

14.10.2020

Uprkos pandemiji COVID-19, realizacija projekta „Unaprijeđen pristup tržištu rada za žene i mlade  na sjeveroistoku Crne Gore“, realizuje se u najboljem redu, bez prekida, konstatovala je Danijela Armuš koordintorka Help-a na drugom sastanku radne grupe loklanih partnerstava za zapošljavnje održanom u Beranama u utorak.

U okviru projekta koji kofinansira EU, takođe je započeta dodatna licencirana obuka za sticanje diploma, za neko od deficitarnih zanimanja,za 15 najboljih polaznika obuke na radu. Podijeljena je oprema za 10 odabranih poslodavca, koji su se „na neki način“ obavezali da će nakon obuke na radu uposliti minimum po 1 osobu.

Armuš je još pojasnila da je Help pripremio prijedlog Memoranduma o saradnji izmedđu predstavnika Lokalne partnerske grupe za zapošljavanje, kako bi zajednički rad i sastanci, bili krunisani dokumentom kojim će se članove grupe obavezati daju svoj doprinos u cilju podsticanja zapošljavanja.

Konsultant Help-a na ovom projektu, Ivan Mališić fokusirao se na “Predlog za unapređenje poslovnog ambijenta u projektnoj oblasti”, kao i na projekte sa ciljem pospješivanja biznis sektora.

Predstavnica opštine Berane Tatjana Mališić Delević- je naglasila podršku ženskom preduzetništvu, koju realizuje opština i konkretne benefite koje žene preduzetnice ostvaruje preko tog projekta. Dodala je da i pored ove podrške, nema dovoljno projekata, posebno misleći na biznis sektor, jer preduzeća/poslodavci u većini ne izmiruju svoje poreske obaveze prema državi, te samim tim nijesu kvalifikovani da apliciraju za podršku. Takodje, veliki problem su nedovoljni kapaciteti predstavnika lokalne uprave u pripremi i realizaciji projekta. Mališić Delević je zaključila je da je neophodno da i lokalni partneri međusobno dobro funkcionišu, kako bi se neki projekat mogao realizovati.

Predstavnik poslodavaca iz preduzeće Lim Company doo, Vlatko Peković naveo je da bez subvencija države nema opstanka za bisnis. Preduzeća koja redovno izmiruju svoje obaveze izloženi su teškoćama u poslovanju. Subvencije od ministarstva ekonomije za zaposlene su više uvedene kako bi se očuvao socijalni mir nego očuvanje/podrška preduzetništvu i kao predlog navodi da država ne bi trebala da ograničava poslodavca brojem zaposlenih da bi dobio subvenciju.

Predstavnik opština Andrijevica, Marko Marković, kao problem u zapošljavanju vidi nemotivisanost lokalnog stanovništva i kako je rekao to što ‘’niko neće da radi za 200 €’’. Istakli su da bi se poljoprivredna proizvodnja mogla unaprijediti, ali nemaju zaštitu od države. Država bi i te kako trebala da zaštiti domaće proizvode i da teži ka očuvanju istih.

Predstavnica opštine Petnjica, Amela Ramdedović,  je istakla da opština sprovodi niz aktivnosti u cilju zapošljavanja žena i mladih u saradnji sa Caritasom, kao i niz obuka u cilju sticanja osnovnih vještina traženja posla. Istakla je kako bi se komunikacija između ministarstava i lokalnih uprava trebala unaprijediti.

Opština Bijelo Polje ,prema riječima Ernada Suljevića, je izdvojila 40.000 € za podršku ženskom preduzetništvu, kao i za mlade. bIstakao je da gradjani često zloupotrebljavaju institut MOP-a (matrijalno obeznjeđenje porodica)  i da oni sami moraju da budu proaktivni. Takođe, veliki problemi vide u sivoj ekonomiji, nepoznavanju propisa od strane nezaposlenih, funkcionisanju preduzeća u dijelu finansija. Kako kaže Suljević  jako je važno stvoriti osjećaj kod ljudi koji su početnici u biznisu da su podržani i da nijesu sami.

Predstavnica Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG) kancelarija u Bijelom Polju -Slađana Nedović, je istakla da Zavod ulaže napore u podspješivanju zapošljavanja, pružanju obuka (posebno obrazovanje odraslih), ali da taj rad često nije adekvatno primijećen, iako je na tržištu rada dao dobre rezultate.

U cilju smanjena poslovnih barijera, potrebno je preduzetnike koji započinju svoju poslovnu avanturu, uputiti u sva prava i obaveze koje ima, pružiti pravu sliku kako treba da fukcionisati preduzeće.

Kada je riječ o obrazovanju odraslih potrebno je nekoliko obuka: edukacije višeg nivoa, poput računovodstvenog tehničara i podsticanje složenijih programa, a na obukama je neophodno prisustvo poreskog savjetnika.

Help- 25 godina rada u Jugoistočnoj Evropi -Zajedno u sjutrašnjicu

12.10.2020

Help u 2020 obilježava 25 godina djelovanja na Jugoistoku Evrope pod motom „Zajedno u sjutrašnjicu“ (Together for tomorrow).

U protekle dvije i po dekade djelovanja na ovim prostorima Help je prešao put od humanitarne organizacije koja je dijelila prvu i najneophodniju pomoć ugroženima na postkofliktnom Balkanu do humanitarno razvojne organizacije. Danas najugoženijim kategorijama stanovništva, raseljenima i interno raseljinima, re romsko-egipćanskoj zajednici (RE) kao najugroženijom manjini, kao i socijalno ugrožnim građanima kroz različite programe pomažemo u pronalaženju dugoročnih rješenja za bolji i inkuzivniji socijalni status.

Povodom 25 rada  i realizacije brojnih vitalnih projekta, generalna direktorica Help-a, Karin Settele u posebnoj brošuri povodom vrijedog jubileja napisala je sljedeće:

Dragi čitaoci,

Help se može osvrnuti na 25 godina rada u Jugoistočnoj Evropi i period najintenzivnijih potreba uzrokovanih nasilnim konfliktima, ali i na godine nade i uspjeha u održivom razvoju.

Nažalost, pomirenje unutar i između pojedinih država u Jugoistočnoj Evropi ostaje izazov, etničke manjine su isključene, mnogi mladi ljudi nemaju perspektivu, a približavanje EU i njenim vrijednostima je sporo. Pored toga, posljedice pandemije koronavirusa jasno otkrivaju slabosti ovih država. Od vitalne je važnosti da ostanemo posvećeni promociji stabilnosti u Jugoistočnoj Evropi, a time i promociji zaštite, sigurnosti i samodefinisanja ljudi.

Zato, pod motom naše godišnjice „Zajedno u sjutrašnjicu“ pozivamo države, civilno društvo , preduzeća i sve pojedince da se zalažu za dobrobit ljudi. Možemo živjeti zajedno u mirnoj koegzistenciji samo ako preuzmemo odgovornost jedni za druge i djelujemo zajednički.

Željela bih da izrazim veliku zahvalnost našim kolegama koji svakodnevno demonstriraju posvećenost da pomažu ljudima u svojim matičnim zemljama dan za danom, i koji neprekidno uspostavljaju efikasna partnerstva. Na kraju, ali ne manje važno, zahvaljujemo se korisnicima koji su podijelili svoje priče i iskustva sa nama, kao i lokalnim zajednicama koje radeći sa nama doprinose uspjehu naših projekata. Takođe bismo željeli da se zahvalimo svim našim sponzorima i onima koji nas podržavaju. Znajući da smo svi posvećeni zajdničkom radu,  imamo hrabrosti da nastavimo.

Uzbuđena sam što vam ovom brošurom pružam uvid u našu priču o uspjehu i nadam se da ćete uživati u čitanju.

Vaša,

Karin Settele

Generalna direktorica 

Najbolje fotografije polaznika foto-radionice

30. 9. 2020

Nakon trodnevne foto-radionice za mlade Rome i Egipćane (RE) održane u Podgorici objavljujemo fotografije koje su tokom praktičnog rada uradili polaznici.

Izbor je napravio renomirani crnogorski fotograf Dejan Kalezić, koji je ovoj grupi mladih ljudi -upravo ovih dana srednjoškolaca bio trener tokom  obuke.

Podsjetimo on nam je rekao da je „radionica bila veoma uspješna i da su polaznici pokazali zavidan nivo interesovanja i kreativnosti za fotografiju. Mislim da su i radovima u praktičnom dijelu to dokazali“.

Slijede fotografije:

Prve koje vam predstavljamo je uradio Adrijan Imeri iz Berana:

Slijede dvije fotografije Besarta Krasnićija iz Podgorice:

Elmedina Jašaraj iz Podgorice, na fotki gore, pozirala je ali i fotografisala i portrete i prirodu i okolinu

Erđanu Beriši iz Berana za portet je pozirao njegov kolega iz Podgorice:

Enis Zumberi takođe iz Berana, uradio je sljedeću fotku svog druga:

A Ersan Beriša iz Podgorice portretisao je drugaricu:

Jasmina Beriša na slici gore, inače zlatni savjetmik ombudsmana, autorica je sljedeće tri fotografije:

Muhamed Ahmetaj iz Podgorice  sa foto-apartom, jednim od dest koje je Help obezbijedio za radionicu je zabilježio sljedeći kadar:

A Sadrija Krasnići iz Podgorice imao je zanimljiv fokus:

Samiji Imeriju iz Berana drugari su pozirali i unutra i van- na kiši:

I Sonita Gaši iz Podgorice bilježi takozvani „kupni plan“ :

Foto radionica, foto galerija i ljudska prava za mlade Rome i Egipćane

29 . 9. 2020

U Podgorici je od 26 do 28. septembra održana foto radionica za mlade Rome i Egipćane u kombinaciji sa temom o ljudskim pravima.

Grupa  mladih srednjoškolaca iz Berana, Nikšića i Podgorice, kako ćete vidjeti iz fotografija koje vam donosimo, uživala je tri dana učeći teoriju i praksu o tajnama dobre fotografije.

Prema riječima Dejana Kalezića, poznatog i renomiranog crnogorskog fotografa, koji je imao  više samostalnih izložbe, kod kuće i u inostranstvu, 15-tak mladih ljudi bilo je veoma zainteresovano za radionicu.

„Mogu da kažem da je radionica bila veoma uspješna i da su polaznici pokazali zavidan nivo interesovanja i kreativnosti za fotografiju. Mislim da su i radovima u praktičnom dijelu dokazali to. Iako je radionica trajala kratko usvojili su određena znanja koja će im pomoći u daljem bavljenju fotografijom. Saradnja sa polaznicima je bila odlična, aktivno su učestvovali kako u predavanjima tako i u komentarisanju urađenih fotografija i slobodno mogu reći da je i za mene ovo bilo odlično iskustvo“.

Dejan Kalezić  je napravio odabir njihovih fotografija koje su uradili tokom praktičnog rada a koje ćemo posebno objaviti sjutra.

Na ovoj radionici učestvovala je ista grupa koja se obučavala i na radionici o ljudskim pravima za buduće mlade aktiviste, koju smo ranije ovog mjeseca održali na Njegušima, pa smo iskoristili i ovu priliku da mlade Rome i Egipćane podsjetimo na važnost ljudskih prava i obnovimo nedavno naučeno gradivo, koje će im vjerujemo koristiti u životu i radu.

Za taj dio trodnevne radionice bio je odgovoran Elvis Beriša direktor romske NVO mladih „Koračajete sa nama Phiren Amenca“, koja je partnerska organizacija Help-u na realizaciji projekta “ Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana  u Crnoj Gori“ koji finansira Evropska Komisija – Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR).

Slijedi galerija fotografija sa trodnevne radionice -koja svjedoči o interesovanju mladih RE za fotografski zanat.

Na kraju svakog dana učesnici foto-radionice, sa Elvisom Berišom iz „Phiren Amence“ su se podsjetili i nekih važnih lekcija o ljudskim pravima. I tu su takođe aktivno učestvovali u vježbama.

Sjutra donosimo forografije koje su ovi mladi ljudi sami radili, a koje je odobaro njihov trener, renomirani fotograf Dejan Kalezić.

Berane i Bijelo Polje: Mladi RE na stručnoj obuci, nadaju se zaposlenju i ravnopravopravnom tretmanu u duštvu

24.9 . 2020

„Ovo će biti naše trajno opredjeljenje. Od Help-a smo dobili opremu- super kvalitetnu opremu za rad –stolice i ostale frizerske i berberske potrepštine. Mi planiramo jednog dana da otvorimo svoj salon“ rekli su nam Osmani Bajram i Ismet Krasnići, koji su na stručnoj obuci u frizerskom salonu San u Beranama.

Škrti na riječima, ali vrlo vrijedni i radni, prema njihovom koordinatoru i vlasniku salona Nusretu Agoviću.

Kratko su još dodali i sljedeće :  „Super, super nam je ovdje i super nam ide. Radimo pet dana u nedjelji i imamo dobru praksu. Ima vremena da se zanat izuči kako treba. Iako je sve malo drugačije zbog Covida-19, mušterija ima“ , kažu Bajram i Ismet.

Njihov pretpostavljni Nusret Agović poznavao je dvojicu mladića i prije nego što su počeli usavršavanje u njegovom salonu u Beranama.

„Mogu reći da je riječ o vrijednim momcima, ja sam ih i ranije poznavao, prije nego što su počeli da rade kod mene, tako da nijesam ih baš naslijepo prihvatio kao saradnike. Maksimalno sam zadovoljan, poslušni su, a i trude se da nauče i anagažuju se maksimalno. Prate i slušaju moje savjete, tako da mislim da su za kratko vrijeme puno toga savladali. Nadam se da će još malo moći samostalno da rade u salonu“.

Agović se nada stabilizaciji situacije sa pandemijom i normalizaciji rada, a onda će se možeda otvoriti prilika da nekog od mladića zadrži u svom frizerskom salonu.

„Ako se sitaucija stablizuje, mislim na ovo što nas je sve zadesilo sa COVID -19, ako se situacija rasčisti i ljudi počnu normalnije na funkcinišu, a naša dijaspora da dolazi češće, postoji i realna mogućnost da ću nekog od njih da pozovem da rade kod mene u salonu. Tako da postoji i ta mogućnost“.

Agović je pohvalio Help zbog obezbjeđivanja veoma kvalitetne opreme za Ismeta Krasnićija i Bajrama Osmanija, koja je sastavni dio našeg programa za podspješivanje zapošljivosti romko-egipćanke populacije na sjeveru Crne Gore.

U septembru u smo u Beranama i Bijelom Polju obišli pripadnike RE zajednice koji se trenutno stručno obučavaju uz praktičan rad.

Na polovini su obuke i dio njih je dobio i veoma kvalitetnu opremu za rad, u okviru Help-ovog projekta „Unaprijeđenje zapošljivosti – stvaranje održivih rješenja za RE stanovništvo u sjevernom dijelu Crne Gore”, koji finansira Ministarstvo finansija Direktorat za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći (CFCU) .

U Bijelom Polju smo razgovarali sa nekoliko poslodavaca i oni su veoma zadovoljni i radnicima i cijelim projektom Help-a.

Preduzetnik Vladimir Šunjarević iz transportnog preduzeća Veletrans Bijelo Polje je primio tri osobe koje rade kao higijeničari, a predanost u njihovom poslu je u ovom momentu -širenja pandemije koronavirusa posebno važna.

„Naše preduzeće se bavi prevozom putnika, a tri osobe koje su kod nas na obuci uz rad su higijeničari, anagžovani na održavanju unutrašnjosti vozila, higijeni i dezinfikaciji, posebno važnoj u  ovom trenutku borbe protiv pandemije koronavirusa.Mogu vam reći da smo zadovoljni njihovim radom i angažovanjem. Vrlo sam zadovoljan kako obavljaju svoj posao kao i na iskaznoj odgovornosti koju imaju prema radu“.

Kada je riječ o zadržavanju nekog od troje trenutno angažovanih ljudi, Šunjarević ne smije da daje nikakva obećanja, jer tenutno zbog pandemije, kako kaže, posluju na posluju- ne sa minusom, ali svakako sa nulom. No nada se da bi ukoliko se situacija normalizuje u razumnom roku makar jednog od trenutno zaposlenih mogao da zadrži za stalno.

Help-ov projekat zapošljavanja ali i most za prevazilaženje distanice 

Za integrisanje RE populacije, koliko same šanse za zapošljavanje, važno je naravno i njihovo puno uključivanje u društvo – a rad u Centru za kulturu u Bijelom Polju, veoma aktivnoj i prepoznatoj javnoj instutuciji  svakako je prilika za mnogo više nego samo rad i obuku na radu. U toj javnoj ustanovi se obučava dvoje korisnika projekta „Unaprijeđenje zapošljivosti – stvaranje održivih rješenja za RE stanovništvo u sjevernom dijelu Crne Gore”.

Upravo na tome insistira direktor Biblioteke Edin Smailović, koji kaže da je obradovan sardnjom sa Help-om ušravo u cilju pomoći inkluzije RE zajednice.

„Prije svega mi je drago jer je ovo institucija kulture,  da su pripadnici romsko-egipćanske populacije našlji svoje mjesto pod našim krovom. Jer ako je neka instutucija pozvana da pomogne u procesu integracije i u procesu prevazilaženje određenih predrasuda i prepreka, onda bi svakako institucije kulture i obrazovanja morale biti te koje bi trebale biti na prvom mjestu. Odnosno one bi trebale biti te koje bi morale biti predvodnik rušnja svih predrasuda i barijera koje eventualno postoje među ljudima“.

Smailović kaže da treba biti iskren, pa priznati da predrasude prema RE populaciji u našem društvu postoje.

„Mislim da su one zadnjih godina prilično smanjene a takođe mislim da je ovo jedan od načina ne samo da se poboljša ta jedna dimenzija, dakle, ne samo poboljšanje socialno-ekonomskog položaja i njihovog ekonomsko osnaživanja, već mislim da je ona sa druge strane blagodetna za cijelo društvo, jer pomaže uslovno rečeno i nama da prebrodimo nekakve predrasude koje imamo prema toj populaciji“.

Direktor bjelopoljske Biblioteke, smatra da kada je riječ o trajnom zapošljavanju i uopšte integrisanju pripadnika RE populacije, treba o tome prije svega povesti računa na instutucionalnom nivou.

„S obzirom da se nalazim na čelu Biblioteke, mogu reći da je naša literatura o našim dragim sugrađanima Romima koji vijekovima žive ovdje sa nama,  recimo u našoj biblioteci jako oskudna.Dakle mislim da se radi o jednom pitanju koje bi trebalo rješavati na puno većem nivou“, sugeriše Smailović.

Kultura je bez dileme važan segment za integrisanje svake, naročito manjinske zajednice u društvu.

Još jedna prilika da mladi iz romsko-egipćanske populacije na sjeveru Crne Gore dobiju osim posla  i nešto više je i rad u NVO Multimedijalni studio Bijelo Polje, gdje se obučava dvoje mladih pripadnika RE populacije. Direktor Rusmir Osmanović kaže da se Help-ov projekat u potpunosti poklapa sa njihovim radom. Multimedijalni stidio i inače, kroz različite projekte, radi na podizanju nivoa svijesti građana Bijelog Polja prema problemima sa kojima se suočavaju njihovi sugrađani iz RE populacije. Nužno je, smatra Osmanović, da svi skupa, a to uključuje i Opštinu Bijelo Polje u čijoj su ingerenciji romska naselja Rakonje i Strojtanica, poradimo na podizanju nivoa kvaliteta života građana romsko—egipćasnke populacije.

„Zato želimo integrisati RE populaciju, mlade i djecu prije svega- u svakom pogledu. Ne znam da li ste upoznati da romsko naselje iz Rakonja treba da se preseli tamo gdje je Strojtanica, ali mi to posmatramo ovako: ne želimo da Strojtanica bude jedino mjesto na kojem žive samo Romi, praktično getoizirani. Romi se moraju integrisati u društvo. Mora većinsko stanovništvo pokazati jednu veću fleksibilnost“.

Omogućiti mladim RE da kroz rad prepoznaju probleme zajednice i sami ponude rješenja

Prema riječima našeg sagovornika i ovaj projekat, koji se direktno tiče zapošljavanja i stručne obuke, u okviru kojeg se u Multimadijalnom studiju nalazi dvoje ljudi, otvara priliku da radom u njihovoj organizaciji ti mladi ljudi prepoznaju glavne probleme svoje zajednice i eventulano ponude i neke prijeloge za rješavanje ili inicijative prema loklanim vlastima.

„Zato mi konkretno pokušavamo da ih osnažimo u ovom procesu da budu mladi novinari. Već sada im sugerišemo da izgrade svoje sajtove, ili ako to ne mogu Facebook stranicu na kojoj će isticati probleme Roma. Uvijeren sam da će to doći do slušalaca i gledalaca, a na kraju i do Opštine Bijelo Polje. Kao pojedinci oni kažu do sada nijesu mogli da se istaknu –  sami obično znaju reći ‘niko nam nije našao posao’. Mi im pak želimo otvoriti vidike na jedan drugačiji način, da jednostavno i oni sami moraju da sudjeluju. Ovo naše dvoje mladih pripravnika već su počeli da idu na određene obuke i seminare, mada je situacija sa koronavirusom sve promijenila, ali već su imali prilike i da prate ministra Janovića  (ministar sporta, Nikola) prilikom posjete recimo …Sve to radimo da ih što više osnažimo“, ispričao nam je Rusmir Osmanović, dugodišnji aktivista.

Njegovi planovi za budućnost, upravo po pitanju osnaživanja RE zajednice su ambiciozni.

„Imamo kanal BP medija i imamo vizuju da prvi put na sjeveru Crne Gore pokrenemo dnevnik na romskom jeziku, gdje će oni prenositi informacije iz opštine Bijelo Polje, ali na svom maternjem jeziku. Zanimljivo je i zato što, kako kažu, ima i razilika u romskom jeziku, ali je prije svega bitna ideja. Oni već sada imaju mogućnost da napišu tekst za Novine sjevera, to je naš portal, i njhovi tekstovi kad ih urade -mogu da izlaze tamo“.

Osmanović kaže da mu se Help-ov projekat pkazao kao odličan model po kojem će nastaviti da rade, odnosno da sam aplicira sa sličnim projektima prema nadležnim ministarstvima, da bi u njihove aktivnosti mogli da uključe još veći broj RE djece i mladih.

Uvjeren je da su i projekti ali i angažovanje mimo projekata, na kako kaže, običnom ljudskom dnevnom planu, „sjesti skupa i popiti kafu ili pojesti sladoled u kafani -van radnog vremena, pozvati ih da vam se pridruže na koncertu, izložbi, promociji“,  od izuzetnog značaja za integraciju RE populacije, jednako kao i kroz zvanične forme- radionice, seminare, obuke.

„Moramo raditi na tome da Romi budu savremeni dio našeg društva, da na jedan konkretniji i pažljiviji način pomognemo romskoj zajednici da se integriše u crnogorsko društvo“, ukazao je na osnovu svog dugodišnjeg iskustva kao civilni aktivista, Rusmir Osmanović iznoseći konkretan prijedlog:

„Ja mislim da bi za djecu iz RE zajednice država trebalo da omogući stipendije za školovanje, sve dok se kritičan broj mladih ljudi iz ove zajednice ne integriše u društvo na nivou svih ostalih. Vrlo je važno da se sa formalnog pređe na konkretno i da oni prestanu biti suštinski niža klasa u našem društvu- iako su formalno ravnopravni sa svima nama. Imamo naravno tu svijetlih primjera, otvorena je kancelarija za Rome u Bijelo Polju i jedna osoba tu radi, ali moramo se malo više potruditi od čisto formalnih i zakonom obavezujući postupaka- kao što je otvoriti kancelariju i zaposliti jednog Roma i to je to.Mislim da upravo vaš projekat i ovakvi projekti doprinose otvranju ovih tema“, pohvalio nas je, ali i sugerisao sljedeće:

„Ja bih samo sugerisao, gdje god se može, gdje god žele RE građani treba im pomoći da se integrišu i počnu da rade. Recimo mi bismo željeli da vidimo organizovanje i sami ćemo se možda time pozabaviti, da pokušamo da obučimo mlade Rome da budu kamermani, montažeri –dakle pružiti mogućnost tim mladim ljudima da budu sve što požele. To je teško, posebno u malim sredinama ali moramo s i  potruditi da damo šansu tim mladim ljudima da zaista budu sve što požele“, zaključio je naš sagovornik.

Help ovim projektom, uz finansijsku podršku Ministarstva finansija Direktorata za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći, pruža stručno osposobljavanje i obuku na radnom mjestu za 37 nezaposlenih pripdanika RE zajednice iz sjeverne regije. Pored toga, 10 nezaposlenih RE iz Berana i Bijelog Polja dobilo je podršku –opremu za rad na mjestu na kojem se obučavaju.

Bljana Jovićević

Help i Ambasada Sjednjenih Država u Crnoj Gori pomažu raseljene u Beranama

23.9.2020

Doprinos uključivanju raseljenih i interno raseljenih osoba u društveni i ekonomski život Crne Gore glavni je cilj novog projekta njemačke organizacije Help, čija realizacija počela je 1. septembra uz finansijsku podršku Ambasade SAD-a u Crnoj Gori, preko Fonda Džulija Taft (Julia).

Za ukupno 15 interno raseljenih osoba ovim projektom je predviđena pomoć koja će se realizovati na dva načina: kroz stručno usavršavanje u trajnju od 3 mjeseca, a do kraja projekta biće isporučeno 10 kompleta materijala / opreme prosječne vrijednosti 1.500 dolara za započinjanje ili širenje poslovnih aktivnosti za stvaranje prihoda odabranim korisnicima.

Fokus u aktivnostima biće na raseljenim i interno raseljenim osobama u Beranama, budući je sjeverna regija Crne Gore znatno nerazvijenija od centralnog i primorskog dijela, a time i manje šanse za zapošljavanje i podizanje životnog standarda. Berane ima drugu najvišu stopu nezaposlenosti u državi, a interno raseljene osobe još ograničeniji pristup tržištu rada.

Da bi se poboljšala situacija na sjeveru, shvatili smo da je neophodno podstaći preduzetničke aktivnosti.  Stoga je projektom kao mjera za borbu protiv nezaposlenosti planirano organizovanje kvalitetnog i specijalizovanog stručnog usavršavanja kako bi se omogućilo preusmjeravanje radne snage u različite privredne sektore. Predviđeno je i pružanje podrške pojedincima u njihovim naporima za samozapošljavanje i / ili podrška onima koji su već osnovali malo preduzeće. Cilj je omogućiti im da poboljšaju i prošire aktivnosti u ostvarivanju prihoda.

Donacija Američke ambasade za ovaj projekat iznosi 25 000 dolara.

Opština Berane će kroz angažovanje osoblja Regionalnog biznis centra (RBC) podržavati aktivnosti na stvaranju prihoda.

Bolje ekonomske šanse na Zapadnom Balkanu

Nove šanse za ekonomsko osnaživanje žena i mladih na Zapadnom Balkanu kroz pilot projekat u partnerstvu sa Helvetas-om u Sidi-nom regionalnom programu za inkluzivni ekonomski razvoj.

Njemačka organizacija Help – Hilfe zur Selbsthilfe,  potpisala je 1. septembra 2020., sporazum o partnerstvu sa Helvetas Swiss Intercooperation, partnerom u saradnji sa Sida-om (Swedish International Development Cooperation Agency), čime smo postali partner Helvetas-u na implementaciji Sidi-nog regionalnog programa inkluzivnog ekonomskog razvoja u Istočnoj Evropi i na Zapadnom Balkanu.

Help-ov pilot projekat “Vibrantni ICT-BPO sector za bolje ekonomske šanse” će podržati razvoj znanja, stručnosti i posredovanja na Zapadnom Balkanu. Primjenjujući već uspješno implementirane modele iz Albanije i Bosne i Hercegovine u oblasti ICT ( informativno-komunikacione tehnologije) i BPO (Business Process Outsourcing/ angažovanje vanjskih saradnika) u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, na Kosovu i Crnoj Gori, projekat će voditi ka boljem funkcionisanju poslovnih usluga i obezbjeđivanju stručne radne snage te promociji regionalnih brendova u BPO sektoru.

Fokus ovog pilot projekta je na promociji i jačanju “dodatne regionalne vrijednosti” u ekonomiji u ICT-BPO sektoru u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Crnoj Gori, gradeći uspješene modele već testirane u Albaniji i Bosni i Hercegovini.

U praksi, to znači brendiranje regiona kroz stimulisanje konkurentnosti u sektoru privatnog preduzetništva, kao i stvaranju kritičnog broja stručne ženske radne snage, mladih ljudi i drugih iz društva isključenih grupa, radi generisanja inkluzivnijeg i održivijeg poslovnog razvoja.

Suština pilot projekta ima tri stuba. Prvi stub je razvoj i rast preduzeća u privatnom sektoru putem ICT alata i prelazak MSP (malih i srednjih preduzeća) na digitalnu ekonomiju. Drugi je kreiranje održivih modela za pružanje paketa obuke na osnovu potražnje, što znači razvoj vještina i znanja (tvrdih i mekih vještina), čime učesnici obuke postižu industrijske standarde tražene na tržištu rada. I na kraju, ali ne manje važno, treći stub je aktivno promovisanje ICT-BPO sektora što dovodi do povećanih ulaganja i diversifikacije u rasponu i kvalitetu usluga koje se pružaju.

U ime Help-a, sporazum su potpisali generalna direktorica Karin Settele i zamjenik direktora Timo Stegelmann.

Help je veoma srećan što krećemo na ovo novo putovanje koje dalje jača konkurentske prednosti Zapadnog Balkana i podržava ekonomsko osnaživanje ljudi na Balkanu.

Petodnevna obuka budućih mladih aktivista na Njegušima

21. 9. 2020

Naučiti djecu koja su to prava koja su im zagarantovana Ustavom Crne Gore i svim međunarodnim konvencijima o ljudskim pravima, kako se i uz čiju pomoć izboriti za njih ako su nekome uskraćena, šta je diskriminacija i kako se boriti protiv nje, šta sve čini identitet i kako se gradi i razvija, šta je to kulturno i istorijsko nasljeđe i kako ga njegovati, koje sve opasnosti vrebaju djecu i tinejdžere tokom odrastanja, teme su o kojima su prošle sedmice treneri za vršnjačaku edukaciju Jelena Fuštić iz Foruma-mne i Elvis Beriša iz romske NVO mladih „Koračajte sa nama –Phiren Amenca“ obučavali 15-tak mladih romko-egipćanskih (RE) tinejdžera, koji upravo počinju srednjoškolsko obrazovanje, iz Berana, Nikšića i Podgorice.

Petodnevna radionica –ljetnji edukativni kamp za mlade su zajednički organizovali Help i Phiren Amenca, a održana je na Njegušima, opština Cetinje.

Riječ je o dijelu  projekta “ Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana  u Crnoj Gori“ koji finansira Evropska Komisija – Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR).

Help-u je partner na realizovanju ovog projekta romska organizacija mladih „Koračajmo zajedno Phiren Amenca“.

Jelena Fuštić neformalni edukator iz Foruma-mne,  kaže da su nam danas svima puna usta priče o ljudskim pravima, ali kada se zagrebe mnogi, ne samo djeca ne znaju niti koja su to njihova ljudska prava, niti obaveze.

„Terminalogija iz te oblasti je prilično neprilagođena, a pošto djeca najviše vremena provode na društvenim mrežama i na različitim medijima oni dobijaju sve informacije i čuju i o inkluziji, stategiji, ustavu i zakonu ali je sve to njima nepoznato ili nijesu skloni istraživanju takvih stvari, jer ne zvuči privlačno. A što se tiče formalnog obrazovanja, koliko god da imamo napretka i dalje je to ostalo na nivou toga da profesor priča o tome oni slušaju- jednostvno nije zanimljivo. E tu mi imamo priliku da kao omladinski radnici, ljudi koji se bave neformalnim obrazovanjem- da im to kroz različite interaktivne aktivnosti, kroz kvizove, igru i drugo približimo i prenesomo praktično ta znanja  tako da bi ih upamtili i da im budu zanimljvija za razumjeti i da ostanu sa njima na pravi način“.

Elvis Beriša trener i izvršni direktor Phiren-Amence kaže da je zadovoljan sa grupom posebno zato što je najvećem broju učesnika ovo prvi put da učestvuju u na ljetnom edukativnom kampu i brzo su se adaptirali.

“Veoma sam zadovoljan sa grupom, prije svega zbog toga što nam je grupa koliko toliko raznolika, prije svega možda i zato što je većina učesnika prvi put na ovakvom vidu neformalne edukacije. Pokušali smo da radimo sa njima na temama koje su najzastupljenije u njihovom svakodnevnom životu, da nauče nešto o njihovim osnovnim ljudskim pravima kojih zapravo i nijesu svjesni – pravo na djetinstvo prije svega, koje vrlo često zaboravljamo. Program se nadovezuje i na teme iz svakodnevnog života, o čemu smo im pustili i filmove koje smo nakon toga skupa komentarisali. Film o prosjačenju im je bio posebno interesantan, aktivno su se uključili u dijalog i bili spremni da daju svoje stavove i mišljenja”.

Beriša ističe da mu je posebno važna interakcija sa djecom.

“Ono što je meni posebno drago je da, ukoliko se imali ili nijesu stavove i mišljenja o nečemu nakon svake prezentacije su kroz razgovor i interakciju gradili mišljenje i stavove što pokazuje da smo uspjeli da im približimo određenu oblast. Posebno je važno što su i učesnici koji su na početku bili malo više povučeni u međuvremenu kroz interakciju postali veoma aktivni ako ne i najaktivniji “.

Za Berišu je takođe veoma značajno to što su kroz radionicu tinejdžeri imali priliku da se upoznaju sa identitom i kulturom Roma kroz različite aktivnosti poput organizovanja kviza znanja o istoriji, jeziku i kulturi Roma.

„Cilj kampa je da oni jednog dana budu pokretači promjena u samoj romskoj zajednici. Veoma su mladi, na početku srednjoškolskog obrazovanja i sada je period kada treba da se utiče na njih da ne odustanu od formalnog obrazovanja a isto tako i da ih polako pripremamo za ulazak u vode aktivizma u lokalnoj zajednici. Očekujemo da na kraju imamo grupu koja će na drugačiji način nego do sada razmišljati kako da prepoznaju i identifikuju određene probleme kao i da razmišljaju o određenim rješenjima“.

Kako kaže Beriša, rezulat će biti čak i ako samo jedna osoba iz ove grupe od 15 uspje da se osnaži i motiviše da nastavi dalje, kroz formalno i neformalno obrazovanje sa nekim aktivizmom u svojoj zajednici.

I djeca su bila vrlo zadovoljna sa onim što su čuli i naučili tokom druženja i učenja na ljetnom kampu. Vrlo su spremni da nastave sa ovakvom vrstom edukacije.

Kako kažu, posebno im je drago što su naučili sve o pravima koja imaju, posebno o diskriminaciji, opasnostima od prosjačanja i ostalom.

Edin Šalja iz Nikšića nam je rekao da mu je ovdje jako dobro i da je prvi put na jednom ovakvom okupljanju, te da je puno naučio :

„Naučio sam sva prava, naučio sam i kako da se ponašam. Naučio sam sve o pravu na obarazovanje i vaspitanje, ali i opasnostima od dječjeg prosjačenja. Volio bih da opet dođem na ovakvu radionicu, bilo mi je zanimljivo“.

Elmedini Jašari iz Podgorice nije prvi put da učestvuje na neformalnoj edukaciji ovog tipa. Ona upravo počinje prvi razred srednje škole – upisala je srednju medicinsku, smjer kozmetičar.

„Mnogo volim ovakave radionice, dobijamo novo znanje ali isto tako upoznajemo novo društvo koje je jako dobro i sa kojim imamo novih uspomena i nova iskustava. Veoma su mi dobri ustisci, složni smo i uspjeli smo da organizujemo timski rad. Poseban utisak je na mene ostavio film o prosjačenju, o djeci i njihovim roditeljima u tome. Naučila sam kolika je odgovornost roditelja za djecu, mada sam to znala i ranije. Naravno imali smo nastavu o dječijim i ljudskim pravima i jako sam zadovoljna što su me zvali na ovaj kamp“.

Elmednina velika želja je da jednog dana i sama postane vršnjački edukator.

„To mi je velika želja, da to postanem pored posla koji ću raditi u budućnosti. Jer stvarno kad vidim vršnjačke edukatore koji rade sa nama, srećna sam. Zaista bih voljela u budučnosti da se bavim sa tim“.

Daut Džugatani je iz Podgorice, ima 15 godina završio je OŠ “Savo Pejanović“ i sada upisuje Mašinsku školu. Kaže da mu je bilo sve super.

„Sve, sve je baš super. Dosta smo toga naučili.Mene je posebno interesovala tema diskriminacije. Volio bih da učestvujem na još ovakavih radionica, a volio bih da i sam jednog dana postanem vršnjački edukator“ .

Osim naših trenera Elvisa i Jelene, o ljudskim i dječijim pravima kao i institucijama kojima se mogu obratiti ukoliko im zatraba, svojim vršnajcima je govorila i zlatni savjetnik ombudsmana Jasmina Beriša, o kojoj smo nedavno pravili priču koju možete pročitati ovdje.

U nastavku Vam prenosimo atmosferu sa petodnevnog druženja sa vršnjačkog edukativnog kampa na Njegušima.

Očišćeno smeće iz nikšićkog naselja Gračanica

18. 9. 2020

U naselju Grčanica u Nikšiću, ove sedmice je organizovano čišćenje gomila smeća. U susret 19. septembru Međunarodnom danu čišćenja obala, aktivisti NVO mladih „Centar za afirmaciju romsko-egipćanske (RE) populcije“-CAREP, uz pomoć HELP-a i zajedno sa mještanima Gračanice pokupili su veće količine smeća.

Help je obezbijedio maske, rukavice i kese za otpad, a u akciji čišćenja učestvovala je i naša medijatorka Denisona Beriša. Opština Nikšić takođe je pomogla akciju obezbijedivši kamione i drugu opremu za odvoz sakupljenog smeća na deponiju.

Akcijom se željela poslati poruka da je veomo važno održavanje okline u sredinama u kojima živimo, a veliki broj mladih i djece iz naselja rado se priključio akciji.

Izvršni direktor CAREP-a, Nardi Ahmetović koji je takođe učestvovao u sakupljanju otpada po Gračanci, ističe da je akcija organizovana radi čišćenja naselja i istoimene rijeke u susret Međunarodnom danu čišćenja obala.

„Jako je bitno da stanovnici budu uključeni i odgovorni za ono što se dešava oko njihovih dvorišta i da vode računa o životnoj sredini. Na taj način sami doprinose očuvanju prirode, zdravlja pa i klimatskim uslovima u kojima živimo „.

Čišćenje Gračanice je održano u okviru projekta “ Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana  u Crnoj Gori“ koji finansira Evropska Komisija – Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR). Help-u je partner na ovom projektu romska organizacija mladih „Koračajmo zajedno Phiren Amenca“.

Help počinje novi projekat – medijatori pomažu inkluziju Roma i Egipćana

Help danas započinje realizaciju novog projekta „Socijalno uključivanje Roma i Egipćana uz posredovanje saradnika za inkluziju“, koji finansira Ministarstvo finansija Crne Gore – Direkcija za finansije i ugovaranje fondova pomoći EU (CFCU).Partneri na projektu su Glavni grad Podgorica, Opštine Berane i Ulcinj.

I Help i opština Podgorica već neko vrijeme su uspješno radili na razvijanju uloge posrednika za inkluziju/medijatora. Crna Gora je uspješno sistematizovala ulogu RE posrednika u zdravstvu u Podgorici, kao i uloge medijatora u zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj zaštiti preko pilot projekata u tri opštine.

Cilj novog projekta je proširiti taj uspješan model na sve oblasti koje će postaći i proširiti unkluziju Roma i Egipćana (RE) u crnogorskom društvu naročito u oblasti pružanaja osnovnih javnih usluga.

Help-ovi posrednici/medijatori će pružati podršku RE građanima u crnogorskim institucijima sistema da bi lakše ostvarivali pristup javnim službama.

Očekuje se da će najmanje 60 potencijalnih posrednika učestvovati u akreditovanom programu obuke. Najmanje 40 obučenih posrednika bit će angažovano u državnim institucijama za rad sa RE zajednicama i biti obezbijeđeno pružanje javnih usluga najmanje 12 mjeseci. Nakon toga se očekuje da će Help-ovi medijatori biti preuzeti od strane državnih institucija.

Medijatori će u opštinama pet primirske regije, tri centralne, a tri sjeverne, biti posrednik RE građanima u oblastima posredovanja pri zapošljavanju, pružanju zdravstvenih usluga, posredovanja u socijalnoj zaštiti.

Osim toga cilj ovog projekta je uspostaviti i razviti RE medijatorsku mrežu te razviti i prenositi najbolje prakse u posredovanju za unapređenje socijalne uključenosti RE populacije.

U svjetlu ograničenog iskustva većine nacionalnih institucija u Crnoj Gori u radu sa posredničkim uslugama za RE, ovaj projekat će pripremiti nacionalne institucije za rad sa posrednicima iz RE populacije i pružanje podrške programima posredovanja u njihovim službama na održiv način.

Planirano je i organizovanje izgradnje kapaciteta na temelju antidiskriminatornih pristupa profesionalcima u nacionalnim institucijima.

Nacionalne instutucije koje pružaju usluge zdravstvene zaštite, zapošljavanja i socijalne zaštite motivisat će se i postati senzitivni za rad sa RE posrednicima RE i podržavati posredovanje u RE zajednicama u pružanju njihovih usluga tematskim jačanjem kapaciteta za borbu protiv diskriminacije.

Projekat će se realzovati u periodu od 18 mjeseci, od septembra 2020 -te do februara 2022.

Oprema za žene i mlade na sjeveru za stručno usavršavanje

26.08. 2020

U cilju podsticanja zapošljavanja mladih i žena na sjeveru Crne Gore, Help je u okviru projekta „Unaprijedjeđen pristup tržištu rada za mlade i žene na sjeveroistoku Crne Gore“, podijelio opremu korisnicima dijela ovog programa koji se obučavaju i usavršavaju uz praktičan rad.

Projekat koji realizujemo u saradnji sa opštinama Berane i Bijelo Polje  finasira Ministrstvo finansija –Direktorat za finasiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći.

Help je  za ukupno 40 nezaposlenih osoba, žena i mladih, organizovao stručnu obuku na radu u sedam opština, uglavnom na sjeveru Crne Gore, koja je počela da se raalizuje od 15. juna.

Priliku za obuku na radu dobile su  nezaposlene žene i mladi u Beranama, Petnjici, Andrijevici, Bijelom Polju, Rožajama i Plavu, gdje ukupno 18 poslodavaca obučavati 30 nezaposlenih, dok pet poslodavaca u Podgorici i Danilovgradu stručno osposobljava 10 osoba.

Dio njih uz posebnu sertifikovanu obuku dobio je i opremu za rad.

Oprema za stručno usavršavanje uz rad podijeljena u Bijelom Polju i Beranam

25. 08 .2020

Korisnicima Help-ovog programa stručnog usavršavanja na radu, za sjever Crne Gore, podijeljena je oprema za rad u Bijelom Polju i Beranama.

Riječ je o projektu “Unaprijeđenje zapošljivosti – Stvaranje održivih rješenja za romsko-egipćansko (RE) stanovništvo u sjevernom dijelu Crne Gore”, koji finasira crnogorsko Ministarstvo finansija, Direktorat za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći (CFCU).

Cilj ove obuke, koja se realizuje u partnerstvu sa privatnim poslodavcima iz Berana i Bijelog Polja je da Romima i Egipćanima u tim opštinama na sjeveru države poboljša stepen stručne kvalifikacije i omogući lakši i bolji pristup tržištu rada, te doprinese smanjenju siromaštva ove najranjivije kategorije stanovništva u Crnoj Gori.

Od 37 korisnika programa obuke na radu nezaposlenih RE na sjeveru, njih deset je dobilo priliku za sertifikovano usavršavanje i zapošljavanje, a u okviru toga Help im je obezbijedio opremu za rad.

Potpisana tri ugovora sa RE organizacijama za osnaživanje Roma i Egipćana

10. 08. 2020

Help je početkom avgusta potpisao tri ugovora za šemu malih grantova u okviru projekta „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gore” sa tri romsko-egipćanske (RE) nevladine organizacije.

Potpisali smo ugovor sa Udruženjem Egipćana iz Tivta, za realizaciju projekta “Zajedno za rodnu ravnopravnost i bolji položaj Egipćaniki u Tivtu”. Cilje je doprinos unapređenju položaja žena egipćanske populacije u tivatskoj opštini, odnosno poboljšanje razumijevanja prava žena kod egipćanske populacije i njihovo osnaživanje kroz različite planirane aktivnosti. U fokusu je bolja informisanost i spoznaja Egipćanki, naročito mlađe generacije, o njihovim pravima kroz obrazovni sistem prije svega o njihovim pravima i rodnoj ravnopravnosti, te tradicionalnim ulogama, predrasudima i stereotipima sa kojima se suočavaju u svojoj zajednici ali i društvu u cjelini.

Ugovor sa CAREP-om– Centrom za afirmaciju RE populacije iz Nikšića potpisan je za projekat pod nazivom “Omladinski RE klub –govorimo slobodno o svojim pravima”. Cilj projekta je snaženje individualnih kapaciteta i vještina kod mladih romsko-egipaćanske populacije kroz specifičnu metodu obuke: preko “Ljudske biblioteke” za otvoren pristup dijalogu sa drugima u vezi sa promocijom i zaštitom ličnih prava, što će na kraju rezultirati i njihovim formalnim okupljanjem u Omladinskom RE klubu u kojem će nastaviti konkretne aktivnosti. Planirano je povezivanje sa školama koje pohađa najveći broj RE te podrška povezivanju sa mladima većinske populacije  kroz učešće u javnim događajima, poput promocije “Ljudske biblioteke”.

I treći prihvaćeni projekat odnosi se na osnaživanje RE zajednice kroz jačanje kulturnog identiteta.

Nevladina organizacija “Romski pokret” u Bijelom Polju će implementirati projekat “Kulturna integracija Romkinja i Roma u opštini Bijelo Polje”. Cilj ovog projekta u okviru šema malih grantova je izgradnja i jačanje romske kulture i romskog identiteta u Crnoj Gori, poboljšanje promocije i prezentacije kulture i tradicije Roma u bjelopoljskoj opštini, sa krajnjim zadatkom formiranja Romskog kluba culture (RoCK). Romski pokret za realizaciju ovog projekta ima partnera – nevladino udruženje “Klub culture “ iz Bijelog Polja.

Koordinator projekta Dijana Anđelić, očekuje uspješnu realizaciju sva tri predložena projekta,  čiji je krajnji cilj jačanje kapaciteta domaćih RE NVO za poboljšanje statusa i konkretnih uslova razvoja i integracije Roma i Egipćana u crnogorsko društvo.

“Takođe očekujemo da će podržane RE nevladine organizacije ubuduće moći samostalno da realizuju  važne projekte od suštinskog značaja za socijalnu, ekonomsku i kulturnu inkluziju RE populacije, koja je jedna od najranjivijih u Crnoj Gori i regionu”, navela je Anđelić, dodajući da je Help tu da im pomogne u svim fazama sprovođenja predloženih aktivnosti.

Za šemu malih grantova u okviru projekta „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori” , koji finansira Evropska unija (EU), a Help realizuje u partnerstvu sa romskom organizacijom mladih “Koračajte sa nama- Phiren Amenca”prijavilo se devet RE NVO sa različitim projektima za osnaživanje polažaja i prava RE populacije u crnogorskom društvu.

Komisija je odabrala navedena tri projekta čija je realizacija počela sa momentom potpisivanja ugovora.

Help i Vlada Njemačke isporučuju novih 325 paketa hrane za Rožaje, Berane, Nikšić i Podgoricu

10.07 .2020

U petak je u Rožajama počela isporuka 200 paketa hrane i 200 džakova brašna za najugrožnije porodice u ovom gradu koji je trenutno najpogođeniji pandemijom koronavirusa u Crnoj Gori. Pomoć, koju finansira Vlada Njemačke, biće podijeljena za socijalno ugožene porodice od kojih se neke nalaze u samoizolaciji, kao i romsko-egićanske (RE) porodice u Rožajama.

Takođe, Help će sa Crvenim krstom u okviru ovog kruga pomoći podijeliti 75 paketa hrane i isto toliko brašna RE porodicima u naselju Riversajd u Beranama.

Osim navedenog, medijatori Help-a isporučuju još 50 paketa najugroženijim RE porodicama u Podgorici (30) i Nikšiću (20), koje su se obratile za pomoć.

Ukupna vrijednost donacije od 325 paketa hrane koju finansira Vlada Njemačke iznosi oko 6 600 Eura.

Pomoć će, kako je to uobičajeno od početka pandemije COVID-19, biti dijeljenja u koordinaciji sa Crvenim krstom Crne Gore, odnosno njihovim područnim jedinicama u Rožajama i Beranama, u skladu sa preporukama Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) za zaustavljanje širenja novog koronavirusa.

Help i Vlada Njemačke kontinuirano u okviru projekta “Podrška socio-ekonomskoj stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana 2019-2020” pružaju pomoć najugorožnijim kategorijama stanovništva i najranjivijim grupama u Crnoj Gori od početka pandemije koronavirusa.

Osim u hrani i higijenskim potrepštinama, te paketima za bebe, u protekla tri mjeseca donirali smo i sredstva za dezinfekciju, rukavice, maske, potom pametne telefone sa internetom za program #učidoma, za djecu čije su porodice lošeg materijalnog stanja, te tablet uređaje- takođe sa internetom, u više javnih ustanova koje brinu o djeci bez roditeljskog staranja, staračkim domovima i Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).

Radionice za RE žene u Beranama, Nikšiću, Podgorici

26.02.2020

Help i nevladina organizacija mladih „Koračajte sa nama Phiren Amenca“ organizovale su radionice za Romkinje i Egipćanke na temu ljudskih prava sa fokusom na prava žena, u Beranama, Nikšiću i Podgorici, koje su održale ekspertkinje Crvenog krsta Crne Gore.

Radionice su organizovane u okviru projekta „Nevladine organizacije u akciji promocije i zaštite ljudskih prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori“ koji finansira Evropska unija.

Radionica u Beranama je održana  14. februara 2020.  u Nikšiću 25. februara, a u Podgorici  26. februara.

Teme radionica su bile : žene i ljudska prava, porodični život i rješavanje konflikata u porodici (porodično nasilje), obrazovanje djevojčica, rani (ugovoreni) brakovi i prosjačenje.

Evo fotografija koje svjedoče o atmosferi …

Prvo Berane…

Help donirao 100 pari kopački za RE djecu

7. jul 2020.

Fudbalski klub Ribnica organizovao je „Turnir različitosti“ u Podgorici za djecu romsko-egipćanske (RE) populacije. Help je zahvaljujući finansijskoj podršci Evrospke unije, i u saradnji sa partnerskom romskom organizacijom „Koračajte sa nama-Phiren Amenca“ za RE djecu obezbijedo 100 pari kopački.

Dječaci koji treniraju u FK „Ribnica“ kao i druga djeca ljubitelji fudbala podijeljena u nekolike ekipe, zabavili su se na igrajući mali fubal na jednom od zatvorenih terena u podgoričkom naseeju Masline, na žalost bez prisustva publike u skladu sa mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) za borbu protiv koronavirusa COVID-19.

Osim trenera i organizatora bili smo prisutni mi iz Help-a, a regionalni koordinator Klaus Mock dječacima je podijelio i medalje.

Nadamo se da će 100 pari doniranih kopački pomoći RE djeci da uživaju u čarima „najvažnije sporedne stvari na svijetu“,  zajedno sa vršnjacima iz neromsko-egipćanskih porodica.

Kopačke smo donirali  u okviru projekta “Civilno društvo u akciji promocije i zaštite prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori”, tokom kojeg promovišemo ženske uzore. Projekat finansira EU, a realizuju ga Help i romska organizacija mladih Koračajte sa nama -Phiren Amenca.

Na fotografijama koje slijede možete vidjeti atmosferu sa turnira, uručivanje medalja kao i uručivanje kopački.

U 17 opština podijeljeno 900 paketa za bebe

03.07.2020

Help je u saradanji sa Crvenim krstom Crne Gore u 17 crnogorskih opština završio raspodjeliu 900 paketa za bebe za najugroženiju kategoriju stanovništva, romsko-egipćansku (RE) populaciju i socijalne slučajeve.

Paketi sadrže hranu za bebe, pelene, kremu za kožu, vlažne maramice, griz i kašice, podijeljeni su u Beranama, Nikšiću, Bijelom Polju, Baru, Kotoru, Cetinju, Ulcinju, Tivtu, Budvi, Tuzima, Petnjici, Pljevljima, Podgorici, Herceg-Novom, Rožajama, Plavu i Gusinju.

Help sprovodi pomoć zbog pandemije koronavirusa u okviru regionalnog projekta koji finansira Njemačka vlada: „Podrška socio-ekonomskoj stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana 2019-2020.“

Podsticaj povezivanju žena i mladih sa poslodavcima na sjeveru Crne Gore

1.07. 2020.

Obučiti i zaposliti što veći broj mladih ljudi i žena na sjeveroistoku Crne Gore i podići njihove kapacitete da se nametnu poslodavcima kao kvalitetna i profesionalna radna snaga cilj je Help-ovog projekta „Unaprijedjeđen pristup tržištu rada za mlade i žene na sjeveroistoku Crne Gore“.

Usavršavanje vještina žena i mladih, razvoj kapaciteta za zapošljavanje, unaprjeđenje poslovnog ambijenta, kreiranje budžetskih linija za bespovratnu novčanu podršku za mlade i žene, podsticanje preduzetništva i samozapošljavanja, bile su teme prvog sastanka Radne grupe lokalnih partnerstava za zapošljavanje,  održanog u Beranama pod pokroviteljstvom Help-a.

Prijedlog za unapređenje poslovnog ambijenta, ocijenjeno je, potrebno je dodatno razmotriti s obzirom da već postoje poreske i druge olakšice koje su uvedene, kako na lokalnom, tako i nacionalnom nivou, za početnike u biznisu. Takođe, istaknuto je da postoje zakonska ograničena lokalnih uprava za ovakav prijedlog.

Kako se čulo, potrebno je tačno odrediti koje su to olakšice, to jest, kojih su dažbina već oslobođeni početnici u poslovanju, te vidjeti da li postoji prostor za unaprjeđenje. Da bi se razmotrio ovaj prijedlog, kao plan aktivnosti, na sljedećem sastanku Lokalne radne grupe, neophodno je prisustvo predstavnika Ministarstva finansija Crne Gore i predstavnika sekretarijata iz lokalnih uprava koje se bave ovom temom (sekterarijati za finansije).

Predstavnik opštine Bijelo Polje je istakao da njihova administracija ima pojačanu aktivnost koja se tiče podrške zapošljavanju mladih i žena, kroz niz projekata koje opština implementira, te da postoji priličan entuzijazam za kreiranje biznisa. Takođe, potrebno je da se pozitivna iskustva iz Bijelog Polja, prenesu i na ostale opštine iz u kojima se projekat primjenjuje.

Kada je riječ o kreiranju opštinskih budžetski linija za bespovratnu novčanu podršku za mlade i žene, naglašeno je da ta aktivnost već postoji u pojedinim projektnim opštinama, ali samo za žene-preduzetnice, ne i za mlade. Takođe je zaključeno da je potreban dodatni rad i konsultacije sa predstavnicima opština koje su u projektnoj oblasti, a nemaju uvedenu ovu budžetsku liniju, da se utvrdi da li postoje uslovi da se ovaj vid podrške uvede.

Direktor Regionalnog biznis centra Rudeš u Beranama, Nebojša Babović, istako je  da problem podsticanju samo-zapošljavanja, predstavlja nemotivisanost i nezainteresovanost građana (mladih/žena) iz regiona kojim je projekat obuhvaćen, da se upušte u poslovu avanturu, to jest, manjak preduzetničkog entuzijazma.

Posebno se misli na biznis ideje iz oblasti poljoprivrede o kojoj se mnogo govori, ali su izostali konkretni rezultati/biznisi, odnosno povećanje prerađevina dobijenih od poljoprivrednih proizvoda.

Predlog je, da se veća pažnja i podrška usmjeri na već postojeće i uspješne biznise.

Srđa Aković privatni preduzetnik iz Berana je istakao problem odživosti biznisa, posebno kroz teškoću nabavke dodatnih obrtnih sredstava, koju sistem, prema njegovim riječima, ne omogućava.

U okviru Help-ovog projekta „Unaprijedjeđen pristup tržištu rada za mlade i žene na sjeveroistoku Crne Gore“ koji je dio zajedničkog Programa EU i Crne Gore za zapošljavanje obrazovanje i socijalnu zaštitu, a koji je koofinasisran od Evropske unije, Help je  za ukupno 40 nezaposlenih osoba, žena i mladih, organizovao stručnu obuku na radu u sedam opština, uglavnom na sjeveru Crne Gore, koja je počela da se raalizuje od 15. juna.

Priliku za obuku na radu dobile su  nezaposlene žene i mladi u Beranama, Petnjici, Andrijevici, Bijelom Polju, Rožajama i Plavu, gdje će ukupno 18 poslodavaca obučavati 30 nezaposlenih, dok će pet poslodavaca u Podgorici i Danilovgradu stručno osposobljavati 10 osoba.

Projektom je predviđeno da će Help podržati učešće u obuci sve kandidate sa 200 Eura mjesečno. Nezaposlene osobe koje učestvuju u stručnom osposobljavanju dobiće priliku da kroz definisanu obuku na radu usavrše potrebna znanja i vještine i eventualno se nametnu poslodavcima za dugoročno zaposlenje.

Projekat takođe predviđa i set drugih aktivnosti u cilju lakšeg zapošljavanja žena i mladih, u okviru kojih je održan  prvi sastanak za uspostavljanje lokalnih partnerstava za zapošljavanje, a predviđeno je i kreiranje akcionog plana za usklađivanje lokalnih potreba i ublažavanja nejednakosti prilikom zapošljavanja.

Druga komponenta projekta  sastoji se upravo od  aktivnosti koje će biti usmjerene na stvaranju veza između relevantnih partnera u lokalnoj zajednici, koji mogu doprinijeti boljem usklađivanju potrebe i potražnje, smanjenju nejednakosti u vezi sa zapošljavanjem i nezaposlenošću, sve u cilju unapređenja lokalnog partnerstava za zapošljavanje.

Formiranu radnu grupa lokalnog partnerstava za zapošljavanje između ostalih čine i predstavnici šest opština,   područnih jedinica Zavoda za zapošljavanje sa sjevera, Regionalnog biznis centra Berane, predstavnici poslodavaca, i drugi.

Biće potpisan i Memorandum o saradnji između svih aktera.

Tokom nekoliko radnih sastanaka,  planirano je kreiranje Akcionog plana lokalnog partnerstva za zapošljavanje u skladu sa nacionalnim strateškim okvirom, u cilju jačanja lokalnog ekonomskog razvoja i što boljeg iznalaženja  rješenja u vezi sa zapošljavanjem na sjeveroistoku zemlje.

Ideja je da se planom predlože nove mjere i projekti čiji je cilj aktiviranje, integracija i samozapošljavanje različitih ciljnih grupa na tržištu rada.

Akcioni plan će se bazirati na  sledećem:

1. Preventivnim mjerama, posebno prilagođenim za preduzeća i poslodavce;

2.  Mjerama namijenjenim posebnim ciljnim grupama (dugoročno nezaposleni, osobe sa invaliditetom, mladi i žene);

3. Subvencioniranim mjerama za otvaranje novih radnih mjesta za teže zapošljive grupe;

4. Mjerama koje pružaju podršku start-up preduzećima i koje promovišu preduzetništvo  u regiji.

Projekat će, kroz različite treninge za članove radne grupe, osnažiti  kapacitete među lokalnim akterima i poboljšati njihovu sposobnost za rad u jačanju lokalnog partnerstva za zapošljavanje.

Help i Vlada Njemačke dijele pakete za bebe u 17 opština

23.06.2020.

U 17 crnogorskih opština počela je podjela 900 paketa za bebe za najugroženiju kategoriju stanovništva, romsko-egipćansku (RE) populaciju i socijalne slučajeve.

Paketi sadrže hranu za bebe, pelene, kremu za kožu, vlažne maramice, griz i kašice, a biće podijeljeni u Beranama, Nikšiću, Bijelom Polju, Baru, Kotoru, Cetinju, Ulcinju, Tivtu, Budvi, Tuzima, Petnjici, Pljevljima, Podgorici, Herceg-Novom, Rožajama, Plavu i Gusinju.

Osim paketa za bebe, čija raspodejela je u toku, Help je prošlog petka, 19. juna, Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu isporučio rukavice, maske i druga dezinfekciona sredstava kao i specijalni materijal za izradu posebno otpornih zaštitnih maski za lice -filz. Od tog materijala u radionicama UIKS-a, zatvorenici će izađivati maske.

Help sprovodi pomoć zbog pandemije koronavirusa u okviru regionalnog projekta koji finansira Njemačka vlada: „Podrška socio-ekonomskoj stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana 2019-2020.“

Pomoć se dijeli uz pomoć aktivista Crvenog krsta Crne Gore.

Paketi su već podijeljeni u Beranama i Bijelom Polju.

Paketi za bebe dijeljeni su i u Nikšiću.

U petak je pomoć Help-a i njemačke Vlade u vidu dezinfekcijskih sredstva, rukavica i maski kao i materijala za izradu specijalnih maski uručena i UKIS-u.

Help doprinio radosti RE polumaturanata u Podgorici

23. 06. 2020

Polumaturanti OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“ u ponedjeljak veče su svečano obilježili završtek osnovnog obrazovanja i prelazak u novu fazu edukacije i života.

Help je pomagao da 28 polumaturanata romsko-egipćanske (RE) populacije uživaju u tradicionalno svečanoj večeri.

Pomoć za RE polumaturanata dio je akcije Help-a u okviru našeg projekta  “Civilno društvo u akciji promocije i zaštite prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori”, koji  finansira EU, a realizuju ga Help i romska organizacija mladih Koračajte sa nama -Phiren Amenca.

Prošle sedmice su slavili i beranski RE polumaturanti koje smo takođe pomogli za ovu svečanu priliku.

Polumaturantima želimo srećan nastavak obrazovanja i odrastanja, a na fotografijama koje slijede vidjećete da su djeca sa njihovom direktoricom Ljubinkom Nedić i profesorima sinoć uživali.

Direktorica Ljubinka Nedić se prigodnom porukom na polovini večeri obratila svojim doskorašnjim đacima, a potom je nastavljeno slavlje.

RE djeca iz Berana, Podgorice i Nikšića na vršnjačkoj edukaciji

22.06.2020

Bazen osjećanja, moja maska, vrući krompirići emocija, kontrolisanje emocija, savjet za vršnjake, kaži šta vidiš, pričam ti priču, krugovi , miroljupci- pazi  predrasuda, ja umjerenim tonom a ti glasno, glumimo i rješavamo sukobe, moj moto, svako ima svoje viđenje, neki su od naslova vježbi preko kojih su 16 romsko-egipćanske (RE) djece proteklog vikenda u Nikšiću učili vršnjačku edukaciju, zahvaljući instruktorima Marijani Blečić i Draganu Vujoševiću kao i njihovim gostima.

Djeca iz Berana, Podgorice i Nikšića su kroz učenje i zamišljene situacije na konkretnim primjerima učila kako da prepoznaju predrasude, diskriminaciju, kako da kontrolišu emocije, kako da uvažavaju druge i drugačije, njihova mišljenja i stavove, kako da se socijalizuju i kako da rješavaju konflikte.

Trodnevna radionica u Nikšiću za RE djecu, organizovana je okviru Help-ovog projekta „Nevladine organizacije u akciji promociije i zaštite ljudskih prava, Roma i Egipćana u Crnoj Gori“ koju finasira Evropska unija, a realizujemo je u sardnji sa romskom nevladinom organizacijom mladih „Koračajte sa nama Phiren Amenca“.

Na fotografijama prenosimo dio atmosfere sa radionice.

Učesnici su zajedno sa instruktorima utvrdili pravila radionice i pravila rada:

Razgovaralo se o crvenim i plavim emocijama:

Dijeljena su iskustva o predrasudama i diskriminaciji:

Nezaposleni Romi i Egipćani sa sjevera Crne Gore počeli obuku na radu

15. 06. 2020

Ukupno 39 nezaposlenih pripadnika romsko-egipćanske (RE) populacije sa sjevera Crne Gore počinje danas obuku na radu kod 19 poslodavaca, nakon koje će osim usavršavanja znanja eventualno dobiti priliku za zapošljavanje.

Sporazumi tri strane, između nezaposlenih, poslodavaca i Help-a potpisani su 11. i 12. juna, a 26 muškaraca i 13 žena počeli su da rade u ponedjeljak. Nezaposeni će osim stručnog usvaršavanja u ovom procesu biti podržani od Help-a, sa 200 eura mjesečno za vrijeme trajanja obuke.

Riječ je o Help-ovom projektu „Unaprijeđenje zapošljivosti – Stvaranje održivih rješenja za RE stanovništvo u sjevernom dijelu Crne Gore“, koji finansira Ministarstvo finasija Direktorat za finasiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći“.

„U toku narednih mjeseci očekujemo početak licencirane obuke za deset kandidatkinja ili kandidata i podjelu opreme kandidatima koji će po okončanju obuke nastaviti rad“, poručila je koordinatorka projekta Neda Sindik.

Elma Šahman-asistent u nastavi presudan da RE djeca redovno i rado idu u školu

12.06 .2020

Elma Šahman ima 32-godine, živi u Bijelom Polju i već šest godina je asistent u nastavi za romsko-egipćansku (RE) djecu od prvog do četvrtog razreda u OŠ „Pavle Žižić“ u Njegnjevu.

Kaže da voli rad sa djecom, koju je u vrijeme epidemije koronavirusa i programa Ministarstva obrazovanja #učidoma redovno posjećivala, nosila im domaće zadatke i pomagala u radu od kuće. Naime sva RE nijesu, zbog materijalnog statusa svojih roditelja,  mogla da se uključe u program online nastave, pa je Elma u novim okolnostima asistent u nastavi koji obilazi mališane i pridržavajući se mjera distinace, pomagala  u učenju od kuće, i to od doma do doma svakog djeteta kojem je trebala pomoć pojedinačno.

Kao četvorogodišnjakinja Elma je sa svojom prodicom otišla u Njemačku i tamo ostala sve do završenog devetog razreda. Po povratku kući, u Bijelo Polje,  suočila se sa problemom učenja jezika da bi mogla da nastavi srednjoškolsko obrazovanje. Uslijedile su komplikacije i prekid školovanja da bi se potom uz rad ponovo vratila obrazovanju.

„Sve to nije bilo lako i nekada mi je nedostajalo dosta toga, ali uvijek se nađe neko ko je spreman da ti pomogne. Što se tiče mene od početka sam imala podršku moje škole. Direktorica, Olivera Marković mi je velika podrška. Od starta mi je dala prave smjernice i bila otvorena za pomoć, a isto je i sa ostalima u školi. Takođe bih posebno još izdvojila profesoricu Gordanu Prebiračević Đurović koja mi je velika podrška i pomoć za nastavak mog školovanja i usavršavanja“.

Od početka je kaže imala dobro saradnju sa svima u školi „Pavle Žižić“, sa učiteljicama i pedagozima,  svi su joj uvijek pomagali i bili podrška. Elma Šahman naglašava da se u posljednjih desetak godina dosta toga promijenilo u odnosu prema njenoj zajednici.

„Prije desetak i više godina nije bilo tako, RE populacija nije imala tu vrstu podrške koju imamo posljednjih godina kada je riječ o pristupu institucijima, obrazovanju i ostalom. Za mnoge pripadnike RE populacije nastavak obrazovanja, ukoliko je došlo do prekida u srednjoj školi, nije bio moguć bez plaćanja, za nas često velikih iznosa školarine, danas pak postoje različite vrste podrške sa raznih strana. Situacija se zaista mijenja na bolje“.

Kako Elma primjećuje institucionalno se dosta toga promijenilo, ali i dalje je važno da postoji što više ljudi koji su istinski zainteresovani za dobrobit romsko-egipćanske zajednice i da su spremni da rade sa njima i da im budu podrška.

„To je ona vrsta podrške koju ja imam kao što sam već rekla, ali takava podrška je potrebna svima, posebno bih rekla kada je riječ o napredovanju u obrazovanju, jer to je ključ svega. “

Elma Šahman sebi ne postavlja dugoročne ciljeve, već iz mnogo razloga, ide korak po korak, ali bi kaže voljela da nastavi da radi sa djecom.

„Ja bih voljela da nastavim rad sa djecom, zato što je pomažući im svakodnevno veliko zadovoljstvo gledati kako napreduju. To je zaista velika radost, posebno kad vidiš da tvoj narod, tvoji mali sunarodnici napreduju korak po korak, a ti s tu da im pomogneš na tom putu. Veliko mi je zadovoljstvo vidijeti da svakoga dana sve veći broj RE djece ide u školu i da se sve ne zavaršava samo na osnovoj školi“.

Mnogo toga se mijenja i u pogledu redovnosti pohađanja škole  i u pogledu sticanja znanja koje će se jednog dana valorizovati, što je posebno važno.

„Jer polagano postaje jasno da RE populacija i mlade generacije mogu i moraju mnogo više. Za razliku od ranije, sada se radi na tome, ne samo da se formalno dobije papir da su završili školu, već da se zaista nešto nauči na svakom koraku. Prethodno je bila, i to ne rijetka pojava, da romska djeca i kada idu u školu i završe je, osnovnu recimo, suštinski ne nauče ponekad čak ni osnovno – da čitaju i pišu kako treba, što ih je naravno nakon toga onemogućavalo, uz ostale probleme, da nastave školovanje ili da dobiju bilo kakav drugi posao osim u komunalnom i slično. Dakle sada se i to mijenja. Prioritet je naravno da sva romska djeca budu upisana i idu u vrtić pa potom u školu, ali sada je imerativ i da zaista nešto nauče i ostvare rezulatat što će im olakšati i nastavak obrazovanja i bolji posao“ .

Bijelo Polje ima dva naselja u kojima živi romsko-egipćanska populacija, to su Rakonje i Strojtanica. Prema riječima Elme Šahman, koja je dakle već šest godina asistent u nastavi za djecu od prvog do četvrtog razreda, sada većinski pripadanici RE zajednice šalju djecu u školu, u Rakonjama svi, dok manji dio zajednice iz Strojtanice, kako kaže, iz  zaista loših  materijalnih razloga, nije u mogućnosti da ih redovno šalju jer ne mogu da obezbijede prevoz do škole.

Roditelji, naročito zbog postojanja asistenata u nastavi za romsku djecu, sa mnogo više entuzijazama šalju djecu u školu nego ranije.

„Roditelji imaju povjerenja da ćemo biti tu da pomognemo djeci u svakom trenutku da savladaju prepreke sa kojima bi se mogli suočiti, kako zbog eventualne jezičke barijere tako i drugih razloga, poput problema sa drugom djecom i slično. Ja sam sa moje strane takođe otvorena za saradnju. Dešava mi se da me roditelji nazovu i kažu da neće stići   da spreme djecu za školu i onda me zamole da ja pođem za njih. Isto je i sa djecom koja imaju slobodu da me zovu čim imaju problem. Nije mi teško zaista, uspostavili smo odnos povjerenja i vidi se napredak. Prevoz je pak  veliki problem za dolazak dijela romskih đaka u školu. Bilo je priča da će potražiti neko trajno rješenje za prevoz, ali evo još čekamo, a vrijeme prolazi“, kaže Elma.

Na osnovu svog ličnog iskustva ona kaže da je insitut asistenta u nastavi za RE djecu zaista važan i neophodan i da daje dobre rezultate. Problem je, u njenom slučaju, što je sadašnjim zakonom predviđeno da asistent u nastavi bude na budžetu ministarstva obrazovanja ukoliko ispunjava normu da ima 70 učenika kojima asistira, što Elma nema, pa se njen dosadašnji rad finansira iz različitih projekata.

U nekim crnogorskim školama i opštinama asistenti u nastavi su integralni dio obrazovnog sistema. Ona se nada će se i ta praksa promijeniti, odnosno norma o broju djece smanjiti, i da će i ona i njene kolege koje predano rade na inkluziji romsko-egipćanske djece, rasterećenije nastaviti svoj važan posao.

Portret Elme Šahman radimo u okviru projekta “Civilno društvo u akciji promocije i zaštite prava Roma i Egipćana u Crnoj Gori”, u okviru kojeg promovišemo ženske uzore. Projekat finansira EU, a realizuju ga Help i romska organizacija mladih Koračajte sa nama -Phiren Amenca.

Obuka na radu za 40 žena i mladih na sjeveru, i nada za stalan posao

10-11.-12. jun 2020

Ukupno 40 nezaposlenih osoba, žena i mladih, započeće stručnu obuku na radu u sedam opština uglavnom na sjeveru Crne Gore. Riječ je o projektu Help-a, koji se finansira iz fondova Evropske unije pod nazivom “Unaprijeđen pristup tržištu rada za žene i mlade na sjeveroistoku Crne Gore”.

Projekat je posebno fokusiran na manje razvijene opštine u sjeveroistočnom dijelu Crne Gore gdje je nezaposlenost gorući problem. Stopa nezaposlenosti u tom dijelu države je skoro šest puta veća nego u primorskom regionu i oko tri puta nego u centralnom dijelu.

Priliku za obuku na radu dobiće nezaposlene žene i mladi u Beranama, Petnjici, Andrijevici, Bijelom Polju, Rožajama i Plavu, gdje će ukupno 18 poslodavaca obučavati 30 nezaposlenih, dok će pet poslodavaca u Podgorici i Danilovgradu stručno osposobljavati 10 osoba.

Savo Vešović, jedan od polaznika stručnog usavršavanja u okviru projekta Help-a se nada da će po okončanju obuke u auto-školi „Viktorija“ i sam postati instruktor za vožnju.

„Ovo je početak od kojeg mnogo očekujem, mogu reći da sam do sada zadovoljan,  a nadam se da ću na kraju biti srećan što se i obuke i posla tiče. Ranije sam radio neke povremene poslove u trgovinama i slično, ali nadam se da je ovo prilika koju ću iskoristi za ozbiljno usavršavanje koje bi mi moglo donijeti stalan posao“.

Savo ima završenu srednju stručnu školu –tehničar je drumskog saobraćaja, ali se nada da će biti među 14 uspješnih, koji će na kraju ove obuke dobiti i sertifiktat za zvanje instruktora vožnje.

„ U opredjeljivanju za ovu obuku mi je pomogla moja srednja stručna sprema, nagovještaj auto škole „Viktorija“ da su im potrebni instruktori za vožnju i nadam se da će mi učešće u ovom projektu donijeti stabilizovanje i stalan posao“, kaže Savo Vešović.

Poslodavac Alen Korać iz firme „Art Home“,  već drugi put sarađuje sa nama na ovakvim projektima, kaže da je izuzetno zahvalan Help-u i zato što, djelujući na ovim prostorima pomažemo privredi i nezaposlenima na povezivanju i prevazilaženju jednog od ključnih problema –osposobljavanju radnika, što je za njegovu firmu i ne samo njegovu, jedan od glavnih problem i to već duže.

„Mi smo imajući u vidu odlično prethodno iskustvo i ovaj put aplicirali kod Help-a. Osim odličnog radnika prošli smo put kroz ovakav projekat dobili i dodatnu opremu kojom smo podspješili obuku tog kandidata i danas je ta osoba već ozbiljan faktor u našoj firmi, ozbiljan radnik i ima rješenje za stalno. Nadam se da ćemo kroz ovaj projekat napraviti sličnu priču i tako nastaviti uspješnu saradnju“, kaže Korać.

U okviru ovog projekta kompanija „Art Home“ je na obuku uzela dva kandidata.

„Ovoga puta smo uzeli dva kandidata za stručno usavršavanje. Mi zapravo imamo potrebu za znatno  više radnika  ali su sadašnje mogućnosti takve da smo odabrali samo dva. U firmi već imamo kvalifikovanu radnu snagu koja će novim kandidatima pomoći da se kvalitetno obuče za rad, a mi smo naravno i kroz ovaj projekat aplicirali za neku dodatnu opremu koja bi značajno pomogla njihovo osposobljavanje“.

Dva nezaposlena kandidata koja će se obučavati u „Art Home-u“ imaju, prema riječima Koraća, izgleda da na kraju obuke dobiju stalan posao, ali to prvenstveno zavisi od njih.

„Mi imamo velike potrebe za kvalifikovanom radnom snagom, za još deset kvalifikovanih radnika trenutno bismo imali prostora za upošljavanje  – upravo profili za koje smo aplicirali, tapetar, šnajder, stolar, modelar- to su sve zanimanja za koja kod nas ima postora za rad“.

Slavica Adamović, osoba sa invaliditetom, aplicirala je i prihvaćena za obuku na radu i stručnom usavršavanju u firmi „Zlatne ruke“.

„Vrlo sam zahvalna svom poslodavcu koji mi je omogućio da učestvujem u ovom Help-ovom projektu. Inače sam po zanimanju konfekcionar i već dugo bez posla. Tokom obuke ćemo raditi na proizvodnji HTZ opreme ( oprema za zaštitu na radu) i nadam se da ću tokom ove obuke, moje prethodno znanje i vještine unaprijediti. Nadam se takođe da će te nam vi iz Help-a kroz implementaciju projekta obezbijediti adekvatanu opremu za proces usavšavanja, te očekujem da ću svoje prethodno znanje iz ove oblasti usavršiti i da će me po okončanju obuke poslodavac zadržati na poslu za stalno“.

Gospođu Adamović smo pitali koliko je važno, imajući u vidu da je ona osoba sa određenim stepenom invaliditeta, da joj je poslodavac, što inače nije bolja praksa u Crnoj Gori pruža šansu za usavršavanje i rad.

„Ova prilika mi je izuzetno značajna. Ja osim toga imam i dijete koje je student tako da bi mi trajno zaposlenje značajno pomoglo da školujem svoje dijete. Isto tako mi je važno i da se malo uključim u društvo i da ne sjedim u kući po cijeli dan pošto sam invalid“.

Projektom je predviđeno da će Help podržati učešće u obuci sve kandidate sa 200 Eura mjesečno. Nezaposlene osobe koje učestvuju u stručnom osposobljavanju dobiće priliku da kroz definisanu obuku na radu usavrše potrebna znanja i vještine i eventualno se nametnu poslodavcima za dugoročno zaposlenje. Obuka počinje od ponedjeljka, 15. juna.

Projekat takođe predviđa i set drugih aktivnosti u cilju lakšeg zapošljavanja žena i mladih. U planu je uspostavljanje lokalnih partnerstava za zapošljavanje, kreiranje akcionog plana za usklađivanje lokalnih potreba i ublažavanja nejednakosti prilikom zapošljavanja.

Ukupna vrijednost projekata koji implementira Help u partnerstvu sa Opštinom  Berane je 170.000 Eura, a finansira ga Ministrstvo finansija –Direktorat za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći.

Povodom potpisivanjanja sporazuma o obuci na radu u Beranama je u srijedu 10. juna, održana konferencija za medije u Regionalnom biznis centru – industrijska zona Rudeš.

Sporazumi tri strane, između Help-a, nezaposlenih- koji će od 15. juna početi obuku na radu, i poslodavaca koji će im dati priliku za stručno usavršavanje, a možda i mogućnost ostanka na poslu potpisani su u srijedu i četvrtak u Beranama

Još deset nezaposlenih sa područja opština Podgorice i Danilovgrad potpisali su sporazum o početkuu obuke u petak.